tajna_povijest_m_u_lightboxPredstavljamo recenziju knjige “Tajna povijest”, autora Joela Levya koja nam stiže iz ponude izdavačke kuće Ljevak.

tajna_povijest_m_u_lightboxNaslov knjige: Tajna povijest
Autor:
Joel Levy
Godina izdanja:
2005.
Nakladnik:
Naklada Ljevak
Format: 14,5 x 21,5 cm
Uvez:
meki
Broj stranica:
276
Prevoditelj:
Marko Maras
Jezik originala:
engleski

Knjiga “Tajna povijest” iz Naklade Ljevak autora Joela Levya govori o skrivenim silama koje su oblikovale prošlost svijeta. Službeni zapisi, izvještaji i dokumenti o događajima, datumima, kraljevima, državnicima i poznatim vojskovođama nisu jedini koji su bili ključni.

Mnogo toga ostalo je skriveno, a Joel Levy potrudio se istražiti koji su to pravi pokretači povijesnih zbivanja. Tko leži iza prijevara i izdaja, što piše u tajnim dokumentima, tko je upravljao raznoraznim državnicima i vladao iz sjene?

Danas smo zahvaljujući Wikileaksu i sami svjedoci kako sve nije onako kakvim se čini, odnosno kako se službeno predstavlja. Stoga zavirimo među korice knjige „Tajna povijest“ i pogledajmo što nam njen autor ima za reći.

Prvo poglavlje govori o zavjerama, tajnim društvima i kultovima od 1500. godine prije Krista pa sve do danas. Osim religija misterija, perzijskih asasina, općepoznatih masona, rozenkrojcera i iluminata, autor se pozabavio i “prljavim” poslovima koji su 44. godine pr. Kr. od Rima stvorili carstvo, barutnoj uroti iz 1605. godine pa sve do zavjere Odessa i ubojstva Kennedya, kao i o skupini Bildeberg od njenog osnivanja 1954. godine pa sve do danas.

Unatoč sažetosti ovog prvog poglavlja (s obzirom na širinu tematike), Levy je odlično prezentirao sve poznate, ali i one malo manje poznate činjenice nastojeći zadržati objektivan stav. To se vidi i u njegovim riječima na završetku samog poglavlja: “Teorije zavjere očito mogu biti opasne. Kad se neko društvo uznemiri, slojevi pučanstva koji su ogorčeni ili uplašeni uvijek će rado optužiti „one druge“ i ustvrditi da za vlastite mane i patnje nisu odgovorni oni sami, nego neka mračna skupina spletkara. S druge strane, vladarima i upraviteljima odgovara da usmjere gnjev podanika na ranjive skupine koje se mogu nekažnjeno istrijebiti.

Teorija zavjere je savršeno sredstvo da se ostvare takvi ciljevi. Budući da uvijek govori o nekakvim tajnama, praktički se ne može opovrgnuti. Kad se nađu dokazi protiv nje, uvijek se mogu odbaciti kao dio same zavjere. S obzirom da u svijetu ima sve više nepravde, siromaštva i patnje s jedne strane, te tiranije s druge, možemo očekivati da ćemo vidjeti još mnogo zlorabljenja teorija zavjere.”

Svijet koji je, obavijen tajnovitošću i intrigama, uvijek izazivao zanimanje javnosti tema je drugog poglavlja. Tako se u „Svijetu špijunaže“ autor pozabavio špijunima i špijunskim organizacijama od 270. godine pr. Kr., kada je počeo uspon Rima, sve do afere Iran-Contra 1985. godine. U njemu ćete saznati koji su to genijalni obavještajni potezi mijenjali tijekove čitavih ratova kao i kakve ključne rezultate donosi cjelokupni rad jedne čitave obavještajne službe.

Tajna diplomacija sa svojim dogovorima, pogodbama i pregovorima itekako je utjecala na zbivanja u povijesti. U trećem poglavlju Levy je potanko opisao stanje u Egleskoj 17. stoljeća koje je dovelo do Doverske pogodbe koja je rezultirala propašću Stewarta. Vješto spletkarenje Thomasa Jeffersona prilikom transakcije nazvane „kupovina Louisiane“, koja je udvostručila teritorij SAD-a i ustoličila ga kao glavnu silu Sjeverne Amerike, također je opisano u ovom poglavlju, kao i zapetljana mreža tajnih dogovora i saveza velikih sila koja je na kraju dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata.

Vrlo je zanimljivo i četvrto poglavlje “Lukavstva i varke”. Kako sam autor kaže: „Ovo poglavlje posvećeno je velikim i malim lukavstvima, te pokazuje kako je umijeće varke oblikovalo povijest na različite načine.“ Između ostalog u njemu se govori o prijevari Grimaldija pomoću koje je 1297. godine osvojio Monako i postao njegovim vladarom. O Jean-Eugene Robert-Houdinu i njegovom magijskom dvoboju s Marabotama, kao i o upotrijebi klasične taktičke varke poznate pod imenom „Potemkinova sela“ koju je upotrijebio Luftwaffe 1936. godine. Levy se dotiče i operacije Tjelesni čuvar koja je bila varka za Dan D, ali i napada na Kuvajt 1991. te izmišljenog iračkog oružja 2003. godine.

Peto poglavlje knjige nosi naziv „Tajni vladari“. Svoje mjesto u njemu dobio je jedan od najpoznatijih i najvećih osvajača Aleksandar Veliki, ali i Livija – Oktavijanova žena i tajna vladarica Rima te kardinal Richelieu. No, tu se nalazi i zanimljiva priča o dva vladara.

Prvi od njih je Harun Al Rašid (763. – 809.) koji je vladao islamskim carstvom. Njegova vladavina bila je prosvijetljena, a najviše se zalagao za popravljanje životnih uvijeta u Bagdadu. Shvaćao je da, živeći u svojoj palači, ne može znati kako stvarno živi i razmišlja njegov narod. Zbog toga bi se znao prerušiti, hodati ulicama i slušati razgovore običnih ljudi i tako učiti o stvarnom životu izvan svoje palače. Vjerojatno mu je to puno pomoglo da bude vrlo uspješan vladar, a sa svjetskog gledišta njegov se utjecaj osjeća od Kine do Europe.

Drugi vladar koji je isto tako znao pribjegavati prerušavanju i koji je isto tako bio uspješan vladar je car Petar I. Upravo zbog takvog uspjeha su ga i prozvali Petrom Velikim. On bi sa svojim izaslanstvom posjećivao razne zemlje i kompanije, ali bi se prerušio u običnog radnika i tako promatrao situaciju. Zna se da je četiri mjeseca radio kao tesar u brodogradilištu nizozemske Istočno-Indijske kompanije, a zatim i u brodogradilištu kraljevske mornarice.

„Tajni projekti“ zadnje su poglavlje knjige. Ono započinje s Arhimedom i obranom Sirakuze 212. godine pr. Kr., zatim govori o grčkoj vatri te tajnoj potrazi kapetana Cookea za južnim kontinentom. Govori o tehnologiji kojom je dobiven Drugi svjetski rat, projektu Manhattan i operaciji Spojnica.

I za kraj ove recenzije – „Tajna povijest“ doista je zanimljiva i uzbudljiva knjiga jer se ne zadržava samo na općepoznatim događajima, zbivanjima i osoba. Pisana je jednostavno i razumljivo i ponekada nalikuje dobrom akcijskom trileru dok autor skida sloj za slojem tajni ili opisuje čitav niz okolnosti koje su dovele do razvoja određenog događaja, ali i njegovih posljedica. Sigurno je da ćete čitajući „Tajnu povijest“ dobro iskoristiti svoje slobodno vrijeme.