uvodU Maroku, nedaleko od atlantske obale, nalazi se zagonetni i iznimno važan megalitski lokalitet kojeg tek treba istražiti.

Msoura3U Maroku, nedaleko od atlantske obale, nalazi se zagonetni i iznimno važan megalitski lokalitet kojeg tek treba istražiti.

Prsten Mzora, poznat i kao marokanski Stonehenge, nalazi se otprilike 11 km od najbližeg grada, na nezgodnom i teško pristupačnom mjestu zbog čega je nepravedno zapostavljen od većine turista.

Prsten se spominje već u 1. stoljeću u dijelu Plutarhovog  „Usporednog životopisa“ koji obrađuje život poznatog rimskog vojskovođe Sertorija. Plutarh navodi da je Sertorije posjetio Prsten Mzora gdje su mu lokalni mještani ispričali priču da je to grob Anteja (sina Posejdona i Geje), koga je ubio Herkul.

Neolitski lokalitet građen je u obliku elipse i sastoji se od 168 očuvanih monolita, od prvobitnih 175. Najviši od ovih blokova prelazi visinu od 5 metara. Veličina elipse je pozamašna, s glavnom osi od 59,29 m i manjom osi od 56,18 m.

Msoura-1U središtu prstena se nalazio veliki tumuls koji je vjerojatno sagrađen nešto kasnije, ali do danas je sasvim nestao.

Najviše oštećenja Prsten Mzora pretrpio je od 1935. do 1936. godine tijekom iskopavanja koja je predvodio Cezar Luis de Montalban.

Jedino ozbiljno istraživanje proveo je 1970. godine James Watt Mavor iz Oceanografskog instituta u Massachusettu. Mavor je došao do zaključka da Mzora nije samo kompleks koji je izuzetan sam po sebi, već otvara i nova pitanja vezana za Stonehenge u Britaniji.

Iako se čini nevjerojatno, vjeruje se da je Mzoru izgradila ista civilizacija koja je konstruirala slične megalitske građevine u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Irskoj ili neka druga civilizacija koja je bila u bliskoj vezi s njom.

mzoura2

Za izgradnju marokanske elipse korišten je Pitagorin poučak u omjeru 12, 35, 37, a ista tehnika je korištena i u izgradnji britanskih megalitskih građevina. Osim toga, čini se da su u Mzori i Britaniji korištene iste mjerne jedinice od 0,836 m. Istraživanja Jamesa Watta Mavora pretpostavljaju da je kameni krug u Maroku služio u čisto astronomske svrhe. Barem sedam od 175 kamenja služilo je za označavanje različitih astronomskih pojava: zimski i ljetni solsticij, proljetni i jesenski ekvinocij, te pomrčine Sunca i Mjeseca.

Osim Mzora postoji još jedan kameni krug u Africi, tzv. Nabta Playa, koji dijeli sličnost s onima u Britaniji. Ipak drevni prsten u Maroku trenutno zahtjeva najveću zaštitu i daljnja proučavanja jer je praktično napušten i prepušten propadanju.