palacaNedavna iskapanja, na ostacima kanaanitske palače srednjeg brončanog doba, u regiji zapadne Galileje (današnjeg Izraela) otvaraju nove spoznaje o mogućoj prisutnosti drevne minojske kulture na tim područjima.

palacaNedavna iskapanja, na ostacima kanaanitske palače srednjeg brončanog doba, u regiji zapadne Galileje (današnjeg Izraela) otvaraju nove spoznaje o mogućoj prisutnosti drevne minojske kulture na tim područjima.

Nalazište poznato kao Tel Kabri datira iz 19. stoljeća prije Krista što ga, uz bok Apheka i vjerojatno Megidda, svrstava među najstarija nalazišta srednjeg brončanog doba na području današnjeg Izraela. Ovo su zaključci rezultata iskapanja izvođenih između 20.12.2010. i 10.1.2011. godine.

Znakovi prisutnosti egejske kulture pojavljuju se u nešto kasnijim fazama razvoja strukture palače otprilike tijekom 17. stoljeća prije Krista. Izvještaji doktora Erica Clinea sa sveučilišta Washingtona i Assafa Yasura Landaua sa sveučilišta Haifa uključuju i ranija otkrića Kempinskog i Nieimiera.

Oni su u razdoblju od 1986. do 1993. godine na nalazištu Tel Kabri, danas identificiranom kao središte tadašnjeg kanaanitskog kraljevstva, iskopali ostatke palače. U njenoj unutrašnjosti pronašli su pod obojan u egejskom stilu kao i fragmente klasičnih egejskih minijaturnih freski. Još su tri nalazišta Bliskog istoka sadržavala elemente egejske kulture, pretežno u slikama i freskama: Tell el-Dab’a u Egiptu, Qatna u Siriji i Alalakh u Turskoj.

dijelovi_freske

Ipak, freske Tel Kabrija jedini su dokaz minojske kulture među drevnim Kanaanitima, a datirane su kao mnogo starije od onih pronađenih u Tell el-Dab’a i Qatni, otprilike jednako stare kao one u Alalakhu. Iako su vijekovi mnogo toga uništili, detaljna istraživanja pokazuju da je sasvim sigurno riječ o egejskom utjecaju.

“Ovakva tehnika slikanja na gipsanom zidu dok je još uvijek mokar tipična je egejska tehnika.“, tvrdi Cline. Na Bliskom istoku zidovi su se oslikavali nakon što bi se gips osušio. Također, Egejci su koristili strune kod povlačenja ravnih linija i noževe u ocrtavanju granica obojenih pruga što se očituje na gipsanim zidovima pronađene palače. Same freske iznimno podsjećaju na one u palači Knossos na Kreti te na kikladskom otoku Santorini.

palaca2

Tragovi utjecaja pronađeni su i u arhitekturi. Kružni strukturalni oblik (iskopan 2009. godine) s vanjske strane sjevernog zida palače,  prikazuje konfiguraciju karakterističnu za minojske konstrukcije.

Ova su otkrića relativno nova te je teško odrediti kamo će odvesti u budućnosti. „Još je mnogo toga za naučiti. Mislim da smo tek počeli grepsti po površini.“, kaže Cline.