uvodIstraživači meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest su tijekom siječnja ove godine otkrili da su za vrijeme pleistocena čovjek i praslon (gomphotherium) koegzistirali na području Meksika.

gomphotheriumIstraživači meksičkog Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest su tijekom siječnja ove godine otkrili da su za vrijeme pleistocena čovjek i praslon (gomphotherium) koegzistirali na području Meksika.

Na području El Fin del Mundo u Sonori, meksički arheolozi otkrili su tri vrška koplja iz kulture Clovis koja su povezana s ostacima gomphotheriuma starosti 12000 godina. Otkriće je vrlo važno jer dokazuje, po prvi puta u Sjevernoj Americi, povezanost ove izumrle životinje s čovjekom. Istraživanje otvara mogućnost suživota ljudske vrste i gomphotheriuma, životinje sličnoj mamutu, u ovom dijelu Amerike. Do sada se vjerovalo da je ova vrsta slonova izumrla prije 30000 godina i da nije imala susret s ljudskom vrstom.

Otkriće je objavljeno početkom siječnja ove godine, za vrijeme treće sezone arheološkog iskapanja na nalazištu obilježenog kao lovno mjesto tijekom pleistocena. “Vrsta gomphotherium je duže preživjela na području Južne Amerike i tamo je imala kontakt s ljudima, ali sada je prvi puta otkriven kontakt čovjeka i praslona u Sjevernoj Americi”, izvještava Guadalupe Sanchez, voditeljica arheološkog istraživanja.
 
kopljeLjudi iz kulture Clovis su poznati kao lovci mamuta, jedne od tri vrste surlaša koji su živjeli u Americi. Druge dvije su mastodonti i gomphotheriumi, s tim da se smatra da su gomphoteriumi bili najmanji te da su se najranije pojavili. Sanchez navodi da su osim vršaka koplja pronašli i logor udaljen 500 metara od arheološkog lokaliteta s nizom objekata među kojima su pronašli kremenje i razne oštrice. Sva ova otkrića potpiruju raspravu o tome je li čovjek lovom pridonio izumiranju pretpovijesnih životinja kao što su mastodonti, praslonovi ili sjevernoamerički konji.