PANPan se rodio kao sin nimfe Driope i boga Hermesa, a postao je bog šuma i pastira. Na svijet je došao s kozjim nogama, rogat i bradat.

 

 Pan se rodio kao sin nimfe Driope i boga Hermesa, a postao je bog šuma i pastira. Na svijet je došao s kozjim nogama, rogat i bradat. Kad je njegova majka vidjela što je rodila, pobjegla je kao pomahnitala pa je tako i nastala izreka “panični strah“.

PAN

No, je li Panov izgled bio razlog njena straha ili je Driopa švrljala okolo, a on postao dokaz toga, nikada se neće saznati. Zato je Hermes bio cool pa je prihvatio Pana i hrabro ga odnio na Olimp. Ali, olimpijski bogovi još jednom pokazaše kakva su gomila šljama te se nisu prestajali smijati i rugati sirotom djetetu. I jadničak tako pobježe s Olimpa u arkadijske šume.

flauta-de-pan
Panova flauta

Kasnije će se pokazati da je to bio više nego dobar izbor. Pan je uživao u tim bogatim i dubokim šumama. Bio je vrlo sklon smrtnicima, posebice pastirima pa im je čuvao stada, svirao na fruli i družio se s nimfama i satrima. Posebno je volio biti u društvu dva boga – Apolona i Dionisa.

Apolona je naučio tajnama proricanja unatoč tome što je znao da će ovaj ispasti bezobrazan i osnovati proročište u Delfima koje će biti izravna konkurencija Panovom proročištu u Arkadiji. Ili je Pan jednostavno volio natjecanja. Bit će da je ovo drugo jer se isto tako natjecao s Apolonom u sviranju. Naravno da je Apolon sa svojom lirom pobijedio, ali su za vrijeme toga natjecanja kralju Midi izrasle magareće uši što je Panu vjerojatno bilo jako smiješno.

A što se tiče Panovog druženja s Dionisom – tko ne bi uživao u zabavama starog pokvarenjaka, raskalašenog i veselog Dionisa sa svim onim vrstama vina u beskrajnim podrumima? A ne, Pan nije bio budala.

William-Adolphe_Bouguereau-_nimfe_i_pan
W. A. Bouguereau: Nimfe i Pan

Za očekivati je da je Pan zbog svojeg izgleda imao velikih ljubavnih problema. Zapravo, nije Pan imao problema nego ljepotice na koje bi bacio oko. Njemu su se izuzetno sviđale nimfe, ali je dobro poznato da su nimfe vječito bile napaljene i željele samo sex pa kad bi ugledale Pana nisu zastale i pričekale da upoznaju ljepotu njegova srca već bi ih u bijeg odmah naveo njegov, jel, neobičan izgled. E pa to bi im se odbilo od glavu.

Pan se zaljubio u nimfu Pitiju no ona se od straha kada ga ugledaše pretvori u omoriku. Zatim je ustrajni zavodnik počeo salijetati nimfu Siringu, ali i ona od straha spas potraži skokom u močvaru i pretvori se u trstiku. Tko zna možda su arkadijske šume i bile tako lijepe i guste zbog Don Juana Pana.

Pan_i_Siringa_-_Jean_Franois_de_Troywi
J. F. de Troywi: Pan i Siringa

Jedinu sreću imao je s nimfom Eho, možda zbog toga što su s druge strane bili jednako nesretni u ljubavi, jer Eho je bila zaljubljena u Narcisa i po šumama ga je pratila jedino kao glas.

Ali, Pan je imao i opasnu stranu kao i svatko od nas. Naime, kad bi ga se probudilo iz sna Pan je postajao izuzetno nasilan i agresivan te bi sve kojima bi se omaklo probuditi ga, obuzeo (naravno) panični strah. Godine 490. pr. Kr. perzijski vojnici su svojim jurišem na Atenjane probudili Pana. Ovaj je toliko zaurlao na njih da su jadnici bojno poprište napustili glavom bez obzira.

Zbog toga su Atenjani u jednoj pećini kraj Maratona (koju su arheolozi pronašli u 19. stoljeću) podigli svetište Panu.