resized_brijuni117.jpg

Malo je poznata legenda o brionskim ljubavnicima za koju neki izvori kažu kako su pronađeni dokazi, dok ih drugi negiraju. Ali to je i čar legendi, što ostaju lebdjeti u zraku uvijek korak do stvarnosti.

resized_brijuni117.jpg

Malo je poznata legenda o brionskim ljubavnicima za koju neki izvori kažu kako su pronađeni dokazi, dok ih drugi negiraju. Ali to je i čar legendi, što ostaju lebdjeti u zraku uvijek korak do stvarnosti.

Nad uvalom Verige nekada je bila sagrađena raskošna vila rimskog patricija Aulus Faesoniusa. Danas su ostale samo ruševine, ali i ruševine kriju zanimljiva otkrića.

Prema legendi, stari patricij Aulus Faesonius se oženio ropkinjom Lidijom. Njegov susjed je ujedno bio i najbolji prijatelj Terentije Bassusa koji je imao sina Gaj Lucanija. Gaj Lucanije je bio nepobjediv u natjecanjima kvadriga (četveropreg s dva kotača) i često se natjecao u Areni u toj smrtonosnoj igri. Poslije jedne od svojih pobjeda Gaj i Lidija su se vraćali brodom na Brione i na putu su otkrili osjećaj jedno prema drugome. To je sve primjetio nadglednik robova Ruf koji je to odmah dojavio svojem gospodaru Aulusu. Stari patricij je odmah postao ljubomoran na mladića i brzo smislio svoju osvetu. U čast Gajeve pobjede organizirao je gozbu i usred slavlja poveo Gaja u podzemne hodnike kako bi mu pokazao svoje blago. Ali nakon što ga je doveo u željenu prostoriju, za njim zatvori vrata, a robovima naradi da zazidaju vrata. Mladiću se zameo trag i više nitko nije čuo za njega. Pričalo se kako su ga odveli razbojnici dok je prelazio na kopno, ali njegovo tijelo nikada nije pronađeno.

verige.jpgBarem je tako bilo sve do 1912. godine kada je Paul Kupelwieser pozvao arheologe da istražuju starine otoka. Vitomir Ujčić piše kako su arheolozi otkopavali podzemne hodnike oko parnog kupališta vile u uvali Verige i naišli na zazidana vrata. Iza zazidanih vrata našli su kostur u čučećem položaju. Kostur je oko podlaktice imao zlatni lančić s pločicom Gaius Lucanius Basus!

Ovo je opovrgnuo viši kustos Arheološkog muzeja Istre (danas u mirovini) prof. Štefan Mlakar, koji je dobar dio radnog vijeka obrađivao brionske arheološke lokalitete:
“Sve je to turističko-propagandna tvorevina dr.Otta Lenza, koji je  1936. napisao “Vodič po Brionima” i ništa više. Poznati arheolog Anton Gnirs, koji je istraživao Brione početkom stoljeća, ne spominje zlatnu pločicu, a nije bilo ni lubanje na zidinama kule!”

 

 

Izvor: “Brioni – kulturno-povijesni vodič”, Izdavač: SOUR “Vjesnik”, 1985.

Slike su preuzete sa stranice: http://swirl.bloger.hr/