mit_ant_grk_dvanaest_heraklovih_poslova1_copyNaklada Nika je izdavač specijaliziran za knjige koje se tiču djece i roditelja te odgoja djece, no u njihovoj nakladi su se 2005. godine pojavile dvije nama zanimljive biblioteke: Mitovi antičke Grčke i Zašto ne bih želio biti.

Naklada Nika je izdavač specijaliziran za knjige koje se tiču djece i roditelja te odgoja djece, no u njihovoj nakladi su se 2005. godine pojavile dvije nama zanimljive biblioteke: Mitovi antičke Grčke i Zašto ne bih želio biti.
 
mit_ant_grk_dvanaest_heraklovih_poslova1_copy.jpgBiblioteka Mitovi antičke Grčke zasad obuhvaća 6 naslova: Trojanski drveni konj, Tezej i Minotaur, Perzejeve pustolovine, Odisejeva putovanja, Jazon i Argonauti te Dvanaest Heraklovih poslova. Autori dolaze s engleskog govornog područja (John Malam, James Ford, Peter Hepplewhite i Sue Reid), a velik udio u ovim knjigama čine bogate i ekspresivne ilustracije.

Karakteristike ove biblioteke možemo vidjeti na primjeru Dvanaest Heraklovih poslova, autora Jamesa Forda te ilustratora Petera Rutherforda. Ovo izdanje broji 32 stranice, gotovo pravilnog kvadratnog formata 23,5 x 26 cm.
Isprva, autor čitatelja upoznaje s pojavom antičkih mitova, kad su nastali, kakvo su značenje imali u to doba, te s geografskim prostorom u kojem su nastali. U mit Heraklovih dvanaest poslova uvodi nas pripovjedač koji opisuje pozadinu događanja – kako je Heraklo uopće dobio dvanaest zadataka. Slijede šarene stranice pune ilustracija koje prate tekst sa lijeve strane. Ilustracije su duhovite, no poprilično šablonizirane. Na desnoj strane nalazi se zanimljivost: “Pitajte pripovjedača” – koja čitatelju objašnjava neki događaj ili osobu koja se spominje u tekstu, na primjer: “Zašto je Euristej tražio Hipolitin pojas?”
Na kraju mita nalazi se rječnik koji upoznaje čitatelja s pojmovima koji su se nalazili u mitu, te rubrika “Tko je tko?”.
Osim očite poučnosti upoznavanja djece i odraslih s grčkim mitovima, tekst se izravno obraća čitatelju time uspostavljajući bliskost. Prezentacija Heraklovih problema u izvršavanju zadataka, životnih poteškoća, kao i trijumfa nakon svakog izvršenog zadatka jest izravna, čitatelj se potpuno uživljava u njegovu situaciju. To je razlika od klasično ispričanog mita i jedna od najvećih prednosti koja jedan klasičan mit čini zanimljivim.

proizv2782.jpgBiblioteka Zašto ne bih želio biti predstavlja nam 9 naslova: Otkrij zašto ne bi želio da te zarobe pirati, Otkrij zašto ne bi želio biti rimski gladijator, Ne bi želio biti vitez u srednjem vijeku, Ne bi želio ploviti s Kristoforom Kolumbom, Ne bi želio graditi Veliki kineski zid, Ne bi želio biti žrtvovan bogovima Azteka, Ne bi želio biti vojnik Aleksandra Velikog, Ne bi želio biti lovac na mamute i Ne bi želio biti graditelj piramida. Autor prva dva naslova jest John Malam, dok ostale potpisuje Fiona Macdonald. Za ilustracije je zaslužan David Antram.

I ovi naslovi su zbog životopisnih ilustracija i jednostavnosti prezentiranja činjenica prije svega namijenjeni djeci, ali svakako i odraslima koji su iz povijesti donekle možda upoznati s npr. ratovanjima Aleksandra Velikog, no nisu s detaljima kako je zapravo biti dio toga. Knjižica Ne bi želio biti vojnik Aleksandra Velikog stavlja svakog čitatelja u glavnu ulogu – u ovom slučaju on/ona je običan vojnik. Saznajemo kako smo uopće izabrani u Aleksandrovu vojsku, kako izgleda vojna obuka, kako je prošla opsada Tira, kako su nas primili u Egiptu, kako izgledaju borbe s Perzijancima ili koje su opasnosti pohoda u Indiju. S desne strane uokviren se nalazi “Dobro je znati”, savjet koji nam govori kako preživjeti u kojoj situaciji, kao: ako umireš od gladi, probaj žvakati biljku sylphium koja umiruje želudac.
Na isti način su napisani i drugi naslovi iz te biblioteke, primjerice u Ne bi želio biti graditelj piramida čitatelj preuzima ulogu običnog radnika na piramidi koja ne samo da nas upoznaje s teškoćama s kojima ćemo se susresti gradeći piramidu, nego i sa životom i kulturom jednog Egipćana. Također, na kraju svake knjižice nalazi se rječnik pojmova.

piramide.jpg

 

Budući da fantasy itekako ima veze s povijesti, posebno sa srednjim vijekom, ove biblioteke su nam se učinile izrazito zanimljivima. Iako pisane za djecu, unutra nisu dječije stvari. Nalazi se mnoštvo zanimljivih činjenica i životnih situacija koje su nam prozor u ono vrijeme i koje nas upoznaju s načinom života čovjeka u različitim životnim razdobljima. Često su prikazane surovosti tadašnjeg života, no na duhovit način čime ih lakše percipiramo i usvajamo. Svakako ih preporučamo ljubiteljima povijesti i svakolikih kurioziteta.