piratske_sirine150Slijedi recenzija Piratskih širina, posthumno objavljenog romana Michaela Crichtona, još jednog idealnog ljetnog književnog osvježenja.

piratske_sirine250Naslov knjige: Piratske širine
Autor: Michael Crichton
Godina izdanja: 2011
Nakladnik: Algoritam
Format: 15,5 x 24 cm
Uvez: Meki i tvrdi
Broj stranica: 292 str.
Prevoditelj: Damir Biličić
Jezik originala: engleski

…”Hunter ščepa kormilo objema rukama. No neka moćna sila bila je posve preuzela nadzor nad njim. Ta ga je sila odbacila  sve do ograde, tako da je pao, hvatajući zrak. Mornari su istrčali na palubu potaknuti Lazueinim povicima. Svi su užasnuto vikali: ”Kraken! Kraken!”. Hunter je ustao upravo u trenutku kada je jedno ljigavo ticalo prešlo ogradu i obavilo mu struk. Oštre, tvrde prianjaljke derale su mu odjeću i vukle ga prema ogradi. Osjećao je hladnoću tijela nemani. Nadvladavši gađenje, bodežom je zarezao ticalo koje ga je obavijalo. Ono ga je nadljudskom snagom podiglo uvis. Ustrajnim pokretima zabadao je nož u meso. Niz noge mu je potekla zelenkasta krv.”…

Karibi, 1665. godina, Jamajka je udaljena kolonija engleske krune koja odolijeva golemoj prevlasti Španjolskog carstva. Glavni grad Port Royal nesmiljeno je mjesto, puno taverni i bestidnih kuća čijim ulicama teče grog, a ljudski život može završiti udarom bolesti ili, vrlo lako, bodeža. Zakon je u rukama onih koji su dovoljno odvažni da ga sami kroje.

Guverner Port Royala je sir James Almont, vrlo pohlepan čovjek čijom zaslugom ulicama slobodno šeću ubojice, gusari i divljaci, no drži sve pod kontrolom sve dok on, gusari i kralj dobivaju svoje udjele iz gusarskih pohoda. Svi žive sretno i bezbrižno do pojave novog tajnika sir Almonta, lukavog gospodina Hackletta koji je smatrao nužnim da na sebe preuzme odgovornost vraćanja zakona i reda na ulice Port Royala i pravilnog postupanja britanske krune po pitanju piratstva kao i u odnošenja prema Španjolcima. 

Kapetan Charles Hunter ima novi plan; saznaje da se na udaljenom otoku Matanceros nalazi španjolski brod koji je pun blaga. Odluči okupiti posadu, koju čine najbolji gusari na otoku. To su Don Diego de Romano zvan Crnooki ili Židov ( koji je bio stručnjak za eksploziv), Enders ( brijač-liječnik, umjetnik mora te vrsno upravlja brodom u nemogućim uvjetima), Lazue ( žena koja se je izdavala za muškarca, a protivnike je znala zavarati tako da je podignula košulju i pokazala nage grudi, vrsna u navođenju brodom), Maur zvan Bassa ( izvrstan strijelac) te Sanson (najnemilosrdniji ubojica na Karibima kojemu Hunter nije vjerovao).

Ne treba ni spominjati da će kapetan Hunter doživjeti vrlo zanimljive pustolovine na svojoj ekspediciji od napada mitskih čudovišta, napada kanibala, oluja, uragana te do podrobno opisanih napada ratnih brodova. 

Sve u svemu, vrlo zanimljiv i uzbudljiv roman u kojem se može vrlo mnogo naučiti o povijest. Svakako bih preporučila prije čitanja proučiti razliku između gusara i pirata u kojima je u romanu stalno vodi riječ.

Izdvojila bih dvije zamjerke koje imam na ovo djelo, a prva je činjenica da dobar dio knjige (pri početku) otpada na dosadan proces okupljanja i opremanja posade te bi nestrpljiv čovjek izgubio živce dok ovi konačno ne isplove. Druga stvar su detaljni i nepotrebni opisi koje ne bih zamjerala da su ključni za djelo, ali u ovom slučaju učinak im zna biti odviše zamarajući.

Iako je Crichton pisao roman od 70-ih godina 20. stoljeća, rukopis je pronađen tek nakon njegove smrti, spremljen u računalu. “U njemu se ovaj majstor visokotehnoloških trilera posthumno otkriva kao jednako vješt autor povijesnih pustolovina, temeljenih na minucioznom višegodišnjem istraživanju i znalačkom umijeću oblikovanja neodoljivo zanimljive radnje.” – Algoritam 

Piratske širine su, uz Nepoznate plime Tima Powersa,  poslužile kao predložak za novi nastavak Pirata s Kariba u režiji Roba Marshalla. 

Michael Crichton se rodio 23. listopada 1942. godine u Chicagu, a odrastao je na Roslynu na Long Islandu. Diplomirao je medicinu na Harvardu 1969. godine, a predavao je i antropologiju kao gost predavač na sveučilištu u Cambridgeu u Velikoj Britaniji te je bio gost pisac na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology). 

Počeo je pisati još kao student i okušao se u više žanrova, a bio je i redatelj i scenarist nekih od klasika žanra, poput Westworlda ili Kome. Možda je najpoznatiji baš po znanstvenoj fantastici i tehno – trilerima, za koje je karakteristično bilo prikazivanje znanstvenog i tehnološkog napretka koji je pošao po zlu, često s katastrofalnim posljedicama. Međutim, iako je tehnologija u njegovim djelima predstavljena kao opasnost za čovjeka, Michael Crichton nije bio njen protivnik. Kao protuteža arogantnim znanstvenicima i inženjerima koji ignoriraju moguće prijetnje, uvijek je suprotstavljen lik znanstvenika ili obrazovanog junaka koji probleme proizašle iz tehnologije predstavlja kao neizbježan dio znanstvenog procesa na koji jednostavno treba biti spreman. 

Iako smatran piscem bestselera i lakog štiva, Michael Crichton je osvojio dva Edgara; nagradu organizacije MWA (Mistery Writers of America) za roman A Case of Need i film The First Great Train Robbery, za scenarij Jurskog Parka osvojio je nagradu Saturn, a za Westworld je bio nominiran za Nebulu. Među čudnijim nagradama, po njemu su prozvali i vrstu dinosaura, Chryctonosaurusa. 

Michael Crichton, američki pisac i redatelj, umro je 5. studenog 2008. u 66. godini života u Los Angelesu od posljedica teške bolesti.