goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Glass official theatrical posterU kinima se ovih dana vrti Glass, treći film iz prve Shyamalanove trilogije. Neslomljivi Overseer (Bruce Willis) obračunat će se s nadljudski moćnim Beastom (James McAvoy), i starim neprijateljem Glassom (Samuel L. Jackson).

warhammerProizvođači igara Warhammer koristili su strategiju uvođenja novih edicija svakih nekoliko godina. Kao rezultat takve politike, njihove igre su opstale desetljećima. No prije nekoliko godina ukinuta je jedna od dvije najdugovječnije igre Warhammer Fantasy Battles, a nastavljen je razvoj Warhammera 40000.

avengers endgameSaga o Osvetnicima započela je s Iron Manom (2008) a završit će ju Avengers: Endgame (2019). Nakon dvadeset jednog filma u ukupnom trajanju od 38 sati, približava se vrijeme rastanka s nekima od omiljenih junaka.

Vivian Green: Ludilo kraljeva

Autor: abbigail

Ludilo_kraljevaNaslov knjige: Ludilo kraljeva
Autor:
Vivian Green
Godina izdanja:
2009.
Nakladnik:
Naklada LJEVAK
Format:
15 x 23,30 cm
Uvez:
meki
Broj stranica:
350
Prevoditelj:
Marko Maras
Jezik originala:
engleski

U svojoj knjizi „Ludilo kraljeva“, u izdanju Naklade Ljevak, povjesničar Vivian Green vodi nas na put po dvorovima diljem Europe prateći simptome neobičnih ponašanja vladara koje je povijest zabilježila za daljnje naraštaje, ostavljajući im u nasljeđe zagonetku.

Kaligula, Neron, Komod, Ivan Bez Zemlje, Henrik VI., Don Carlos, Ivana Luda, Erik XIV., Henrik VII., Ivan Grozni, Petar Veliki, Staljin, Hitler i mnogi drugi novovjeki diktatori samo su neki od vladara kojima se ova knjiga bavi.

Nizovi ispisanih dokumenata koji datiraju iz doba u kojem su kraljevi i kraljice, cezari i carevi, vojvode i političari zapamćeni po svojim ekscesima vladali, govore nam o njihovim obiteljskim prilikama, o djetinjstvima koja su utjecala na njihove kasnije postupke, o fizičkim nedostacima koji su ih ograničavali ili čak dovodili do psihičkih posljedica, o bolestima kojima su bili izloženi...

Autor je skupio sve ove podatke te ih u knjizi posložio kao dokaze za psihičke poremećaje ili bolesti monarha o čijim su odlukama, bili oni zdravi ili ne, ovisili narodi, kraljevstva i u krajnjoj liniji, sama povijest. Dr. Green uspio je prikazati povijest u sasvim drugačijem svjetlu, prikazavši je kroz odstupanja u ponašanju pojedinaca koji su je stvarali.

Imajući u vidu da su podaci kojima barata subjektivni zapisi ljudi kojima su vladari i vladarice bili okruženi, autor koristi više izvora za svaki navedeni slučaj potencijalne psihičke bolesti, naglašavajući da su zapisi liječnika o simptomima ograničeni postignućima medicine toga doba, da su opisi ponašanja monarha često iskrivljivani bilo u pravcu uljepšavanja, to jest umanjivanja simptoma neobičnog ponašanja, ili njihova uvećavanja ne bi li se osporilo pravo na prijestolje vladajućeg, a na njegovo ili njezino mjesto postavio netko drugi, što jest bio čest slučaj u povijesti.

Knjiga „Ludilo kraljeva“ postavlja pitanje da li se radilo o ljudima koji su bolovali od sasvim konkretnih psihičkih bolesti ili se njihovo ponašanje razlikovalo od normama ucrtanog ponašanja iz jednostavnog razloga zato što su si mogli priuštiti nekažnjeno postupanje po vlastitoj volji.

Nesumnjivo su neki od vladara spomenutih u knjizi veličani kao donositelji procvata i karizmatici, u čijem se ponašanju tek ponekad mogla opaziti crta odstupanja od uobičajenog ponašanja koja je onda nastavila rasti, neometana ikakvim zabranama koje bi običan puk zadržale u okvirima normi.

Isto je tako očito da su neki od njih uistinu bolovali od psihičkih bolesti koje su bilo naslijedili, bilo stekli naknadno posredstvom fizičke bolesti, bilo neadekvatnih uvjeta življenja, bivajući emocionalno zakinuti, odrastajući u okolini punoj prijetvornosti i urota, najčešće bez stabilne roditeljske ljubavi i stvarnih prijatelja.

Ovo je knjiga o povijesti osoba, o njihovim osobnim tragedijama koje su zbog njihovog statusa postale tragedije naroda.

Sam autor na kraju svojeg djela zaključuje:

„Iako je postalo pomodno tumačiti povijest kroz društvena kretanja i neosobne sile, povjesničar zanemaruje osobni aspekt povijesti na vlastitu štetu. Čak i ako se čini da vođa samo naizgled izražava težnje društvenog pokreta, moć kojom vlada u danom trenutku može biti dovoljno velika da utječe na tijek povijesti, pa da ga i promijeni. Pokazali smo da takve odluke ponekad nisu ishod staloženog razmišljanja ili političkog idealizma, nego da izražavaju osobne želje, koje mogu biti pod utjecajem tjelesne bolesti ili duševnog poremećaja.

Ono što može još više zgranuti, kao što smo već pokazali, jesu razmjeri u kojima se običan čovjek iz naroda može zaslijepiti ili prevariti da pruži oduševljenu potporu najgorim ciljevima koji se skrivaju iza domoljubnih, vjerskih ili drugih ideoloških parola. Na žalost, ne postoji jamstvo da gomile neće u budućnosti opet histerično klicati nekom novom ludom diktatoru ili smušenom političaru kao ispravljaču državnih nepravda.“

Vivian Hubert Howard Green, svećenik, pisac i predavač bio je rektor Linkolnova koledža u Oxfordu. Green je također poznat po tome što je poslužio kao model svom studentu Johnu Le Carreu u formiranju njegova špijunskog lika Georga Smileya.

Rođen je 18.11.1915. godine u Wembleyu, Middlesex, u Engleskoj. Njegovi su roditelji otvorili slastičarnicu, prvu u Wembleyu, a zatim i na otoku Wright. Pohađao je Bradfield koledž u Berkshireu te je dobivši stipendiju za Trinity Hall u Cambridgeu nastavio daljnje školovanje specijaliziravši se u crkvenoj povijesti te postao stipendist Lightfoot Fondacije. Poslijediplomski rad u St Deiniolovoj knjižnici u Hawardenu omogućen mu je Gladstoneovom stipendijom, nakon čega je uslijedio period predavanja iz povijesti crkve na Koledžu Svetog Augustina u Canterburyu.

Umro je 18.01.2005. godine u Oxfordshireu ostavivši iza sebe niz djela kao što su: The Hanoverians (1948.), From St Augustine to William Temple (1948.), The Later Plantagenets: A survey of English history between 1307. and 1485. (1955.), A History of  Oxford University (1974.), Love in a Cool Climate: The Letters of Mark Pattison and Meta Bradley 1879.–1884. (1985.), A New History of Christianity (1996.).

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona