Glass official theatrical posterU kinima se ovih dana vrti Glass, treći film iz prve Shyamalanove trilogije. Neslomljivi Overseer (Bruce Willis) obračunat će se s nadljudski moćnim Beastom (James McAvoy), i starim neprijateljem Glassom (Samuel L. Jackson).

warhammerProizvođači igara Warhammer koristili su strategiju uvođenja novih edicija svakih nekoliko godina. Kao rezultat takve politike, njihove igre su opstale desetljećima. No prije nekoliko godina ukinuta je jedna od dvije najdugovječnije igre Warhammer Fantasy Battles, a nastavljen je razvoj Warhammera 40000.

avengers endgameSaga o Osvetnicima započela je s Iron Manom (2008) a završit će ju Avengers: Endgame (2019). Nakon dvadeset jednog filma u ukupnom trajanju od 38 sati, približava se vrijeme rastanka s nekima od omiljenih junaka.

godzilla2Prošle su već su četiri godine od kada je Ken Watabane, u prethodnom filmu, izgovorio glasovitu rečenicu: "Let them fight". Tada se naslovno čudovište borilo protiv malo poznatog MUTO-a. Ovoga puta će kralj svih čudovišta morati izaći na kraj, ne s jednim, nego s tri čudovišna bića: Rodanom, Mothrom i Kingom Ghidorahom. Kako ta bića izgledaju možete pogledati u novome traileru za film Godzilla: King of the Monsters.

marvels daredevilMali šok je odjeknuo internetom kad je Netflix izjavio kako neće biti 4. sezone "Daredevila". "Marvelov Daredevil se neće vratiti u 4. sezoni na Netflixu" - izjavio je Netflix za CNN. Slijepog odvjetnika iz Hell's Kitchen možda nastavimo gledati negdje drugdje... nadamo se.

Žene pirati do 16. stoljeća

Autor: Tenush

flaguvodOd antike pa do današnjih dana pirati su bili strah i trepet svih mora, a piratstvo je smatrano „muškim poslom“. “Zlatno doba” piratstva započinje 1690. i traje do otprilike 1730. godine. U tom razdoblju djelovali su jedni od najpoznatijih piratskih kapetana koji su među posadom uvodili red donošenjem raznih pravila koja su tvorila Piratski kodeks (eng. Pirate Code). A kakav je bio stav tih okrutnih pljačkaša prema ženama jasno je u svojem Kodeksu iz 1721. godine pod člankom VI rekao Bartholomew Roberts ( Crni Bart):

„Dječaci i žene nisu dopušteni na brodu. Ukoliko netko zavede ženu i povede je sa sobom na more, preobučenu u muškarca, platit će to smrtnom kaznom.“

No to ne znači da žene na brodu nisu postojale. Koristeći se ženskom lukavošću, spretno su zaobilazile zakon oblačeći se kao muškarci. Najčešće su to radile tražeći avanturu ili bježeći od neželjena braka. Postoji cijeli niz žena koje su u povijesti ostale poznate kao piratkinje. Ipak čvrstih dokaza o njihovim životima nema, te se podosta toga prepliće s fikcijom. Ovdje ćemo kronološkim redom pokušati nabrojati neke od njih.

Započet ćemo s nama bliskom ilirskom kraljicom Teutom koja je vladala nakon smrti svog supruga Agrona od 231. pr. Kr. do 228. pr. Kr. Njezin prvi potez bilo je dopuštanje ilirskim gusarima da krenu u nove prepade te drže nadzor nad prometom brodova. No njezini su uspjesi privukli pozornost Rimljana koji su Teuti uputili poslanike nastojeći s njom dogovoriti prestanak gusarenja. Primila ih je u svoje dvore, ali na povratku je naložila da ih se napadne i tako je zapečatila svoju sudbinu. teutaRimljani su pokrenuli napad protiv kraljice i nakon rimske opsade Korkire i Ise, 228. g. pr. Kr. Teuta je bila prisiljena potpisati mirovni ugovor, a nakon opsade Rizona (u današnjoj Crnoj Gori) predala se Rimljanima. Time je nestala s povijesne pozornice, no uspomena na nju i njezinu slavu opstala je u pučkoj predaji sve do danas.

Uz Teutu se vežu mnoge legende. Jedna od njih kaže da se njena grobnica sa skrivenim blagom nalazi u špilji kod Perasta u blizini Risana i Kotora. Prema Hvaranima, na mjestu Oglavka i Koščaka pokraj Sućurja stajali su Teutini dvori, a kraljica je u okolici počela zidati i grad koji nije dovršila. Šolta se isto diči Teutinim dvorima gdje su ribari običavali bacati dio ulova kako bi stekli milost u daljnjem ribolovu. U šoltanskoj uvali Tatinji Teuta se prema legendi neko vrijeme skrivala pred napadom rimskog brodovlja. Zapadno od Komiže, kako priča kaže, na lokalitetu Krajicina i Kraljičino je utvrda s koje se kraljica survala u more nakon što su je Rimljani svladali. Druga inačica govori da je u utvrdi potražila spas nakon što je prognana. Tamo je ljubovala sa zarobljenim mladićima i gusarskim kapetanima, a kad bi joj dosadili, bacala ih je s visokih litica otoka u more.

Nešto poslije Teute, za vrijeme Vikinga i srednjeg vijeka, nailazimo na niz ženskih imena koje su vladale morem, a pretežno su pripadale sjevernim plemenima. O nekima od njih pisao je danski srednjovjekovni povjesničar Saxo Grammaticus u svom djelu „Povijest Danaca“ (oko 1200. godine poslije Kr.)

Tako spominje Rusilu ili Ruslu, poznatu pod nadimkom Crvena Djeva (Red Maiden). Rusla je bila hrabra Norvežanka koja se prema Saxu borila protiv brata Thronda oko uspostave vlasti nad zemljom. Također se borila i protiv Danaca i njihova kralja Omunda. Iako je imala uspjeha u bitkama, konačno je poražena i ubijena od bratove ruke.

Stikla se u nekim izvorima spominje kao sestra Rusle, a potražila je spas na moru kako bi pobjegla od neželjena braka. Zatim princeza Sela, sestra Kollera, kralja Norveške, koja se kao i Rusla, borila protiv brata.

Saxo Grammaticus spominje još tri djeve na moru: Wigbiorga, Hetha i Wisna (8.stoljeće), od kojih je najbolje prošla Hetha koja je postala kraljica Zelanda, provincije na jugoistoku Nizozemske, dok je Wigbiorga izgubila život, a Wisna ruku u sukobu.

AwildaJedna od poznatijih piratkinja iz 9. stoljeća je Alvida, koja se krije pod raznim imenima kao Alwilda ili Alfhild i mnogi misle da ona nije povijesni lik. Naime, legenda iz Saga govori da je ona bila kći skandinavskog kralja koji ju je predodredio za brak s danskim kraljem Alfom. Nezadovoljna tom odlukom, princeza se oblači u mušku odjeću i bježi s prijateljicama na more te preuzima zapovijed piratskim brodom. Prema zapisima Olausa Magnusa (švedski svećenik i pisac iz 16. stoljeća) Alvida se u jednom trenutku sukobi sa samim Alfom. Oduševljena njegovom hrabrošću, odlučila mu se otkriti. Dakako, slijedi bajkoviti kraj u kojem se oni vjenčaju i žive sretno i zaljubljeno.

Aethelflaeda_and_AthelstanIz Engleske nam dolazi Aethelflaeda, kći kralja Alfreda Velikog koja je živjela krajem 9. stoljeća. Bila je supruga Aethelreda od Mercije, te su je često zvali Gospodaricom Mercije (Lady of the Mercians). Zbog bolesti muža još za njegova života preuzela je vodstvo nad Mercijom. Iako su je kasniji kroničari okarakterizirali kao slabu osobu jer je zbog bolova koje je prošla rođenjem svog jedinog djeteta odlučila ne roditi više ni jedno, u vođenju Mercije je bila snažna i odlučna. Od 910.- 915. godine dala je sagraditi niz utvrda koje su pomogle zaštiti Merciju od napada Vikinga. Također je zajedno s bratom Edwardom I, kraljem Engleske, osobno zapovijedala mnogim pomorskim bitkama protiv Vikinga.

 

chteau-14me-sicle608-300x210U 14. stoljeću u Bretoniji živjela je Jeanne de Clisson, poznata pod nadimkom Lavica Bretanje. Ona se dala u piratstvo iz čiste osvete, kako bi osvetila smrt supruga Oliviera III de Clissona koji je lažno optužen za izdaju i pogubljen po naredbi francuskog kralja Filipa VI. Prodala je svu zemlju osim svoga dvorca i od tog novca kupila 3 broda, tzv. Crnu flotu (jer su brodovi po njenoj naredbi bili obojani u crno s jedrima crvene boje) i krenula u pljačku i uništavanje francuskih brodova. Ostala je poznata po tome što je na svakom brodu ostavila jednog svjedoka na životu kako bi ispričali kralju Filipu o Lavici iz Bretanje. clisson_chateaudanasOstala posada je ubijena s time da je „užitak“ ubijanja francuskih aristokrata prepušten samoj Jeanne. Nakon smrti kralja Filipa VI Lavica se nije zaustavila, već je nastavila svoju osvetu punih trinaest godina dok se nije ponovno udala i sklonila u Englesku. Vjeruje se da njen duh i dalje luta po Clisson dvorcu.

 

 

 

 

Literatura:

"Iliri - od Bardileja do Gencija", Pierre Cabanes, Svitava, Zagreb, 2002.
"Women in the Viking Age", Judith Jesch, Boydell & Brewer Ltd, 1991.
"The pirate queen: in search of Grace O'Malley and other legendary women of the sea", Barbara Sjoholm, Seal Press, 2004.
"A Ghost a Day: 365 True Tales of the Spectral, Supernatural, Andjust Plain Scary!", Maureen Wood, Ron Kolek, Adams Media, 2010.
"Beyond Bizarre: Frightening Facts and Blood-Curdling True Tales", Varla Ventura, Weiser, 2010.
"Lady Godiva: a literary history of the legend", Daniel Donoghue, Wiley-Blackwell, 2003.
"Encyclopedia of barbarian Europe: society in transformation", Michael Frassetto, ABC-CLIO, 2003.
"The Danish History of Saxo Grammaticus", Saxo Grammaticus, Forgotten Books

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona