kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Heraldika

Autor: Exxar

ceska2.png

Heraldika je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem nastanka, razvojem i umjetničkim stilom grbova kroz povijest, a naziva se još i grboslovlje. Heraldika dolazi iz njemačke riječi herald koja je u srednjem vijeku označavala nižeg službenika u kraljevskoj službi. Heraldi su najavljivali druge plemiće na skupovima ili turnirima jer su bili pismeni, te su mogli prepoznavati grbove plemstva svog kraja. Također su bili glasnici, te su izvršavali zadatke glasonoša, diplomata i sudaca. Odlazili su u ratove sa svojim gospodarima, ali nisu ratovali, već su služili gospodaru pokazujući im čija je koja vojska i čitajući razne grbove na vojnicima. Kasnije su heraldi dobili zadatak da čuvaju, stvaraju, te održavaju grbove i njihove dokumente, tzv. grbovnice. Ti zapisi i njihove knjige jedan su od najvećih izvora za proučavanje heraldike, a očuvano je dosta knjiga iz turnirskih razdoblja. U 17. stoljeću sve je manje turnira, a heralde zamjenjuju dvorski kancelari.

117px-hungary_large_coa_1849.png

Danas je heraldika manje zastupljena nego u prošlosti zbog toga što se mali broj ljudi bavi tom znanošću, a i grbovi više nisu u raširenoj upotrebi. No, u nekim je europskim zemljama jednako zastupljena kao i prije. U Engleskoj, Švedskoj i Španjolskoj najveća je zastupljenost ove znanosti danas jer kod njih još uvijek postoje monarhije, pa se u tim zemljama ljudi školuju i specijaliziraju za heraldičare. Naš svjetski priznati heraldičar, Davor Zovko, školovao se i živi u Švedskoj.

 

Za heraldiku su usko vezne i druge znanosti:

  • Sfragistika (pečatoslovlje) - znanost koja se bavi proučavanjem pečata;
  • Veksilologija (stjegoslovlje) - znanost koja se bavi proučavanjem stjegova (zastava);
  • Geneaologija (rodoslovlje) - znanost koja istražuje rod i porijeklo obitelji ili pojedinca;
  • Numizmatika -  znanost koja proučava novac;
  • Paleografija - znanost koja proučava pisma;
  • Arhitektura -  znanost koja se bavi pručavanjem građevina;
  • Diplomatika - znanost koja proučava isprave (diplome);
  • Ikonografija - znanost koja poučava likovne prikaze;

U svima njima pronalaze se grbovi po kojima se može odrediti vrijeme njihova nastajanja.

hardouin.gif Od samog početka heraldike, postoje krivotvorine i zlouporaba. Najviše ih se pojavljuje u  17.st. i teško je odmah utvrditi radi lise o krivotvorini ili originalu. Tako postoje tzv. autentična i neautentična heraldika. Ova prva može se dokazati pomoću pisanih dokumenata (grbovnica), plašteva, štitova, vojne opreme i oružja, ali i pomoću pečata, novca, kamena, drva i drugih izvora gdje su se stavljali grbovi. Pod neautentičnom heraldikom smatra se pisani opis bez valjanog pečata - tako su pojedinci krivotvorili dokumente i sve drugo što je bilo potrebno kako bi sebe prikazali kao plemiće. Iako krivotvorine, također daju dobar izvor za proučavanje. Kroz povijest pojedinih država, u nekim se razdobljima heraldika negirala, pa čak  i bivala zabranjena. Tako se u Francuskoj u 17.st., u vrijeme revolucije, negirala prvobitna heraldika koja je nastala na vojno-feudalnim temeljima. Kako u tom razdoblju negiranja prvobitnih pravila nisu nastala nova, koristila su se stara, te se tako heraldika i očuvala.

Ovo je zaninmljiva znanost jer se kroz proučavanje grbova ne proučava samo grb i njegovo oslikavanje, već i povijest pojedinca, obitelji i države. Poznavanjem grba i njegovog nastanka, saznaje se kako je grbonoša imao neki utjecaj i važnost u svoje vrijeme.

Pravila heraldike

U heraldici postoje točno određena pravila po kojima su se nekad radili grbovi (a i danas se rade tako). To su tzv. temeljna pravila heraldike i nastala su radi lakšeg usklađivanja i prepoznavanja jer se pojavljivalo sve više simbola i oznaka. Prva pravila uveo je francuski kralj Luj VII. 1147. godine. Nešto kasnije, 1189., njemački je kralj Barbarossa imao sređena pravila. Sve što je izvan tih pravila,  smatra se neispravnom heraldikom. Temeljna pravila heraldike su:

  • Grb ne smije biti isti kao već postojeći. Mora se razlikovati makar u detaljima.
  • Ne može i ne smije se koristiti više grbova, već isključivo po načelu jedan grb za grbonošu (država, grad, obitelj, pojedinac)
  • Grb se sastoji od 5 boja, dvije kovine i 4 pomoćne boje. Boje su sljedeće:
    • žuta (zlato) — or (kovina),
    • bijela (srebro) — argent (kovina),
    • crvena — gules,
    • plava — azure,
    • crna — sable,
    • zelena — vert,
    • ljubičasta — purpure,
    • narančasta — tenne (pomoćna boja),
    • nebesko plava — bleu celeste (pomoćna boja),
    • krvavo crvena — sanguine (pomoćna boja),
    • tamno crvena — murrey (pomoćna boja).
  • Jedna boja ne smije prelaziti drugu boju, isto kao što ni jedna kovina ne smije prelaziti drugu kovinu; npr. ne može se imati crveni grb a da poprijeko ide plava ili zelena, mogla bi ići jedino zlatna ili srebrna
  • Sve što se uklapa u heraldička pravila je heraldički ispravno. Heraldiku i heraldičare ne zanima umjetnički dojam nekog grba, već ispravnost i primjenjivost pravila, a tek se na kraju razmatra pitanje izgleda.
  • U heraldici postoje desna i lijeva heraldička strana i to sa gledišta onoga koji nosi štit. To znači da je ono što je promatraču lijevo, u heraldici je desno  
  • Kada su u grbu postavljene prečke, lente i grede, od lijeve na desnu heraldičku stranu, predstavljaju grbove izvanbračne djece
  • Pravilo sjedinjavanja grbova. U središnju poziciju ide grb pobjednika ili obitelji koja dominira, a u desnu heraldičku stranu idu grbovi ostalih prema dostojanstvu ka lijevoj heraldičkoj strani; u slučaju braka u kojem su oba supružnika nosioci grba, grb muža ide na desnu, a supruge na lijevu heraldičku stranu.
  • Kosi grbovi ukazuju na veliku starost



To je sve za sada, a u sljedećem članku koji dolazi uskoro, bit će riječi o heraldici u Hrvatskoj.




Literatura:
Bartol Zmajić: Heraldika, sfragistika, genealogija, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Bartol Zmajić: Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija, rječnik heraldičkog, 2. dopunjeno i prošireno izdanje, Golden Marketing, Zagreb, 1996.
Vlasta Brajković: Grbovi,grbovnice,rodoslovlja (katalog izložbe), Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb, 1976.
Vlasta Brajković: Grbovi,grbovnice,rodoslovlja (katalog izložbe), prošireno izdanje, Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb, 1995.
Marijan Grakalić: Hrvatski grb (grbovi hrvatskih zemalja), Nakladni zavod matice Hrvatske, Zagreb, 1990.
Ivo Banac: Grbovi bilježi identiteta, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991.
Državni arhiv u Zagrebu
Wikipedia
Davor Zovko, www.zovko.se
Muzej grada Zagreba
Elena Uljančić – Vekić, www.culture-vision.com/heraldika.htm

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona