uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

John Burrow: Povijest povijesti

Autor: Freya

povijest_povijestiNaslov knjige: Povijest povijesti Autor: John Burrow
Godina izdanja: 2010.
Nakladnik: Algoritam
Format: 17 x 23 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 567
Prevoditelj: Maja Kućan
Jezik originala: engleski

Za nastanak ove vrlo obimne knjige, u izdanju nakladničke kuće Algoritam, imamo zahvaliti jednome od vodećih britanskih intelektualnih povjesničara, nažalost pokojnome, Johnu Burrowu (1935.-2009.).

Bio je profesor intelektualne povijesti na Sveučilištu u Sussexu i profesor europske misli u Oxfordu. Burrow je bio i član Britanske akademije, počasni profesor na Balliol Collegeu u Oxfordu te počasni gostujući profesor na Williams Collegeu u Massachusettsu. Za svoja je djela dobio i nekoliko vrijednih znanstvenih nagrada.

Imajući na umu kako je autor prvorazredni znanstvenik, jasno nam je da čitanje knjige "Povijest povijest" nije zabava već zahtijeva priličan intelektualni angažman. Unatoč tome, ona je vrlo zanimljiva jer nas Burrow, s velikim iskustvom dugogodišnjeg istraživača i predavača, vodi zamršenim i malo poznatim nam putevima nastajanja povijesti onakve kakvu je danas znamo.

Odnosno, pišući o povijesti povijesti, od prvih poznatih nam zapisa u Mezopotamiji i Egiptu, preko grčkih i rimskih historiografa, prvih kršćanskih zapisivača, srednjovjekovnih ljetopisa i kronika, do humanističke povijesti, ranonovovjekovnih historiografa i filozofa, razvitka povijesne misli u 18. i 19. stoljeću, sve do 20. stoljeća, Burrow analizira ne samo povijesna zbivanja nego i ljude koji su o njima pisali.

Knjiga je podijeljena na pet dijelova, unutar kojih su manje cjeline, opet podijeljene na nekoliko poglavlja. Pet glavnih dijelova jesu: Grčka, Rim, Kršćanstvo, Obnova svjetovne povijesti, Proučavanje prošlosti. Na kraju se nalazi obilna Odabrana bibliografija, također podijeljena prema temama te Kazalo.

Čitajući knjigu saznajemo ili se podsjećamo ne samo mnogih događaja i zbivanja tijekom povijesti, od stare Grčke do danas, nego otkrivamo i tko su zapravo bili oni koji su je zapisivali, kako su i zašto pisali baš tako kako su pisali, jesu li pri tome imali na umu i nešto drugo osim samo faktografskog zapisivanja događaja i što je to bilo.

Neki od njih, kao npr. Herodot, nastoje poučiti čitatelja. Među ranim historiografima izdvajamo Tukidida jer ''...Gotovo svi povjesničari osim onih najdosadnijih imaju neku karakterističnu slabost: neko suučesništvo, idealizaciju, identifikaciju; neku potrebu za indignacijom, za ispravljanjem nepravdi, za prenošenjem poruke. Upravo je to često izvor onoga što je najzanimljivije u njihovi pisanju. No Tukidid kao da je imun na to. Zacijelo se nikada prije ili poslije njega pisanja povijesti nije prihvatio tako pronicav um slobodan od iluzija."

Pišući o rimskom historiografu Tacitu, analizirajući njegove tekstove pa i njega samoga i stavljajući sve u odgovarajući vremenski i povijesti okvir, Burrow odgovara na pitanje zašto baš tog autora držimo "ocem povijesti".

Burrow se u svojoj knjizi koristi djelima i drugih suvremenih i malo manje suvremenih povjesničara i povijesnih analitičara, kao što je npr. Britanac Edward Gibbon iz druge polovine 18. stoljeća, o kojemu pak opširno piše u poglavlju Filozofska povijest, analizirajući i samog Gibbona.

Iz knjige toliko sadržajne kao što je ova, krcate podacima, činjenicama i analizama, vrlo je teško izdvojiti neki odlomak, rečenicu, citat, kao njezinu ilustraciju. Možda čak i nemoguće, jer čitajući je imate dojam kako je sve jednako važno, sve jednako neizostavno, sve jednako zanimljivo.

U dijelu o srednjovjekovnoj povijesti, Burrow je napisao: ''Razlike između ljetopisa i kronika te između kronika i povijesti dobar su primjer pretvaranja kvantitativne promjene u kvalitativnu… Anglosaska kronika daje nam tijekom vremena primjer ljetopisa koji se pretvara u kroniku, upravo kao što su i neki dnevnici tek popisi sastanaka, a drugi se mogu smatrati doprinosom književnosti.

Ako ljetopisi prerastaju u kronike, i sami ljetopisi često, čini se, izrastaju iz kalendara kakvi su se zbog prijeke potrebe izrađivali u samostanima, većinom kako bi se svake godine mogao izračunati datum Uskrsa. Raznolika se građa – znamenja, vremenske prilike, lokalni, nacionalni ili čak međunarodni događaji – može uklopiti u njih ili dopisati na margini. Smrti i slijed papa, biskupa, opata i kraljeva bili su osobito važni, kao i bitke, požari i druge nesreće…''

Naročito je zanimljivo poglavlje Novi svijet: američka iskustva, u kojemu Burrow zapravo kroz riječi onih koji su o tome pisali, priča povijest Amerike, od prvih iskrcavanja Europljana na njezino tlo i španjolskih zapisivača kao što su npr. fra Bartolomé de las Casas ili Bernal Diaz, preko Williama Hicklinga Prescotta iz 18. i 19. stoljeća, Francisa Parkmana i njegove povijesti velikog Zapada, do Henryja Adamsa koji je pisao o povijesti nove republike.

Povijest kao žanr većinom, osim pukim prolaskom godina i onoga što se u njima događalo, sadrži i opsežno pripovijedanje, iscrpne opise i vlastita zapažanja. To se osobito odnosi na starije pisce, iako ni mnogi novovjeki nisu imuni na takav pristup. Pisanje povijesti u mnogim se slučajevima tako čak pretvara u književnost. Na to nas podsjeća Burrow, pokazujući nam da je pisanje povijesti zapravo pravo umjetničko djelo u kojemu, kao i u većini ostalih umjetničkih djela, možemo prepoznati njegova autora, upoznati ga, "osjetiti" ga na neki način, zaviriti u njegov um i bar donekle saznati njegovo osobno viđenje i doživljavanje onoga o čemu je pisao.

Istražujući povijesne zapise brojnih povjesničara, kao npr. Livija, Bedea, McCaulaya te Blocha ili Huizinge i Tawneya, Burrow nam priča priču i o evoluciji različitih historiografskih trendova. Neki historiografi povijesna zbivanja vide kao ispunjenje božanskog plana, dok su drugi, opet, militantni svjetovnjaci s očima uprtima u neprestani razvoj čovjeka.

Knjiga nema nikakav pravi zaključak; ne može ga ni imati jer proučavanje i pisanje povijesti još traje. Promijenila su se samo sredstva kojima se koriste suvremeni istraživači. Zasad najvažnijom tehničkom inovacijom u pisanju povijesti Burrow drži tiskarski stroj koji je osigurao preživljavanje djela koja bi u prošlosti možda bila zagubljena, kao što se to dogodilo s nizom starih rukopisnih tekstova.

I kao što piše u "blurbu": ''Ova knjiga predstavlja vrhunac misli jednoga od najcjenjenijih intelektualnih povjesničara svoje generacije, remek-djelo koje u sebi sažima 2500 godina povijesnih zapisa''.

Svaki istinski intelektualac, ne samo povjesničar nego i bilo koji drugi stručnjak, ali i ne samo intelektualac po školovanju i radu, već bilo koji pojedinac sa željom razumijevanja ljudskog života, prošlosti i sadašnjosti, trebao bi pročitati ovu iznimnu knjigu.

Add comment


Security code
Refresh

Slični članci

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona