kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Propast Rimskog carstva IV: Ostali uzroci

Autor: Veles

Jezik
Latinski jezik, ili bolje rečeno, promjene u njemu, do neke su mjere doprinijeli nestabilnosti i rasapu imperije. Već u Cezarovo doba Rimljani su govorili praktički dvjema verzijama latinskog. Elita, patriciji, govorili su klasičnim latinskim koji je zapravo bio poprilično umjetni konstrukt načinjen kao destilirana verzija starog, arhaičnog latinskog (jezika još iz doba kraljevstva). Glavnina klasičnih djela (Ciceron, inscri23.jpgPlinije, Seneka, Vitruvije, itd.) pisana je, naravno, na klasičnom latinskom, ali to nije bio svakodnevni govor društva. Pučani su govorili tzv. vulgarnim latinskim, jezikom masa, koji je iz tih vremena uglavnom poznat iz grafita.

Kako je Carstvo raslo obuhvativši goleme dijelove Europe, prednje Azije i sjeverne Afrike, svaki je njegov dio kroz stoljeća razvijao vlastite dijalektalne varijante u kojima se latinski miješao s domaćim govorom. Do krize 3. stoljeća to se već toliko razvilo da imperijalna administracija u udaljenim pokrajinama ponegdje više nije mogla razumijeti pisane zapovijedi koje su dolazile iz zapovjedništva u Rimu.
Lokalne varijante latinskog koje neće izumrijeti počet će se polako razvijati u romanske jezike.
Sv. Jeronim će u 4. stoljeću prevesti novoutemeljeni biblijski kanon na latinski, ali ne na već umrtvljeni klasični, nego na jezik naroda (zato se i taj čuveni prijevod zove Vulgata, prema vulgarnom latinskom na kojem je pisan) i to će postati osnova srednjovjekovnog Crkvenog latinskog koji će u kasnijim stoljećima postati međunarodnim jezikom Europe.

Klima
Već je Edward Gibbon u 18. stoljeću, pišući o propasti Rimskog Carstva, došao do zaključka da je tijekom sredine prvog tisućljeća naše ere dolazilo do značajnijih problema u globalnoj klimi. Samo što tada izgleda nije trajalo globalno zatopljenje, nego zahlađenje. Možda je upravo to, a ne Huni, bio stvaran uzrok velikoj seobi naroda. Pad globalne temperature od samo par stupnjeva uništio bi poljoprivredu iznad određene paralele i nebrojeni narodi s euroazijskih prostranstva ne bi imali drugog izlaza nego trbuhom za kruhom potražiti nove zemlje u toplijim krajevima.

volcanic_eruption_pinatubo.jpgKlimatske promjene osjećale su se i na drugom kraju svijeta, u Srednjoj Americi, gdje u 6. stoljeću slabi i na kraju propada carstvo grada Teotihuacana na sjeveru, a dižu se klasični gradovi-kraljevstva Maya na jugu.

Jedan od razloga klimatskih promjena možda je bila i pojačana vulkanska aktivnost zbog koje su velike količine pepela i prašine dospjevale u atmosferu. Prokopije Cezarejac, a i mnogi drugi izvori, pišu da se od 535. pa do 536. skoro uopće nije vidjelo Sunca i cijela je godina izgledala kao jedna duga pomrčina. Mogući krivac za ovo mogla bi biti masovna erupcija indonezijskog vulkanskog otoka Krakatoe koja je izbacila tolike količine dima u nebo da je pomračila cjelokupnu atmosferu.

Epidemije
Pokretljivost i globalna kultura Rimskog Carstva imale su i tu negativnu stranu da su se, naravno, s kretanjima i mješanjima raznih naroda, kretale i miješale i njihove bolesti. Već koncem 2. stoljeća Imperij je pokosila Antoninska kuga (zapravo, možda je bila riječ o velikim boginjama) koja je odnijela milijune života.

Još je puno gadnija bila epidemija sredinom 3. stoljeća, prozvana po kartažanskom biskupu Ciprijanu koji ju je podosta detaljno opisao, govoreći o njoj kao o kušnji Božjoj. Navodno je 5 000 ljudi umiralo u Rimu svakog dana od ove epidemije. Pogani su proglasili kršćane odgovornima za donošenje i širenje kuge što je bio jedan od bitnijih razloga za enormni progon koji je kršćanstvo doživjelo nekoliko desetljeća kasnije, pod Dioklecijanom.

Najgadnija i najstrašnija je, međutim, bila Justinijanska kuga, koja je pokosila više-manje cijeli poznati svijet tijekom 6. stoljeća i to baš u trenutku kada je caru Justinijanu skoro uspjelo preosvojiti Zapadno carstvo. Pretpostavlja se da je preko 20-ak milijuna ljudi umrlo u ovoj epidemiji: 10 000 ih je navodno umiralo svakoga dana samo u Konstantinopolu. Mrtvaci su se naprosto bacali na ogromne hrpe i palili jer ih se nije stizalo nigdje sahraniti. Manje epidemije, kao posljedica ove masovne, nastavile su periodično izbijati kroz više od sljedećih sto godina, sve dok se situacija nije stabilizirala u 8. stoljeću. Europa je izgubila preko 50% svog stanovništva kroz to doba.

Kršćanstvo
Kršćanstvo nije, naravno, direktno prouzročilo propast Rimskog Carstva jer je od 4. stoljeća to bilo i kršćansko carstvo i Crkvi je kao i svakom drugom bilo u interesu da se održi vlast, red i mir nad cijelim teritorijem imperija. Međutim, kršćanstvo jest u nekoj većoj ili manjoj mjeri destabiliziralo carstvo.

 
Tijekom klasične antike i prvih dvaju stoljeća carstva, Rimskim je Carstvom vladala neka pseudo-globalna kultura u kojoj je postojao značajniji stupanj tolerancije i koegzistencije između različitih filozofskih i religijskih pravaca, raznih vjerovanja i pokreta. Službena imperijalna religija, utemeljena na drevnoj rimskoj mitologiji, imala je izuzetno sinkretički karakter i apsorbirala je i preuzimala božanstva i kultove mnogih naroda i zemalja.
Međutim, kako je kršćanstvo postalo glavna, a koncem 4. stoljeća i jedina religija 220px-byzantinischer_mosaizist_um_1000_002.jpgCarstva, to se izmijenilo. Nije problem bio u tome što su kršćani bili isključivi i netrpeljivi prema pripadnicima drevnih poganskih vjera; one su do tada već tako i tako same po sebi izumirale i kršćanstvo je dobar dio njihovih religijskih praksi ili zamijenilo, ili apsorbiralo (najpoznatiji je primjer Božić, za koji je Crkva u 4. stoljeću odredila da će se slaviti umjesto poganskih Saturnalija 25.12.). Problem je bila netrpeljivost i isključivost kršćana jednih prema drugima.

Kako je kršćanstvo s Konstantinom postala priznata i preferirana religija Carstva, progoni kršćana nisu prestali, nego su se, dapače, samo pojačali: ovaj put kršćani su proganjali i trijebili odmetnute elemente unutar vlastite Crkve. Na prvom od ekumenskih koncila u Nikeji, 323., donesena je doktrina o Trojstvu i proglašena su heretičnim učenja egipatskog biskupa Ariusa koji je smatrao da Krist i Duh Sveti nisu jednaki Bogu Ocu, ni po položaju, ni po prirodi. Međutim, Ariusovi učenici bježe od progona na zapad i šire svoja učenja među novim narodima koji dolaze u Carstvo: Goti i Vandali bili su arijanski kršćani. To dodatno ometa odnose Istoka sa Zapadom i otuđuje zapadni dio Carstva.

431. na koncilu u Efezu proglašava se heretičnim učenje patrijarha Nestora po kojemu je Krist imao dvije odvojene prirode: jedno je bio Isus kao čovjek, koji je po Nestoru zapravo bio samo tijelo kojim je upravljala druga priroda, Riječ Božja, Logos, kao jedna od božanskih osoba Trojstva. Nestorijanizam, ili jedna varijanta njegova tumačenja, bila je naročito popularna na Bliskom Istoku i u Siriji, a kako biva proglašen herezom, tako se sirijska Crkva sve više okreće prema Perziji čija kršćanska Crkva prihvaća nestorijanizam kao svoje službeno učenje.

Glavni protivnik nestorijanizma bio je moćni egipatski patrijarhat u Aleksandriji, trn u oku i Konstantinopola i Rima. Stoga, kako bi se osujetila prejaka egipatska crkva, 451. na koncilu u Kaledonu proglašava se heretičnim monofitizam, učenje za koje se držalo da ga zastupaju egipatski kršćani (ili Kopti), a prema kojemu je Krist imao samo jednu prirodu, onu božansku. Kao posljedica toga, Koptima se nameću carski patrijarsi koji u narednim stoljećima sustavno rade na progonu i uništavanju egipatske crkve koja je odbijala prihvatiti zaključke Kaledonskog koncila. Praktičan rezultat svega toga bio je da je Egipat "šaptom pao" pri arapskom osvajanju: Koptima je bolje bilo pod muslimanskom čizmom nego pod vlašću svoje kršćanske braće koja su ih masakrirala kao heretike.

Islam
Konačni čavao u lijes Rimskog Carstva i cjelokupne klasične antike zabio je Muhamed u 7. stoljeću, kada su se Muslimani digli kao posve nova i neočekivana vjerska i svjetska velesila. Ne može se prenaglasiti u kojoj je mjeri Islam promijenio svijet, donijevši konačan kraj antici i definitivan početak novog, srednjovjekovnog doba.
muhamed.jpgPropast Carstva na zapadu, a i samog Rima u hrpu ruševina, možda je vratila antički svijet stoljećima unatrag, ali ga nije temeljitije izmjenila. U biti, globalna situacija sada je bila slična onoj prije nego što se Rimsko carstvo uopće diglo kao velesila. Europu su nastanjivali mnogi barbarski narodi, samo to više nisu bili Kelti, Iliri i Etruščani, nego Franci, Germani i Avari. No, kao i njihovi prethodnici tisuću godina ranije, oni su bili okrenuti Sredozemlju preko kojeg su bili povezani s drevnijim i naprednijim kulturama Afrike, Bliskog Istoka i Male Azije s kojima su trgovali, kontaktirali i integrirali se, samo sada znato sporijim tempom nego onda kada ih je Rimski imperij sve obuhvaćao.

Islam je posve rasturio tu sliku svijeta koja se više od tisuću godina razvijala, zabivši se u nju kao klin. Bliski Istok i Afrika potpali su pod muslimansku vlast i odcijepili se od mediteranskog kulturnog kruga, centar svijeta pomaknuo se na istok, u Bagdad u današnjem Iraku, a Sredozemlje su kao središte trgovine, razmjene ideja i dodirnu točku raznih kultura i naroda zamijenili Perzijski zaljev i Indijski ocean. Sama Europa ostala je nasukana na rubu poznatog svijeta kao zadnja selendra u kojoj svaka cesta završava. Kroz naredna stoljeća, bilo križarskim ratovima, bilo ekspedicijama poput one Marka Pola, europski narodi pokušat će se iskobeljati iz tog nezavidnog položaja i ponovo uspostaviti trajan kontakt s ostatkom Starog Svijeta.
No Europa će se uistinu ponovo dići na noge tek otkrićem Novog Svijeta na zapadu, kada će se mreža globalne trgovine i interakcije prebaciti na Atlantik.


Izvori:

The fall of the Roman Empire, Peter Heather, London: Macmillan Publishers Ltd, 2005.
History of the Decline and Fall of the Roman Empire, Edward Gibbon,
www.gutenberg.org
Povijest Europe od seobe naroda do XVI stoljeća, Henri Pirenne, reprint, Split: Marjan Tisak, 2005.
Poviest Hrvatska dio prvi od najstarijih vremena do 1526., Tade Smičiklas, Zagreb: Naklada "Matice Hrvatske", 1882.
www.wikipedia.org

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona