kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Propast Rimskog Carstva II: Kriza 3. stoljeća

Autor: Veles

Kriza 3. stoljeća i ratovi s Perzijom temeljito su promijenili stvarnost Rimskog Carstva. Antički svijet tijekom prethodnih dvjesto godina bio je, načelno, podosta sličan našemu danas. Unutar relativne sigurnosti koju je Carstvo pružalo razvila se svojevrsna globalna ili pseudo-globalna kultura u kojoj su se miješali običaji, proizvodi, vjerovanja, jezici, klase, rase i stanovnici raznih dijelova staroga svijeta. U Britaniji se štovala egipatska božica Izida, kršćanski zeloti vodili su polemike protiv budističkih redovnika, rimska se aristokracija odjevala u kinesku svilu, u arenama po Galiji i Germaniji borili su se lavovi i tigrovi protiv slonova i nosoroga, bogati turisti putovali su kako bi vidjeli Grčku, Bliski Istok, Egipat i, jednom rječju, cijelo je Carstvo postajalo jedan veliki melting pot.

bestiarii.jpgTrgovačka je mreža cvjetala, prenoseći se brodovima Sredozemljem, a do gradova u unutrašnjosti karavanama po čuvenim rimskim cestama. Razvijalo se poduzetništvo i nekakva srednja klasa, dakle ljudi koji su mogli živjeti relativno pristojnim životom od vlastitog rada.

To je sve funkcioniralo već stoljećima, usprskos činjenici da je Imperij bio krajnje nestabilna politička tvorevina i to još od doba kasne Republike. Počevši s Augustom, imperatori su zapravo igrali svojevrsnu farsu u kojoj su vlastiti prosvjećeni apsolutizam maskirali iza drevnih republičkih institucija, konkretno, Senata. To je stvaralo određene probleme koje Carstvo nikad nije riješilo. Teoretski, svakog novog cara birao je i potvrđivao Senat i rimski narod, a zbog održavanja te maske demokracije ispred lica diktature, nikad naprosto nisu mogla biti jasno i glasno definirana pravila sukcesije.
To je, naravno, otvaralo vrata prevratima, vojnim udarima i građanskim ratovima. Usprkos tome, Rim je kroz svoja prva dva stoljeća uglavnom uspio održavati duže periode mira i stabilnosti (pax romana), uglavnom zato što još od doba Hanibala nije imao ozbiljnijeg vanjskog neprijatelja.

Međutim, pojavom Sassanida početkom 3. stoljeća, taj trzavi sistem potpuno je krahirao i raskrinkala se sva ranjivost imperija. Bez jasnih pravila održavanja i prijenosa vlasti, vojna sila postala je jedinim jamcem političke stabilnosti usred sasanidi_1.jpgtakvog kaosa. Moćni su se zapovjednici legija i provincija već od prije znali nadmetati za prijestolje u građanskim ratovima, ali sada je to zbilja uzelo maha.
U periodu od pedeset godina, između 235. do 285., smjenilo se gotovo jednako toliko careva kao i kroz prethodna dva stoljeća. I to ne računajući one koji su vladali u odcjepljenom Galskom Carstvu, ili u kraljevstvu Palmyre!

Vojska je tako postala odlučujući faktor u zadobivanju i održavanju političke vlasti. To je dovelo do drugog problema - financiranje rastuće vojne sile. Carevi-vojskovođe u 3. stoljeću stoga su započeli s masprodukcijom kovanica u kojima su sve više i više smanjivali udio srebra. To je, naravno, dovelo do hiperinflacije, koja je kroz desetljeća potpuno uništila rimski monetarni sustav. Novac je izgubio svaku stvarnu vrijednost i ljudi su se ponovo počeli okretati trampi kao jedinom efikasnom obliku trgovine. Time je, opet, uništena trgovina unutar Carstva.
Interna nestabilnost i povremene provale i napadi stranih naroda nisu nimalo pomogli u cijeloj stvari.


Kako je trgovačka mreža polako propadala, velik dio pučanstva ostajao je bez posla. Srednji sloj, obrtnici i trgovci, nije više imao što raditi i nije mogao opstati. Trbuhom za kruhom, velike populacije ljudi napuštale su gradove i vraćale se na selo kako bi mogle živjeti od zemlje. No rimskom su poljoprivredom već stoljećima dominirala golema imanja bogatih zemljoposjedničkih magnata na kojima su radili robovi.
U boljim danima Carstva te su agrarne industrije proizvodile značajne viškove i prodavale ih za gotov novac. Sada, kako je novac sve više gubio vrijednosti, ta su roman_coins3.jpgvelika imanja postajala zatvoreni sustavi koji su proizvodili samo za vlastite potrebe.

Ljude koji su dolazili iz gradova zemljoposjednici su upošljavali na svojim imanjima pod uvjetom da im trajno služe. Cijele obitelji tako su postajale trajno vezane uz zemlju koju su obrađivale, a koja zapravo nije bila njihova. Tako se stvarala nova klasa polu-slobodnih ljudi, tzv. kolona. To su bili prethodnici budućih kmetova u onome što su bili začeci feudalnog sustava. Zemljoposjednički magnati isto su tako sve više odbijali plaćanje poreza Carstvu: bilo da su plaćali u bezvrijednome novcu, bilo da su pokazivali otvorenu agresiju prema carskim sakupljačima poreza.

Značajni dijelovi Carstva tako su zapravo postajali zatvorene cjeline za sebe, koje su samo nominalno priznavale vrhovnu carsku vlast.

Sv. Ambrozije u 4. stoljeću (dakle prije početka velikih seoba naroda) već piše da su gradovi u sjevernoj Italiji posve napušteni. Usred opće nesigurnosti 3. stoljeća, gradovi se ili napuštaju ili se zatvaraju u sebe, aktivirajući stare (ili gradeći nove) obrambene zidine. Nestaje javnih površina i javnih građevina, nema više bogatih mecena koji bi financirali velike javne projekte kao što su forumi, kazališta, pompeii_street8.jpgamfiteatri, hramovi, itd. Carevima je sada glavna preokupacija bila vojska, a unutar pojedinačnih gradova glavni je javni interes bila sigurnost u koju su sad išla sva sredstva. Bogati su se pojedinci pak počeli skrbiti uglavnom za sebe jer javni utjecaj i ugled više nije donosio nikakve hvalevrijedne političke bodove.


Konačno, usred opće nesigurnosti i neizvjesnosti, filozofija klasične antike počela se sve više povlačiti pred misticizmom srednjeg vijeka. Kršćanstvo zapravo u 3. stoljeću postaje značajnija religijska komponenta Carstva: tijekom prethodnih dvaju, ono se uglavnom svodilo na prilično nedefinirane i neorganizirane grupice marginalaca koje su s vremena na vrijeme znale iziritirati pokojeg od careva. Sada, kršćani pridobivaju sve više i više sljedbenika koji usred ovozemaljskog kaosa traže utjehu u onozemaljskoj nadi. A i sama se Crkva sve više definira i organizira, postaje rigidnija, dogmatičnija i fanatičnija.


Iako se Rimsko Carstvo uspjelo na koncu oporaviti od opće krize u 3. stoljeću, promjene koje je ta kriza izazvala u samome društvu nisu se mogle ukloniti niti ispraviti. U biti, srednji je vijek već tada ušao na mala vrata.

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona