kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Propast Rimskog carstva I: Perzija

Autor: Veles

Razlozi i procesi koji su doveli do pada jednog od najmoćnijih, ako ne i najmoćnijeg carstva u povijesti te načini transformacije antičke kulture u srednjovjekovnu, oduvijek su bili opsesija učenih glava. Stvar je tim zanimljivija što je do propasti došlo u zapadnome dijelu Carstva, dok se istočni dio transformirao u Bizant i poživio kao imperijalna sila srednjovjekovne Europe kroz još puno lijepih stoljeća. Postoji jedan poprilično očit i u povijesti često posve ignoriran uzrok svog tog procesa - Perzija.

 
Početkom 3. stoljeća, perzijski princ Ardašir od Kuće Sassanove zbacio je posljednjeg ardashir_invstiture.jpgpartskog vladara Artabanusa IV i proglasio se novim velikim kraljem nad kraljevima, utemeljivši tako novu dinastiju Sassanida. Želja je Sassanida bila obnoviti perzijsko carstvo kakvo je bilo prije osvajanja Aleksandra Velikog. Njihovi prethodnici Parti i za svojih najboljih dana bili su jedva nešto više od konfederacije mnogih plemena, naroda, pokrajina i gradova, sa krajnje decentraliziranom vlašću, upravom i vojskom. Kao takvi, nisu Rimu predstavljali bitno veću prijetnju od bilo kojeg drugog naroda onkraj njegovih granica. Sassanidi su pak bili snažna centralizirana država s vrlo jakom vojskom i još jačim ambicijama. 
Doslovno preko noći, Rim se našao oči u oči s konkurentskom velesilom koja je imala pretenzije na polovicu njegova teritorija i sasvim realne mogućnosti da te pretenzije ostvari. Kriza koja potresa Rimsko Carstvo tijekom 3. stoljeća započinje upravo sa Sassanidima. Aleksandra Severa, posljednjeg cara dinastije Severijaca, ubili su njegovi vojnici ubrzo nakon neuspjele vojne intervencije protiv Ardašira. Ista je sudbina zadesila i Gordijana III nakon rata s Ardaširevim sinom Šapurom I. On je uspio zarobiti i rimskog cara Valerijana, što je bilo prvi i zadnji put da je neki rimski car završio kao zarobljenik stranog vladara. 
cave_shapur4.jpgPrema legendi, Šapur je Valerijana isprva koristio kao ljudsko postolje dok se penjao u sedlo konja, da bi ga potom dao živog oderati i njegovu prepariranu kožu izložiti kao trofej u vrhovnom perzijskom hramu. Osim direktnim invazijama, Perzija je ugrožavala Rim i indirektno. Nakon Valerijanovog fijaska 260. godine, cjelokupni zapadni dio Carstva, provincije Hispanije, Galije i Britanije, odcjepljuju se i formiraju vlastito, Galsko Carstvo, s autonomnom upravom, vojskom, vladom i financijama. 
Istovremeno, pod sponzorstvom samog Šapura, na Bliskome Istoku diže se kraljevstvo grada Palmyre kojim vlada kraljica Zenobija. U nekoliko je godina Palmyra pod Zenobijinim vodstvom uspjela osvojiti cijeli istočni dio Carstva, od Male Azije do Egipta. Rimsko je Carstvo tako kroz gotovo dva desetljeća bilo rascijepano na tri neovisna i međusobno zaraćena dijela. Vladala je potpuna anarhija, a carevi su se dizali i padali kao muhe. Situacija se donekle počela stabilizirati od 273. pa nadalje kada je novi car Aurelijan sravnio Palmyru i zarobio Zenobiju, porazio Perzijance, pokorio Galsko Carstvo i ponovo integrirao zapadne provincije. Sve u svemu, Rimu je zenobia-l.jpgtrebalo više od pedeset godina da donekle sredi situaciju s Perzijom. To je činio tako da je povlačio legije s granica svojih zapadnih pokrajina i pojačavao obranu na istoku. 
Procjenjuje se da se gotovo četvrtina vojne sile Carstva preusmjerila na uski potez granice na Bliskome Istoku, prema Mezopotamiji i Armeniji. To je, naravno, ostavljalo zapadne provincije ranjive na napade barbarskih naroda onkraj Rajne i Dunava. Rim je tako sve više počeo ovisiti o barbarskim plaćenicima kojima je popunjavao rupe u obrani Europe. To je opet rezultiralo sve većim brojem barbarskih naroda trajno naseljenima na teritorijima Carstva, što je opet poticalo migracije, napade i ratove. 
No Rimu se više isplatilo žrtvovati cjelokupnu Galiju i Britaniju nego si dopustiti gubitak, recimo, nilske delte u Egiptu koja je svojim žitom hranila pola Carstva. Treba uzeti u obzir da su u antičko doba, čak i s rimskim intervencijama, cjelokupna zapadna i sjeverna Europa u principu bile jedna velika šuma. Okosnica Imperija u ekonomskom, financijskom i kulturološkom pogledu bile su istočne zemlje: Grčka, Mala Azija, Sirija i Bliski Istok, te Egipat. 
Upravo na te zemlje oko je bacila i Perzija. 
Kako bi ih obranio, imperij je počeo upravo na istok prebacivati težište svoje administracije i vojske. Konstantinovo seljenje prijestolnice iz Rima u Konstantinopol početkom 4. stoljeća, bio je samo logički nastavak toga. A Teodozijeva podjela Carstva na istočno i zapadno 395. bila je već puka formalnost. 
Do konca 3. i početka 4. stoljeća, Rim će uspjeti stabilizirati dobar dio svojih granica i naučiti efikasno odgovarati na prijetnju Sassanida. No pogranično ratovanje s Perzijom nastavit će se u gotovo redovnim intervalima od dvadesetak do pedesetak godina, sve do početka 7. stoljeća. Međusobni povuci-potegni ratovi toliko će oslabiti oba carstva da se na koncu niti jedno od njih neće moći efikasno obraniti od nove velesile koja će se tada dići - islam. 

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona