Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Tajkuni iz prošlosti

Autor: Veles

larsa_1912_250U današnje doba globalne ekonomske krize, kada Uskok i Interpol slijede trag međunarodnog financijskog kriminala, kanadski arheolog Karljürgen Feuerherm iznosi na svjetlo podatke o poslovanju mezopotamijskog tajkuna, suvremenika glasovitog babilonskog kralja Hamurabija, koji je živio prije 3800 godina.

Ako vam se čini nevjerojatnim da su na Bliskom Istoku u drugom mileniju prije Krista poslovali poduzetnici kalibra kojem se Horvatinčić i Todorić mogu samo nadati, dovoljno će biti da za početak otvorite Stari Zavjet i tamo pročitate svu silu zabrana i kletvi protiv lihvara i kamatara zbog kojih su drevni Izraelci čupali brade. Kada je u 19. stoljeću napokon dešifrirano klinasto pismo, ubrzo se ispostavilo da ogroman dio glinenih pločica iz doba drevnog Sumera, Akadije, Asirije i Perzije nije sadržavao nikakve iskonske mudrosti, nego naprosto - računovodstvene zapise. Dapače, sve su šanse kako su prva pisma i nastala zato da bi tajkuni od starine mogli efikasnije voditi računa o svim svojim poslovima i posjedima. Trebala su duga desetljeća modernog istraživanja i iščitavanja tih zaboravljenih bilješki - uzbudljivih koliko to zapisi iz računovodstva samo mogu biti - da bi se polako rekonstruirala prava slika o snazi ekonomiji drevne Mezopotamije. Jedan je od pionira u tom istraživanju kroz zadnjih dvadeset godina američki ekonomist Michael Hudson, koji sasvim ozbiljno predlaže da se određeni aspekti mezopotamijske ekonomije počnu koristiti i u modernom poslovanju.

Profesor Feuerherm je, nakon desetljeća izučavanja preko dvjestotinjak različitih klinastih zapisa na glinenim pločicama, uspio sastaviti sliku o jednom vrlo konkretnom akadskom biznismenu - tamkaru, kako se to tada zvalo, imenom Abum-Waqar koji je živio i djelovao u gradu Larsi, u hramu solarnog boga Šamaša. Hramovi su, naime, bile kompanije drevnih vremena, koje su raspolagale značajnom imovinom (materijalnom kao i ljudskom), investirale svoj kapital u poduzetničke poduhvate (najčešće trgovinu), davale zajmove i kupile kamate od pojedinačnih investitora, te sakupljale porez - sve u ime viših sila kojima su služile, bilo kraljevskih, bilo božanskih. Tamkar je pak bila osoba koja je posredovala između hrama kao javne insitucije i pojedinaca s kojima su se ugovarali poslovi. Prvobitne ekonomije tako su bile neka vrst javno-privatnog partnerstva, kombinirajući dugoročno planiranje na državnoj (ili bolje rečeno: božanskoj) razini sa profitabilnim privatnim investicijama. Za divno čudo, ovo je model koji su kroz povijest slijedile sve ekonomske velesile: država planira, pojedinci investiraju. U naše vrijeme Kina grabi naprijed velikim koracima slijedeći upravo taj princip.

Abum-Waqar i drugi tamkari iz Larse, u maniri kapitalističkih industrijalaca 19. stoljeća, masovno su se obogatili zahvaljujući svojem poslovanju s hramovima. S vremenom su pokupovali više-manje sve nekretnine u Larsi. Pitanje koje profesor Feuerherm postavlja, što bi učinili kada postanu vlasnici sve zemlje u gradu i tako dovedu tržište nekretnina u statičnu fazu, odgovorili su već drugi stručnjaci koji su se prije njega bavili ovom tematikom. Rentu koju su kupili mezopotamijski zemljoposjednici ulagali su, iznova i iznova, u nove i dalekosežnije poduzetničke poduhvate, mahom trgovačke ekspedicije. Ovaj sistem produktivnog ulaganja, da zemljoposjednici potiču razvoj sekundarnih i tercijarnih djelatnosti, stavlja zapravo mezopotamijsku ekonomiju ispred ekonomija Grčke i Rima koje su je naslijedile. Oligarhije u koje su se u konačnici pretvorile države Grčke i Rima prezirale su trgovinu i poduzetništvo, preferirajući živjeti na račun zemlje osvojene u ratu koju bi obrađivali robovi, često stjerani u ropstvo upravo zbog neplativih dugova oligarhiji. Dok je s druge strane u Mezopotamiji dužničko ropstvo bilo praktički pa nepoznato - hramovi bi svakih nešto desetljeća ritualno proglašavali opće ukidanje svih dugova, omogućavajući tako cjelokupnoj ekonomiji novi, svjež početak. Praksa je to koju bi i danas mnoge vlade mogle slijediti, da u njima ima pameti koliko je nekad bilo među mezopotamijskim poduzetnicima.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona