uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

Levijatan

Autor: abbigail

Levijatan, naziv kojim se u Bibliji i Talmudu nazivaju razna postojeća i nepostojeća morska stvorenja, porijeklo vuče najvjerojatnije od riječi lwy, što znači „zavijati, okretati se“. Stoga ne čudi Levijatanova povezanost sa zmijolikim čudovištima na koja nailazimo prateći ne samo njegovu pojavu u Starom Zavjetu i Talmudu, već i u Midrašu kao i u raznim legendama i pripovijestima židovskog naroda.

U Bibliji se Levijatan spominje naizmjence s drugim morskim nemanima: tannin „zmaj“,  rahav ili rahab kojeg nazivaju još i sar shel yam ili „gospodar mora“ izjednačavajući ga tako s Neptunom, te yam „more“ koje se pojavljuje naizmjence sa neharim „poplavama“.

Svi navedeni predstavljeni su kao natprirodni neprijatelji Boga čime nastavljaju niz mitova o praiskonskoj bitci između Stvaraoca svijeta i Sila mora koje prezentiraju Kaos kao direktan opozit redu i stvaranju koje Stvoritelj treba pobijediti da bi stekao kontrolu nad Svemirom.

Korijene ovakvog vjerovanja nalazimo kod Hetita u borbi zmaja Illuyankasa i smrtnika Hupashiyasa. U Mezopotamiji se isti mit pojavljuje u nekoliko oblika, a najpoznatiji je onaj o borbi Marduka i Tiamata. Pečat iz Tell Asmara nastao 2400 godina prije Krista, prikazuje dva čovjeka kako se bore sa sedmoglavom zmijom.

pecat

Najbliži i najvjerojatniji izvor legende o Levijatanu jest ugaritski mit o borbi Baala i Anata protiv raznih morskih nemani od kojih jedan nosi ime Lotan, ime koje ne samo da je slično imenu Levijatan već im je i opis vrlo sličan: Lotana ili nekog drugog pomagača Yamma, boga mora, opisuje se kao „vijugavu zmiju“ i „Moćnoga sa sedam glava“, a upravo prvom frazom Izaija opisuje Levijatana:

27:1 U onaj dan kaznit će Jahve mačem ljutim, velikim i jakim Levijatana, zmiju hitru, Levijatana, zmiju vijugavu, i ubit će zmaja morskoga.

Osim u Izaiji, Levijatan se spominje i u Psalmu 74:14:

14 Ti si Levijatanu glave zdrobio, dao ga za hranu nemanima morskim.

Isto tako u Psalmu 104:25, 26:

25 Eno mora, velika i široka, u njemu vrve gmazovi bez broja, životinje male i velike. 26 Onud prolaze nemani, Levijatan kojeg stvori da se igra u njemu.

Knjiga Jobova daje najopširniji prikaz Levijatana. Osim kratkog stiha o dubini Levijatanova sna 3:8: Prokleli je oni štono dan proklinju i Levijatana probuditi su kadri!, nastavlja se detaljnim i vrlo zornim prikazom nemani koja je dostojna ponijeti titulu boga mora:

40:25 Zar loviš Levijatana udicom? Zar ćeš mu jezik zažvalit' užetom? 26 Zar mu nozdrve trskom probost' možeš ili mu kukom probiti vilicu? 27 Hoće li te on preklinjat' za milost, hoće li s tobom blago govoriti? 28 I zar će s tobom savez on sklopiti da sveg života tebi sluga bude? 31 Možeš li kopljem njemu kožu izbost ili glavu mu probiti ostima? 32 digni de ruku svoju na njega: za boj se spremi - bit će ti posljednji!

1:1 I zalud je nadu u njega gojiti, na pogled njegov čovjek već pogiba. 3Tko se sukobi s njim i živ ostade? Pod nebesima tog čovjeka nema! 4Prešutjet neću njegove udove, ni silnu snagu, ni ljepotu stasa. 7Hrbat mu je od ljuskavih štitova, zapečaćenih pečatom kamenim. 8Jedni uz druge tako se sljubiše da među njima dah ne bi prošao. 10Kad kihne, svjetlost iz njega zapršti, poput zorinih vjeđa oči su mu. 11Zublje plamsaju iz njegovih ralja, iskre ognjene iz njih se prosiplju. 12Iz nozdrva mu sukljaju dimovi kao iz kotla što kipi na vatri. 13Dah bi njegov zapalio ugljevlje, jer mu iz ralja plamenovi suču. 14U šiji leži sva snaga njegova, a ispred njega užas se prostire. 15Kad se ispravi, zastrepe valovi i prema morskoj uzmiču pučini. 16Poput pećine srce mu je tvrdo, poput mlinskoga kamena otporno. 17Pregibi tusta mesa srasli su mu, čvrsti su kao da su saliveni. 18Zgodi li ga mač, od njeg se odbije, tako i koplje, sulica i strijela. 19Poput slame je za njega željezo, mjed je k'o drvo iscrvotočeno. 20On ne uzmiče od strelice s luka, stijenje iz praćke na nj k'o pljeva pada. 21K'o slamčica je toljaga za njega, koplju se smije kad zazviždi nad njim. 22Crepovlje oštro ima na trbuhu i blato njime ore k'o drljačom. 23Pod njim vrtlog sav k'o lonac uskipi, uspjeni more k'o pomast u kotlu. 24Za sobom svijetlu ostavlja on brazdu, regbi, bijelo runo bezdan prekriva. 25Ništa slično na zemlji ne postoji i niti je tko tako neustrašiv. 26A najviše on s visoka gleda, kralj je svakome, i najponosnijim.

 Ono što je interesantno za primijetiti jest raznolikost osobina pridodanih biću jedno te istog imena. U Izajiji i Psalmu 74 Levijatan je očiti negativac kojeg se Bog rješava po kratkom postupku. U Psalmu 104 Levijatanovo se ime pak spominje između svih ostalih bića stvorenim od Boga, nije mu dana nikakva negativna konotacija, čak ga na neki način formulacija „Levijatan kojeg stvori da se igra u njemu“ čini dobroćudnim stvorom, što je u potpunoj suprotnosti s gore navedenim prikazima Levijatana kao opasne nemani. Za razliku od „zlog“ Levijatana i „razigranog“ Levijatana, Job dalje opisuje „kralja“ Levijatana, dajući mu osobine dostojne jednog boga. Egipatskog Sobeka, boga s glavom krokodila, na primjer.

U Talmudu se Levijatan spominje više puta, od kojih se dio iz Avoda Zare (3b): „Rabin Yehuda kaže, dvanaest je sati u danu. U prva tri Bog sjedi i naučava Toru, u druga tri sjedi i sudi svijetu, treća tri Bog hrani cijeli svijet... a četvrta tri provodi igrajući se s Levijatanom kao što je zapisano: „Levijatan kojeg si stvorio da bi se igrao s njim.“ i dio iz Moed Katana (25b): „Rabin Rashi reče bar Kipoku: što će biti rečeno na mom sprovodu? On mu odgovori: „Ako plamen može past na cedar, koju nadu ima malo drvo? Ako Levijatan može biti ulovljen i izvučen na suho, kakvu nadu ima riba u bari?“ najčešće citirani.

Prema Midrašu, Levijatan je stvoren petog dana stvaranja. Isprva je Bog stvorio dvoje, mužjaka i ženku, ali uviđajući da bi njihovo potomstvo uništilo svijet, On ubija ženku, te priprema njezino meso za gozbu koja ima biti pripravljena Pravednicima prilikom pojave Mesije.

Većina legendi o Levijatanovoj veličini i impresivnosti ima svoje korijene u pripovijetki rabina Yohanana. Po njegovoj priči Levijatan je jedna od najopakijih zvijeri koja nastanjuje more koja, kada je gladna, iz svojih ralja šiba toplinu od koje morske dubine proključaju. Kada bi glavom promolio u raj, nijedno živo biće ne bi izdržalo njegov smrad. Dom mu je Mediteransko more, a vode Jordana slijevaju mu se u usta. Njegovo tijelo, a posebice oči, imaju moć svjetlosti te njome plaši i zadivljuje putnike namjernike, kao što je to bio rabin Eliezer koji je odmah znao o kojem je stvoru riječ, sjetivši se stihova iz Joba 18:10 "Kad kihne, svjetlost iz njega zapršti, poput zorinih vjeđa oči su mu." Bez obzira na njegovu nadnaravnu veličinu, snagu i ljepotu, Levijatan se boji malog crva pod imenom „kilbit“ koji visi na škrgama velikih riba i ubija ih.

U apokrifnim tekstovima kao što je npr. Prva Knjiga po Hanoku, koja se pripisuje Hanoku, djedu Noinu, po nastanku smještena u vrijeme od 3. do 1. stoljeća prije Krista, Levijatan je pak ženska neman: 60:7-8 „I u taj će dan dvije nemani biti stvorene, jedna neman, ženska, nazvana Levijatanom, nastanjivat će dubine oceana dok će druga, muška, imenom Behemot, prebivati u nepreglednoj pustinji imenom Dundayin, istočno od Edenskog vrta.“

Prema 2 Esdras, apokaliptičnoj knjizi koja se pripisuje Ezri, a nalazi se u mnogim engleskim verzijama Biblije, nastaloj najvjerojatnije u doba uništenja Drugog Hrama oko 70. godine n.e., Bog je petog dana stvaranja stvorio dva ogromna čudovišta, Levijatana i Behemota, te ih je razdvojio. Sedmina svijeta koja je bila pod vodom nije mogla primiti oba, tako da je dao Behemotu dio s tisuću planina koji je isušio treći dan, opskrbivši ga na taj način s dovoljno hrane. Levijatanu je dao sedminu zemlje pod morem, osiguravši tako da budu sigurni dok se ne ispuni vrijeme da se pojedu.

leviathan

Kao što se vidi iz većine tekstova, postojanje Levijatana često je vezano uz dolazak Mesije, točnije za onaj dan kada će Bog Pravednicima postaviti stolove i na njima servirati meso Levijatanovo. Tome će prethoditi lov na neman u kojoj će čak i Pravednici, inače neskloni tom poganskom sportu, moći sudjelovati, ali Bog neće dati čak ni da ga arhanđeo Gabrijel osobno ubije. Gabrijel će se boriti s Levijatanom, ali će ga Božji mač dokrajčiti nakon što Gabrijel izgubi bitku s nemani.

Prema drugoj verziji, u trenutku kad Gabrijel izgubi bitku s Levijatanom, Bog zapovijeda da se pojavi Shor ha-bar „bik od planina“, to jest Behemot. U borbi obje nemani pogibaju, a Levijatanovo se meso iznosi na stol Pravednicima. S obzirom na Levijatanovu veličinu, u taj dan njegova mesa neće biti samo na stolovima nego i na svim tržnicama jeruzalemskim. Od njegove će se kože napraviti šatori za Pravedne prvog reda, pojasevi za one drugog, ogrlice za one trećeg, te lančići za one četvrtog reda. Ostatak kože bit će prebačen preko zidova Jeruzalema i cijeli će svijet bit osvijetljen sjajem blještave kože pobijeđene nemani.

Ovi se velebni prizori zazivaju i u molitvama za dva židovska blagdana. Tijekom Sukota slavi se izbavljanje naroda Izraelovog iz egipatskog ropstva. Građenje sjenica i molitva pod njima podsjeća na dane provedene u pustinji pod golim nebom te preživljavanje uz pomoć Božju uz nadu da će biti pozvani sjediti za stolom Pravednika u šatoru od Levijatanove kože u Jeruzalemu: „Neka bude volja Tvoja, Gospodine Bože naš i Bože naših praotaca, da kao što blagujem pod ovom sjenicom zaslužim u idućoj godini blagovati u sjenici od kože Levijatanove. Slijedeće godine u Jeruzalemu.“

Tijekom Shavuota, bladgana primanja Tore, izgovaraju se slijedeće riječi, poznate pod nazivom Akdamut: „...od prelijepe kože Levijatanove Bog će napraviti zaklon za Pravednike koji će jesti od mesa Behemotova i Levijatanova, sa užitkom i veseljem na velikoj gozbi koja će im biti priređena“. Mnogi smatraju da je gozba koja se spominje alegorija na duhovni užitak intelekta te da je ime Levijatanovo, koje može potjecati od glagola „pridružiti se, ujediniti se“, simbol za ujedinjenje raznolikih životinjskih vrsta u jedno apstraktno biće.

Kabala pak smatra da negativne karakteristike Levijatana upućuju na to da se radi o prikazu progona i uništenja demonskog vladajućeg para Samaela i Lilith opisanom kroz lov i ubojstvo Levijatana od strane Boga. Kimhi, Abravanel i njihovi istomišljenici zastupaju pak teoriju da je Levijatan tek aluzija na uništenje neprijatelja Židova od strane njihova zaštitnika, Boga.

Začetak priča o Levijatanu neki smještaju u vrijeme kada se ulješura (Physeter catodon), kit dug kojih 20 metara čija se prehrana sastojala od većih riba uključujući i morske pse, pojavljivao na obalama Izraela. Biblijska priča o Joni kojeg je progutala velika riba 2:1: "Jahve zapovjedi velikoj ribi da proguta Jonu. Tri dana i tri noći ostade Jona u ribljoj utrobi.", vjerojatno je nastala na temelju pojave ili ulješure, ili, što je manje vjerojatno, ali ne i nemoguće, na temelju pojave plavog kita, Sibbaldus (Balaenopter) musculus, najvećeg od sviju kitova, koji se prolazeći kroz Gibraltar iz Mediteranskog mora, znao pojaviti na obalama Izraela.

uljesura

Drugi pak povezuju nastanak mita o Božjem uništenju ogromnih nemani s nalazima ostataka i tragova prethistorijskih reptila od kojih su neki od njih otkriveni u Bet Zayit u blizini Jeruzalema, te smatraju da su upravo oni poslužili kao inspiracija za stvaranje lika Levijatana i prikaza njegove smrti.

kit

Bio Levijatan krokodil, sedmoglava zmija, zmaj ili neko prethistorijsko biće koje je svojim postojanjem utrlo trag nizu pripovijesti, činjenica jest da on i danas izaziva strahopoštovanje svojom pojavom i istovremeno ukazuje da se nije pametno zamjeriti Bogu koji stvara bića čija je jedina svrha da budu jednog dana lovljeni i ubijeni kao dokaz Njegove moći te nakon toga, tako veličajni kakvi jesu, posluženi kao običan obrok...

 

 

Izvori:

http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/judaica/ejud_0002_0012_0_12258.html
http://en.wikipedia.org/wiki/Leviathan
http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=275&letter=L&search=Leviathan
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/337936/Leviathan
http://www.monstropedia.org/monster/Leviathanhttp://www.hbk.hr/biblija/
http://biblelexicon.org/genesis/1-1.htm
http://www.biblija.net/biblija.cgi?Bible=Bible&m=Am+3%2C3-8&id40=1&pos=0&set=3&l=en
Encyclopaedia Judaica, 2007., Thomson-Gale, Second Edition
Biblija, 1987., Kršćanska Sadašnjost, Zagreb

Comments   

 
0 #7 Dario 2011-08-04 13:28
Quoting Vladimira:
Predaje proizašle iz biblijskih predaja i citati iz Starog Zavjeta koje ja rabim u člancima dva su različita pojma =)
A ovo nije religijski već fantasy portal, tako da su tvoji komentari ti koji su neumjesni.


Dva različita pojma koji leže na istom - biblijskom izvoru. Ako nije religijski portal već samo fantasy, zašto uzimate u obzir Bibliju? To ti je kao da ja kažem da nisam ateist ali ću tu i tamo malo omalovažavati njihovo uvjerenje. Smiješno. Moji komentari nisu neumjesni, ja se iz nikog ne izrugujem ili proglašavam Boga za fantaziju. Nemaš argumente, oprosti.
Quote
 
 
0 #6 Vladimira 2011-08-04 01:03
Predaje proizašle iz biblijskih predaja i citati iz Starog Zavjeta koje ja rabim u člancima dva su različita pojma =)
A ovo nije religijski već fantasy portal, tako da su tvoji komentari ti koji su neumjesni.
Quote
 
 
0 #5 Dario 2011-08-04 00:04
Quoting Vladimira:
Ako moj način pisanja vrijeđa tvoje religiozne osjećaje, možda bi bilo najbolje da ne čitaš ono što napišem =)


Oprosti, a zašto ih onda javno objavljuješ a ja ih, ili itko drugi nebi trebao čitati? Na fantasy portal (na koji nisam došao zbog ovih tema i nemalo sam se iznenadio kad sam vidio takve članke tu) ste smjestili Živog Boga (bar za neke je to Živi Bog i nekima je mnoge stvari učinio i razne darove Duha dao za koje vi nevjernici smatrate da su bajka a neki od nas su to fizički iskusili), pa zatim slijedi ciničko isčuđavanje da to nitko ne mora čitati kome se ne sviđa? Sve je to namjerno. Sasvim je očigledno u kakvom ozračju diše ovaj portal prema religijskim pitanjima.
Quote
 
 
0 #4 Dario 2011-08-04 00:02
Quoting Vladimira:
Ne spominjem predaje koje su proizašle iz "Bibijskih" predaja iz jedostavnog razloga što to nije tema mojih članaka. Kao ni smrt mikroorganizama.


Kako ne spominješ, a jasno u ovom članku novodiš citate iz Biblije? Smiješno.
Drugo, kako znaš koliko je točno tisuća godina star Stari zavjet pa da možeš tvrditi da je neka priča u poganstvu postojala prije od toga. E ne možeš vidiš, ne možeš.
Quote
 
 
0 #3 Vladimira 2011-08-03 15:12
Ne spominjem predaje koje su proizašle iz "Bibijskih" predaja iz jedostavnog razloga što to nije tema mojih članaka. Kao ni smrt mikroorganizama.
Ako moj način pisanja vrijeđa tvoje religiozne osjećaje, možda bi bilo najbolje da ne čitaš ono što napišem =)
Quote
 
 
0 #2 Dario 2011-08-01 22:46
P.s. zanimljivo da autor ovog teksta cinički (ali jako mudro i skriveno) uvijek dotakne i svoje viđenje o Bogu, pa svoju nevjeru u postojanje Živog Stvoritelja tumači ovakvim rečenicama:

"ukazuje da se nije pametno zamjeriti Bogu koji stvara bića čija je jedina svrha da budu jednog dana lovljeni i ubijeni kao dokaz Njegove moći te nakon toga, tako veličajni kakvi jesu, posluženi kao običan obrok..."

Ma zbog čega bi to bila jedina svrha Bogu?
Zbog čega bi ta jedna smrt izazvala slavu Božju? Svake sekunde našim udasima umiru tisuće mikroorganizama , što je Kreatoru svega prostora, života i materije jedan najobičniji mortalni život?
Intrigantno kako to ne zanima autora. :)
Quote
 
 
0 #1 Dario 2011-08-01 22:43
"..ne čudi Levijatanova povezanost sa zmijolikim čudovištima na koja nailazimo prateći ne samo njegovu pojavu u Starom Zavjetu i Talmudu, već i u Midrašu kao i u raznim legendama.."

treba naravno uzeti u obzir i to da da su mnoge predaje upravo počivale na Biblijskim predajama, a ne obratno (što autor nije napomenuo).
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona