uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

Drevni Egipat - zemlja ljudi i bogova I

drevni_egipat
Drevni Egipat

Unatoč egiptologiji kao znanosti koja je postigla i dala značajne rezultate u otkrivanju jedne davno prije zaboravljene drevne civilizacije, još i danas održale su se u popularnoj literaturi zablude o drevnom Egiptu i Egipćanima. Još uvijek mnogima, kada čuju za drevni Egipat, prvo padne na um da je to tipična robovlasnička država te da su njezini drevni žitelji bili fanatično religiozni, skroz predani misticizmu, magiji i zagrobnom svijetu. To je zabluda!

Drevni Egipćani bili su ljudi sa svojim potrebama, željama i vjerovanjima, baš kao i mi danas. Zbog toga oni i predstavljaju najstariji oblik ljudskog razmišljanja i društvene organizacije. Drevni Egipat okružen smrtonosnim pustinjama postao je primjer visokorazvijene kulture koja je trajala više od tri milenija. Kultura je to koja se razvila meteorskom brzinom i stvorila prvu državu u povijesti ljudskog roda.

Pošteđen vanjskih utjecaja, slijedećih je 1500 godina Egipat 'egiptizirao' sve što bi stiglo u dolinu Nila iz drugih krajeva i drugih naroda. Doista, bilo je tu nečeg zanimljivog, a to zanimljivo mogli su uraditi samo ljudi, a ne nekakvi fanatici.

Dnevna temperatura u Egiptu znala je doseći i do 50 stupnjeva, u okolnim neplodnim i opasnim pustinjama ništa nije uspijevalo, a u tankoj dolini Nila plodna je zemlja na kojoj je bujao život. Tu gotovo nikada ne pada kiša i drevni Egipćani jednostavno su morali shvatiti da u potpunosti zavise od darežljivosti velike rijeke koju su im poslali sami bogovi. Svakodnevno su mogli vidjeti i svjedočiti strahotama pustinje pa su ubrzo shvatili da bi se to i njima moglo dogoditi, ako bogovi jednoga dana prestanu biti milostivi.

nil
Nil

Dok je životodavni Nil bio s njima svakodnevno (i noćima), druga prirodna sila – toplina sunca noćima bi nestala. Prestrašeni u satima tame shvatili su da bogove moraju udobrovoljiti i umilostiviti jer u protivnom nastat će kaos u kojem će sve živo pronaći smrt.


Vjerovanje i temeljne značajke religije drevnih Egipćana

Usko područje plodne zemlje, omeđeno opasnim pješčanim pustinjama i visokim kamenim liticama gdje prebivaju zli duhovi, drevni Egipćani nazvali su 'kemet' (crno, crna zemlja). Taj stalni kontrast između života i smrti, između plodnog tla i neplodne pustinje, koji su vidjeli svakodnevno, najvjerojatnije ih je i inspirirao u njihovim vjerovanjima i temeljnim religijskim postavkama.

Tako su, zagrobni život, stalni ciklus umiranja i rađanja, izlazaka i zalazaka sunca i zvijezda, izlijevanje i vraćanje u korito rijeke Nil, kao i opstanak života kojem stalno prijeti opasna pustinja, jednostavno morali pronaći svoje mjesto u temeljima vjerovanja i religije Egipćana.

piramide

Upravo zato i mnoga drevna božanstva potječu iz najbliže okoline žitelja Egipta, pa tako i nose zoomorfna obličja koja se kasnije ublažavaju i preoblikuju antropomorfnim obličjima, ali nikada do kraja. Mnogi ljudi još i danas ostaju zbunjeni obiljem bogova drevnih Egipćana. Zbunjenost postaje još veća kada to mnoštvo bogova stalno mijenja svoja imena i obličja pa se tako pojavljuju na trenutak u ljudskom, a onda u životinjskom, nedugo nakon toga u biljnom, da bi se napokon na kraju utjelovili u nekom složenom obličju. Poradi toga mnogi egiptolozi su pokušali katalogizirati te bogove i strašno povećali zabunu koja je vidljiva još i danas.

Pokušaj nabrajanja obličja i značajki bogova u prvom trenutku može pomoći da se shvati nekakav red, no drevni su Egipćani ipak razmišljali malo drugačije nego mi danas. Naime, za drevnog žitelja Egipta svi aspekti božanstava postoje istodobno i koliko god to nama izgleda nemoguće, njima su svi oni bili podjednako značajni. Poradi toga, taj u prvi trenutak zamršeni politeizam, sinkretizam i panteizam zapravo imaju četiri temeljne sfere koje se lako mogu raspoznati, ali se nikako ne smiju nasilno razdvajati.

Ako krenemo nekim redom prva sfera ili skupina božanstava dolazi iz najstarijeg doba kada se štuju životinjski kultovi. Takav sličan stočarski način života, u kojem su i nastala drevna egipatska božanstva iz toga doba, još i danas lako se pronađe kod nekih naroda na istoku Afrike.

Druga su skupina božanstva koja dolaze iz kruga pojava prirodnih sila (poplava koja se pojavljuje kao nepregledna vodena pustoš iz koje postepeno izranjaju otoci zemlje na kojoj će niknuti novi život). Upravo na takvom praiskonskom brežuljku 'ta tenen' (uzdignuta zemlja) božanski demiurg (Stvoritelj) pronalazi čvrst temelj na koji će stati i stvoriti novi život. Naravno, on se na taj brežuljak spustio u obličju ptice pa je zato na jednom mjestu bio feniks (benu), na drugom sokol, ili pak možda ibis.

Horus1
Horus

Treću skupinu čine božanstva koja su nastala inkarnacijom faraona u božanstvo. Najvjerojatnije je to doba kada poglavar (faraon, kralj, poglavica, vrač…) zahvaljujući svom autoritetu drži pleme na okupu i osigurava mu prosperitet. Takvo univerzalno božanstvo je upravo Horus pa faraoni iz doba Novog kraljevstva sebe nazivaju 'sokolovima u gnijezdu iz kojeg će u trenutku smrti uzletjeti prema horizontu'.

Četvrta skupina božanstava dolazi iz kruga štovanja solarnog kulta. Ova skupina božanstava nastaje u kasnijim periodima i svoj uspjeh duguje ponajprije 'mudrosti' svećenika koji stalno unapređuju učenje i njeguju tijesne veze s kraljevskim kultom.

Sve ove četiri skupine nikako se ne smiju promatrati kao strogo odvojeni ciklusi (periodi), jer oni se zapravo stalno dopunjavaju i nadovezuju jedan na drugi. Poradi svega ovoga, drevna egipatska religija (mitologija) stalno prkosi modernom načinu analize, a najviše stoga što izuzetnom lakoćom pretapa obličja pa kad nam se učini da smo izdvojili jedno obličje, pojavljuje se drugo.

Na kraju, drevni Egipćani su jedinstveni narod s jedinstvenom mitologijom koja ima svoj vlastiti jedinstveni razvoj pa bilo kakve analize i pokušaji usporedbi s drugim drevnim mitologijama nemaju nikakvih dodirnih točaka. No ipak, jedino vjerovanje drevnih Egipćana može se povezati s vjerovanjima drugih drevnih naroda u korijenima ljudske religioznosti koja nas vodi u daleku prošlost ljudskoga roda.

U slijedećem članku očekuje vas nešto više o kozmogoniji i bogovima.

 

Izvori:

Egipatska mitologija, Veronica Jons, MK Zagreb, 1985.
Egyptian religion – Ideas of the Future Life, E.A. Wallis Budge, DP New York 1969. (1904.)

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona