uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

James George Frazer: Zlatna grana

Autor: Veles

zlatna_granaNaslov knjige: Zlatna grana  Autor: sir James George Frazer
Godina izdanja:
2002.
Nakladnik:
Jesenski i Turk
Format:
24
Uvez:
tvrdi
Broj stranica:
636
Prevoditelj:
Dinko Telećan
Jezik originala:
engleski

Priča počinje u antičkoj Italiji, u svetoj šumi pokraj grada Aricija, gdje bezimeni svećenik, poznat samo kao Šumski kralj, s mačem u rukama dan i noć drži stražu u gaju boginje Dijane.

Njegova jedina zadaća? Strpljivo i mrko čekati na izazivača koji bi zašao u sveti gaj, izazvao ga na dvoboj do smrti te preuzeo njegov naslov i dužnost pošto bi ga uspio ubiti.

Koji je bio simbol tog izazova? Umjesto bacanja rukavice, izazivač - potencijalni Šumski kralj, morao bi ubrati posebnu zlatnu granu s određenog drveta. Od tog trena pa nadalje, njegova sudbina bila bi predodređena: smrt ili u boju sa sadašnjim Šumski kraljem ili s budućim izazivačem.

Zvuči li vam ovo kao zaplet za trećerazredni fantasy fanfiction, varate se. Šumski kralj i smrtonosni obred prenošenja te titule doista su postojali i dobro su dokumentirani u spisima antičkih pisaca.

Želja da rasvjetli tajanstvenost tog običaja te odgonetne simboliku zlatne grane u njemu, potaknuli su škotskog antropologa sir James Georga Frazera (1854.-1941.), da posveti glavninu života pisanju svog opus magnum-a. “Zlatna grana” u izdanju nakladničke kuće "Jesenski i Turk", golema je antropološka, etnografska i povijesna studija religioznosti, mitova i obreda, u mnogočemu jedna od klasike i temelja suvremene antropologije. Usprkos činjenici da se skoro sve Frazerove teze, zaključci i teorije u “Zlatnoj grani” danas smatraju zastarjelima, odbačenima ili naprosto pogrešnima.

Vrijedi napomenuti da je Frazer u mnogočemu bio tzv. armchair antropolog. Iako bi na prvo čitanje njegovog djela svatko pomislio da se čovjek koji piše toliko toga o običajima toliko različitih kultura naputovao svijetom u maniri Phileasa Fogga ili se, poput Indiane Jonesa, bratimio svakim plemenom lovaca-sakupljača od Urala do Nove Gvineje, Frazer je zapravo bio knjiški moljac koji je sve podatke za svoju “Zlatnu granu” vadio iz knjižnica Cambridgea, misionarskih spisa te izvještaja britanskih kolonijalista i istraživača.

Stoga njegove teorije i zaključke treba uzimati sa zrnom soli (a pod zrnom zapravo mislimo na soljenku od par kubika kapaciteta). Tim više što je uobičajena simptomatika fantasy fanova koji pročitaju “Zlatnu granu” ta da počinju tražiti paralele između simbolika boja na semaforu i ostataka pradavnih mitova koje odjednom vide u pričama Ivane Brlić Mažuranić.

Jer, kao što su antropolozi i etnografi kasnijih generacija došli do zaključka, jedan od najboljih načina da se objasne magijski običaji, čudna vjerovanja ili mitski rituali raznih kultura jest možda da se o tome prvo pita upravo te ljude, prije nego li se u priču zazovu interpretacije babilonskih mitova, Homerove Ilijade te paralele o uskrsnuću između Ozirisa, Krista i Mitre.

Nadalje, čisto povlačenje paralela, bez puno obzira na jezične ili geografske granice između različitih naroda i kultura, neće nas odvesti daleko u spoznaji. Činjenica da i s ove i s one strane Atlantika postoje vjerovanja u sveto drvo ili boga koji umire pa se preporađa ne vode dalje od pukog anegdote. Manje se može izvući iz hladne komparacije takvih činjeničnih obzervacija, nego iz shvaćanja što pojedinačni mitovi i običaji znače unutar pojedinih kultura kroz koje se razvijaju i koje se oko njih pletu.

Frazer taj vid posve zanemaruje na račun traženja nekih apstraktnih poveznica. Rekavši to, Frazerova “Zlatna grana” u mnogočemu jest klasik bez daljnjega vrijedan čitanja. Ako ništa drugo, vječna vrijednost ove knjige leži u golemom broju opisa pojedinačnih običaja, obreda i vjerovanja najšireg spektra ljudskih kultura. Samo dakle kao antropološka enciklopedija, ona već puno znači.

Ali možda istinski značaj Frazerova djela leži u njegovome stavu, svojevrsnoj zlatnoj sredini između podjednako destruktivnih tendencija današnjeg kulturnog relativizma i ondašnjeg europskog  suprematizma. Frazer, koji je u osnovi pozitivist, jasno odbacuje kao demagogiju Rousseauov ideal “plemenitog divljaka”.

Malo što je lijepo, dobro ili produhovljeno u primitivnim zajednicama i prošlim kulturama, veli Frazer: njihovi običaji i životi su najčešće brutalni i bijedni, a njihova vjerovanja i učenja uglavnom tamnice ljudskog uma. Krvavi antički ritual s kojim započinje svoju studiju možda je najbolji primjer. No, s druge strane, Frazer ne smatra da je moderni “civilizirani čovjek” po ičemu suštinski bolji, pametniji ili uzvišeniji od tih svojih primitivnih predaka. A ipak vidi nadu za ljudski rod u polaganome progresu, od praznovjerja prema znanosti, od brutalnosti prema civiliziranosti.

Civilizacije današnjice, zaključuje Frazer, puno više duguju polaganim i mukotrpnim naporima bezbrojenih plemenskih vračeva i barbarskih umjetnika, nebrojenih i nezapamćenih u dubinama vremena, nego malobrojnim i relativno recentnim otkrićima čuvenih znanstvenika i filozofa, koje znamo iz pisane povijesti.

Comments   

 
-1 #5 adventure games 2014-10-06 03:10
Geiler Text. Genau so geil, wie das Spielen auch.
So verpönt das Spielen von Videospielen auch ist, so
ist wissenschaftlic h erwiesen worden, dass Gaming, eine grundlegende geistige Gesundheit des Spielers vorausgesetzt, förderlich für die Stressbewältigu ngskapazität des Spielenden sein kann.
Beim Spielen lernt der Gamer in erhöhter Frequenz zu Entscheiden und seine Aktionen und
Reaktionen zu priorisieren. Viele Spiele vermitteln überdies auch Grundkenntnisse über Ressourcenmanag ement und fördern logisches
Denken. Sogar die verpönten Multiplayer Spiele können doch sehr oft
den an den Haaren herbeigezogenen Effekt der Abwendung von der Realität} aufhalten. Der Spieler wird wohl
auch vielen unfreundlichen Menschen begegnen, doch findet der
Spielende manchmal in seinem Lieblingsspiel Gleichgesinnte.

Alles in allem: Gaming ist hammer! Ungeachtet des Spiels und der Plattform, Daddeln ist Kultur.
Quote
 
 
0 #4 Max 2011-08-11 10:26
"Kralj šume" je zgodna priča, iako ne baš vjerodostojna. Problem nastaje kada se pokušava svaku sličnosti različitih kultura staviti pod jedan nazivnik, bili to sunčana božanstva ili umirući – uskrsavajući bogovi 
Quote
 
 
0 #3 Sabi 2011-08-10 12:44
Inače je "antropolog iz naslonjača" stvaran termin koji se koristi za rane antropologe koji nisu izravno proučavali kulture o kojima su pisali...
Quote
 
 
0 #2 Max 2011-08-07 22:38
Antropolog iz naslonjača :-)
Quote
 
 
0 #1 Sabi 2011-08-05 22:40
Jednostavno odlično napisano!
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona