uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

Drevni Egipat - zemlja ljudi i bogova II

Drevne egipatske kozmogonije i bogovi

hathor
Hathor

Tajnovita i pomalo misteriozna estetika prikazivanja božanstava drevnih Egipćana te sam izgled egipatskih božanstava jednostavno su morali impresionirati stare Grke, a impresiju doživljava i moderan čovjek našega doba.

Kipovi, reljefi i slike egipatskih božanstava prikazuju vitke i uspravljene likove, gotovo idealnih proporcija, koji na glavi imaju impozantne krune, u rukama drže različita i tajnovita znakovlja, a tajnovit pogled usmjeren im je prema nečem što promatrač ne može ni zamisliti.

Lica tih kipova potpuno su mirna, smirena, bezvremenska, kao da su nadahnuta vječnošću, a zrače odlučno, nečim božanskim i snažnim. No, to božansko i snažno nije agresivna snaga, jer svi ti božanski kipovi prikazani su u iskoraku i izgledaju kao da se istodobno kreću i stoje na mjestu. Gotovo u pravilu, svakom se promatraču učini da je vidio, ali i propustio trenutak kada se taj pokret doista i dogodio.

Egyptian-Goddess-Hathor2
Hathor

Božice drevnih Egipćana izuzetno su lijepe, ali istodobno zastrašujuće i stroge, no one su zapravo nježna bića, bića puna dostojanstva i nebeskog mira. Upravo tu i leži tajna što dobro je sakriše Egipćani – božanstvo je nemoguće predočiti. Moguće je predočiti božanski simbol koji postaje predmet spoznaje, ali ne i predmet ljudske percepcije.

Doista, Egipćani tako kod opisivanja svojih bogova vrlo vješto i često rabe riječi poput sjaj, savršenstvo, ljepota, pravednost, samonastalost, a boje su im zlatne i lazurne kada opisuju božanstvo, pa izgleda da oni zapravo opisuju i predočuju oblike koji pak ocrtavaju savršenog čovjeka.

Drevna egipatska riječ kojom su Egipćani nazivali svoje bogove i druga mitološka bića oduvijek je bila gorući predmet rasprava, no ona će ipak ostati zauvijek nedokučiva, jer doprijeti do vrlo dubokih korijena jednog jezika koji je vrlo star i mijenjao se kroz gotovo tri tisuće godina, ipak je nemoguće. Dakle, riječ kojom su označavani bogovi je 'neteru', a ona pak ima svoje korijene u riječima 'neter' i 'nether'. Naime, 'neter' označava boga, ali ona istodobno označava i sjekiru, a 'nether' pak označava tkaninu. Nalikuje li sada taj ideogram kojim se označavaju bogovi doista na sjekiru, ili pak na zastavicu, nije ni bitno.

Drevni Egipćani u svojim zapisima uvijek spominju skupine 'paut' bogova u kojima se nalazi od osam do petnaest božanstava. Dakle, kada spominju 'paut neteru' drevni Egipćani najvjerojatnije misle na određenu skupinu bogova bez obzira na njihov broj. Poradi lakšeg prepoznavanja tih skupina pomažu nam kozmogonije koje su se razvile u vjerskim (kultnim) središtima drevnog Egipta, pa ih tako možemo podijeliti na pet najznačajnijih.

To su kozmogonija Heliopola (Iuna, Anuua), Hermopola (Chemenua), Memfisa (Mennefera), Tebe (Uaset) i Elefantine (Abua).



Kozmogonija Heliopola - Veliki Paut ili Božanska Eneada

atum
Atum

U početku vlada kaos, beživotna praiskonska vodena masa koja se naziva Nun. Odjednom, izgovorivši ime svoje pojavi se iz te praiskonske vodene mase Atum. No, Atum nema kamo stati, jer je sve okolo njega vodena masa pa on stvara praiskonski brijeg (otok). Upravo je na tom otoku, po kasnijim tvrdnjama svećenika, podignut Atumov hram u Heliopolu.

Kako je sam, bog ne može stvarati život u seksualnom smislu, može ili 'ispljunuti' sljedeći naraštaj ili onanirati. Tako vodeći ljubav sa samim sobom, bog stvara sljedeći naraštaj božanstava koja su sada muškog i ženskog spola.

Božanstva su se zatim seksualno spajala, a to njihovo seksualno spajanje je stvorilo Svijet. Svijet je nastavio postojati zahvaljujući stalnoj interakciji muškog i ženskog načela. No, kasnije je izgleda drevnim Egipćanima zasmetala biseksualnost njihovog drevnog božanstva pa se u kasnijim zapisima pojavljuje Atumova pratilja Iusaset (Neb Hetep).

Prema drevnim zapisima prvo se spominje 'Atumova sjena' koja mu je poslužila kao žena, zatim 'Atumova ruka' koju drevni Egipćani nazivaju 'Božja ruka' i na kraju njihov opis nastanka boga Šua počinje hijeroglifskim zapisom –  t m m iu sa. U prijevodu bilo bi to 'Atum učini sebi zadovoljstvo'.

Ako se ipak vratimo na mit o stvaranju gdje Atum stvara cijeli Svijet onanirajući rukom, postaje nam jasna uloga njegove žene. U drevnom je Egiptu riječ ruka ženskog roda. Mora da je drevnim Egipćanima zato bilo vrlo lako odvojiti je od Atuma i identificirati je kao drugo božanstvo - kao božicu. Činjenica da je ona (božica) smatrana 'božjom rukom' govori nam da je njezina glavna zadaća bila stalno poticati boga na stalno obnavljanje čina stvaranja kako bi jednom uređeni Svijet nastavio postojati i kako kaos ne bi ponovno nadvladao božanski red.

Kako su bili odgajani i podizani u praiskonskim vodama Nuna, Šu i Tefnut su se jednom izgubili pa je Atum poslao svoje oko (božica Utjaet ili Buto) da ih potraži. Kad ih je božica Utjaet vratila Atumu on je od sreće zaplakao iz njegovih je suza nastalo čovječanstvo, odnosno prvi ljudi.

geb1
Geb i Nut

Božanstva Geb (Zemlja) i Nut (Nebo) stvoreni su uzajamnom vezom božanstava Šu i Tefnut te se za njih u drevnim zapisima tvrdi da su rođeni iz 'utrobe majke svoje' božice Tefnut. Ovo dvoje se toliko voljelo da su stalno bili priljubljeni tijesno jedno uz drugo pa između njihovih tijela nije ništa moglo postojati. Tako Nut čak nije ni svoju djecu mogla poroditi.

No, intervencijom njihova oca boga Šua, koji je razdvojio Geba i Nut, na Zemlji se pojave živa stvorenja koja u velikom broju i vrstama napuće Zemlju. Prvi potomci božanskog para Geba i Nut bili su Oziris, Set, Izida i Neftida. Njihovi međusobni odnosi dovest će do stvaranja novih božanstava i jednom stvoreni božanski red zauvijek je pobijedio prvobitni kaos.

Osiris_Neftida_Izida
Oziris, Izida i Neftida

Još je jedno božanstvo značajno za heliopolsku kozmogoniju, a to je božanski pisar bog Tot, ali on u božansku eneadu dolazi sa strane i nije njezin direktan član iako je vrlo značajan i nezamjenjiv u njezinim odnosima i interakcijama.

U trećem članku vas očekuje kozmogonija Hermopola i Memfisa.



Izvori:

Egipatska mitologija, Veronica Jons, MK Zagreb, 1985.
Egyptian religion – Ideas of the Future Life, E.A. Wallis Budge, DP New York 1969. (1904.)

Add comment


Security code
Refresh

Slični članci

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona