uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

Slavenska mitologija IV: Tumačenje mita

Autor: Veles

 

Organizacija kalendara

Starim su narodima mitovi bili ono što su nama danas znanstvene teorije: misaoni modeli po kojima se tumačila stvarnost i organizirao život. Mitska bitka Peruna i Velesa, očito, tumačila je atmosferske pojave grmljavine i oluja. No sukob ta dva velika boga, najvažnija u praslavenskom panteonu, zapravo se odražavao na cjelokupnom kozmosu – ili praslavenskom viđenju istog. Osim toga, mit nije statičan, nego cikličan: niti jedan bog u tom sukobu trajno ne savlada drugog. Gromovnik uvijek pobjeđuje zmaja, ali ovaj se uvijek vraća na njega.

Vidljiva forma tog povuci-potegni mitskog ciklusa smjena je godišnjih doba. Trijumf gromovnika donosi kišu, grmljavinu i svjetlost, a to troje je upravo karakteristika ljetnog razdoblja godine. To se može dosta dobro potvrditi iz arheoloških, etnografskih i povijesnih izvora. Osnovne crte praslavenskog kalendara rekonstruirane su na temelju nalaza iz černjahovske arheološke kulture koja je kroz 3. i 4. stoljeće postojala na području istočne Europe, a nosioci su joj valjda bili nekakav miš-maš Gota i (pra)Slavena. Na jednom černjahovskom obrednom vrču ispisani su znakovi koje je arheologija uvjerljivo protumačila kao drevni kalendar:

SM-4_kalendar

 Shematski prikaz kalendara na černjahovskom vrču iz 4. stoljeća. Kvadratići u donjem registru predstavljaju pojedine dane, a simboli iznad njih pojedine svetkovine.


Treći znak u gornjem redu, kotač sa šipkama, simbol je indoeuropskog gromovnika. Što točno predstavlja otvoreno je pitanje: kuglastu munju, mlinski kamen, bojna kola (poput onih koja Thoru voze dva jarca) ili možda čak i godišnji ciklus? Ali nalazimo ga i kod rimskog Jupitera i kod galskog Taranisa, dok je kod Bjelorusa još u 19. stoljeću zabilježeno vjerovanje da grom na nebu nastaje trenjem između dva mlinska kamena.


SM-4_Taranis Galski gromovnik Taranis prikazan na kaležu iz Gunderstrupa. Primjetite kotač sa šipkama u ruci i zmiju s ovnovom glavom (zmaja) koja bježi ispod.


Položaj tog gromovnikovog znaka u kalendaru dolazi odmah ispred znakova dva srpa i snopova žita, što će reći neposredno prije žetve. Gromovniku je dakle mjesto usred ljeta. I danas u istočnoslavenskom kršćanstvu dan svetog Ilije gromovnika pada 20. srpnja i to je važan pučki blagdan. Ponegdje je još običaj da se taj dan peče vola, a sjetimo se da Prokopije Cezarac o slavenskom gromovniku u 6. stoljeću piše: “njemu žrtvuju bika i sve žrtvene životinje.“ A sve se čini da su se Perunu usred ljeta žrtvovali i ljudi. U Nestorovom ljetopisu spominje se da je knez Vladimir 983. godine, dok je još bio poganin, u zahvalu za pobjedu u ratu dao prinijeti za žrtvu jednog kršćanina i njegovog sina. To su bili sv. Fjodor i sv. Ioan, prvi mučenici ruske pravoslavne crkve, koje ona danas slavi 25. srpnja – prema tradiciji, upravo na dan njihove smrti.

Ako je Perunu dakle pripadala svijetla, ljetna, gornja polovica godine, može se pretpostaviti da je Velesu pripadala ona donja, zimska i tamna. Zima je, napokon, razdoblje bez grmljavine i kiše, kada ptice selice odlijeću preko mora, kada divlje zvijeri lutaju šumama i pašnjacima (pa ponekad zalaze u sela i napadaju stoku), te kada ljudi po općenarodnom vjerovanju češće oboljevaju. No to je ujedno i doba kada ljudi na selu uživaju plodove ljetine: “pune štale blaga, pune hambare žita, pune pemnice vina...” – naravno, ako je ljeto bilo uspješno, to jest, ako je Perun svog neprijatelja izmlatio dovoljno silovito da ovaj počne dijeliti sva svoja bogatstva.

Velesa se usred zime može naći u etimologiji naziva Badnjak. Badnja je noć danas posve kršćanski blagdan vezan uz Božić. No podrijetlo same riječi može se izvući iz praindoeuropske riječi *b(h)ud(h)-n / *d(h)ub(h)n u značenju “dno, dubina”. Usko je vezana s mitskom zmijom: uz nju se mogu povezati imena zmajeva u grčkoj mitologiji, Pythona i Typhona, dok se u Vedama gromovnikov protivnik naziva, između ostalog, i ahi bhudnya – “zmija dna”. Badnja je noć prema tome noć sa dna godine, kad se vrijeme i svijet preporađaju usred sveopćeg kaosa, kojem naravno kumuje božanski zmaj.

SM-4_vucari
Vučari

U indoeuropskim kulturama zimske svetkovine  nove godine – od rimskih Saturnalija do keltskog Samhuina – redovito imaju izraženu simboliku smrti i kaosa: prestaju  važiti sva  pravila i zakoni, duhovi se mrtvih vraćaju među žive i pridružuju se općem raspašoju. Ostatke takvih šamanističkih obreda, u kojima su  se mladi ljudi maskirali u demone i duhove predaka, može se naći u zimskim maskirnim ophodnjama koji se do modernih vremena prakticiraju po cijeloj Europi. Na našim prostorima takvi seoski ophodnici poznati su između ostalog i kao zvončari, vučari, koledari, koležani i kako već sve ne. Ako su kod nekih već i zamrle zvjerske maske i krzneni, vuneni kaputi, još uvijek u ponekoj staroj pjesmi ostaje stih kako “...koležani gredu, črnu vunu predu...” Treba li jasnije aluzije da ih šalje upravo zmija u crnom runu iz korijenja svjetskog stabla?

Arhitektura doma

U 10. stoljeću perzijski geograf Ahmed ibn Omar ibn Rosteh zabilježio je: “U slavenskoj zemlji Gurab zima je jaka i stoga si rade podzemne jame, nad njih stave drvene šiljaste krovove kakve imaju kršćanske crkve, a na njih stave glinu. Potom tamo uđe cijela obitelj... i ostanu u tom domu stalno, sve do proljeća.“

SM-4_zemunice
Zemunice u kakvima su pojedine slavenske populacije živjele, ponegdje sve do 19. stoljeća

Ovdje je jasno opisano da su stari Slaveni zimsku polovicu godine provodili pod zemljom. Kao što je dakle kalendar bio organiziran između dva velika boga, gornjeg i donjeg, tako je bila uređena i koncepcija stanovanja. Zimi, u Velesovo doba, išlo se u Velesov svijet, dolje u jamu i tamu, ali gdje je bilo toplo i ugodno.

SM-4_gromovi-znaci
"Gromovi znaki"

To podzemno boravište bilo je natkriveno drvenom krovnom konstrukcijom kroz koju se u proljeće izlazilo van, na svjetlost i sunce. Da krovište u praslavenskoj arhitekturi pripada Perunu jasno se može vidjeti kod tradicionalnih domova bjeloruskih seljaka, koji bi na prepuste krovnih greda urezivali "gromove znake". Ti simboli (prikazani desno), za koje se vjerovalo da štite od udara munje, nisu drugo nego kotači sa šipkama indoeuropskog gromovnika, poput onoga koji nalazimo  u černjahovskom kalendaru.

Glavna opreka između Peruna i Velesa u organizaciji praslavenskog doma, uz sveopće ispod-iznad, bila je svjetlost naspram tame. Uz Peruna je vezana svjetlost i, još bitnije, mogućnost da se vidi. Uz Velesa je vezana tama i skrivanje. Ova opreka, vidljivo-skriveno, vodi nas do posljednjeg aspekta slavenskih kultura koji je bitno obilježio mitski sukob ova dva boga, a to je pravo i sudstvo.

 

Pravni sustav

Jedan od najvažnijih trenutaka u slavenskoj, ako ne i u europskoj povijesti, zbio se 862. godine kada su na dvor bizantskog cara Mihajla došli glasnici moćnog moravskog kneza Rastislava. U znak savezništva protiv Franaka i Bugara, Rastislav je tražio da mu Bizant pošalje biskupa i svećenstvo koje bi u njegovoj kneževini organiziralo narodnu crkvu s bogoslužjem na slavenskom. Bio je to početak misije svete braće Konstantina i Metoda, koji će izmisliti glagoljicu, prvo slavensko pismo, prevesti crkvene knjige i liturgiju na slavenski, te udariti temelje lijepom dijelu srednjovjekovne slavenske kulture. Službeni, formalni zahtjev moravskog kneza za misionarima koji će utvrditi novi kršćanski poredak ostao je zabilježen u hagiografiji sv. Metoda ovim riječima:

„Zato, dobri vladaru, pošalji takvog muža koji će nam ispraviti svaku pravdu.

Ispravljanje pravde“ je autentičan praslavenski pravni termin, koji ovdje, u sredini 9. stoljeća, nalazimo na samom pragu između kršćanstva i poganstva. Naći će ga se i u mnogim kasnijim srednjovjekovnim dokumentima, pa i u najstarijim zapisanim slavenskim zakonicima, Ruskoj pravdi iz 11. i Vinodolskom zakonu iz 13. stoljeća. Stari su Slaveni po zakonu pravdu ne donosili, nego ispravljali. Pravni je poredak bio dakle koncipiran kao i mitski sustav: ciklički. Uvijek se vraćalo na staro.

Riječi pravda, pravo i ispravljanje vuku korijen iz indoeuropskog *proHuo ono što je ispred”. Pravda je dakle ono što se vidi! Vrlo bitan element staroslavenskog sudstva bilo je pokazivanje.  U Vinodolskom zakonu, kao i u Ruskoj pravdi, stoji: „Ako tko pokaže krv... toj se krvi vjeruje. ", to jest: „Bude li krvav... tome čovjeku nije potrebno tražiti svjedoke”. Ako se zlodjelo moglo na sudu jasno pokazati, nije bilo potrebe da se dovode svjedoci. Svjedok se dovodio ako se nije vidjelo posljedica zlodjela i onda bi on pokazao zločinca. Formalno-pravna razlika između pravde i krivnje odgovara mitskoj opreci vidljivo-skriveno.

Riječi pravda, pravo i ispravljanje u pučkoj su etimologiji čvrsto vezane uz glagol prati. Prati je prvobitno značilo udarati (a današnje značenje je taj glagol dobio zato što su žene nekad rublje na potocima prale tako da su njime udarale po drvenim rifljačama) i vuče korijen iz praslavenskog *per- kao i Perunovo ime. Pravo - prati – Perun; ispravljanje pravde čvrsto je vezano uz gromovnika. Napokon, on je taj koji vraća red u svijet. A ako je Perun u pravu, tko je onda u krivu? Kriv je onaj tko nije ravan, koji se svija, uvija i migolji. Ta riječ opisuje upravo oblik i gibanje gromovnikovog zmijskog protivnika, koji tim svojim migoljenjem, svojom krivinom, stvara nered u svijetu. Onome za koga se na sudu, po zakonu, pokaže da je kriv, taj dakle pripada mitskoj zmiji i zadesit će ga ista sudbina: ili će mu biti oduzeto bogatstvo (tj. platit će odštetu), ili će ga se ubiti, ili će ga se izgnati.

Ako vam se sve ovo čini nevjerojatnim, dovoljno je pogledati u Vinodolski zakonik, članak br. 12: uz tekst u kojem piše o kazni za zgonika (izgnanika), nacrtana je – zmija!

SM-4_Vinodolski-zakonTekst Vinodolskog zakona (lijevo) i crtež zmije u njemu (desno)

 

Literatura: 

V. Belaj - "Hod kroz godinu", 2. prošireno izdanje, Zagreb, 2007.
R. Katičić – „Praslavenski pravni  termini i formule u vinodolskom zakonu“, časopis „Slovo“, Zagreb, 1990.

Comments   

 
0 #1 Hrvoje 2012-05-10 05:06
Zanimljivo je da se i drevni sumerski/babilo nski bog gromovnik smatrao bogom pravde.
Manji ispravak, riječ Badnjak dolazi od riječi badanj, to je deblo, najčešće hrasta koje se na badnju noć zapali i oko nje se sjedi i priča i pije sve do jutra dok ne izgori. Obzirom da se ovo događa blizu zimskog solsticija i da je u pitanju hrast, nisam siguran da bi to trebalo pripisati Velesu.
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona