uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

Slavenska mitologija III: Olujni mit

Autor: Veles

Bogovi Perun i Veles, kako su njihovi likovi rekonstruirani iz djelića sjećanja razasutih među povijesnim spisima o Slavenima, stoje međusobno u jasnoj suprotnosti. Ta opreka između njih potpuno odgovara podijeli svjetskog stabla rekonstruiranoj iz fragmenata folklornog pjesništva svih slavenskih naroda. Veles, bog koji je ispod, povezan sa zmajevima, vodom i podzemljem, posve se poklapa sa zmijom skrivenoj u vuni, uz izvor u korijenju svjetskog stabla. Perun, pak, nebeski bog gromovnik, zlatan i svijetao, odgovara sjajnom vrhu od zlata ili biserja na kojem stoluje orao. Da je orao gromovnikov simbol jasno je čim se sjetimo koga su na stijegu nosile legije kao znamen rimskog Jupitera, ili koga je grčki Zeus slao da napada okovanog Prometeja. Time smo dakle dobili uvid u prastaru mitsku strukturu koja nije samo praslavenska, nego i praindoeuropska. Sukob gromovnika i zmaja, boga gornjeg i donjeg svijeta, poznat je u svim indoeuropskim mitologijama, a slavenski folklor prepun je tekstova u kojima se gromovnik u liku kršćanskog Boga, Sv. Ilije ili nekog narodnog junaka bori protiv svog podzemnog, demonskog neprijatelja, prikazanog kao vraga, zmaja ili divlje zvijeri.

SM-3_Illuyanka“I [Gromovnik] ponovno krene na more u bitku. I započne boj s njim, i napokon počne ubijati Zmaja...” – fragment hetitskog mita o sukobu gromovnika Teshuba i zmaja Illuyankasa, Mala Azija, 2. tisućljeće pr. Kr.

Na najapstraktnijem nivou to je priča o sukobu sila reda i kaosa. Zmaj, kozmička zmija, u svijet unosi kaos – zato je on vezan uz magiju, budući da sama njegova pojava remeti prirodne zakone. Gromovnik brani red u svijetu boreći se protiv zmaja: on ga svojim munjama bije i goni, što u osnovi znači istu stvar. Gromovnik zmaja nikad neće uništiti budući da je ovaj bog isto kao i on, nego će ga samo vratiti na njegovo mjesto u podzemlje: bilo da ga ubije, bilo da ga izgna tamo. Tako će ponovo biti uspostavljen sveti red u ovom svijetu, koji je bog onog svijeta svojim uplitanjem nužno remetio. Zmaj, gospodar svijeta mrtvih, želi svoje carstvo proširiti među žive, a to ne može značiti drugo nego propast i prokletstvo.

No bitno je napomenuti da ovaj mit ne govori o sukobu dobra i zla na način na koji bismo mi to danas percipirali. Nema tu dobrog bijelog boga svjetlosti i zlog crnog boga tame kako se to obično spominje u literaturi koja se bavi slavenskom mitologijom. Stari su narodi svijet vidjeli i shvaćali daleko kompleksnije nego što im mi to obično dajemo za pravo. Na prvi pogled, u osnovnoj strukturi tog mita doista se čini da ljudi navijaju za gromovnika a protiv zmaja budući da ovaj donosi kaos i smrt. No recimo u južnoslavenskom folkloru zmaj je u načelu pozitivan lik upravo zato što se on sukobljava s nebeskim elementima oluje i grmljavine. Dok je u istočnoslavenskom pučkom kršćanstvu sveti Ilija Gromovnik na glasu kao izrazito bijesan, opasan i osvetoljubiv svetac koji munjama na sve strane puca i pali, a narod ga se prije boji nego li ga štuje.

Praslavenima je Veles bio stočji bog, a stoka, ili blago, nije prvobitno označavala samo domaće životinje nego sav imutak i bogatstvo koje si je čovjek mogao zaželjeti. A kakvo su si bogatstvo ljudi nekad željeli može se još uvijek jasno razabrati iz npr. tradicionalnih božićnih i novogodišnjih čestitara koji i dan-danas još ponegdje ophode sela po zimi i koji tipično žele recimo: “...pune štale blaga, pune hambare žita, pune pemnice vina i sega, kaj si od gospona Boga želite, a najviše mira, zdravlja i Božjeg blagoslova!” U osnovi, dakle, tri stvari: domaće životinje, poljoprivredni proizvodi i dobro zdravlje. Sve to troje bilo je nekad pod ingerencijom Velesa, stočjeg boga. Problem je bio u tome što je on škrt, hirovit, neodgovoran i, jednom riječju, kaotičan bog koji radije uzima nego dijeli. Njegove bi divlje zvijeri iz šuma vrebale i napadale pitomu stoku na paši koju je on trebao štititi, a ne ugrožavati. On u svome svijetu skriva vodu i proljeće kod izvora u korijenju svjetskog stabla, na vječno zelenim rajskim poljanama, dok u smrtnom svijetu zbog toga vlada suša ili zima i nema uroda na poljima. Umjesto dobrog zdravlja on proklinje bolestima i zmijskim ugrizima kako bi žive ljude odvukao u svoje carstvo. Ono što njemu treba da ga se udobrovolji i potakne da počne dijeliti sva svoja bogatstva jest da ga Perun svojim munjama izubija doslovce na mrtvo ime.


SM-3_sparksPerunova intervencija, međutim, često je podjednaka katastrofa kao ona protiv koje se bori. Gromovnik, dok bije svog neprijatelja, puca munjama na sve strane, pali kuće, ruši stabla, raznosi kamenje, ubija ljude i životinje. Munje i gromovi, njegova oružja, zlatne su (vatrene) strijele kojima strelja, kamene sjekire ili mlatovi kojima bije, te mlinski žrvnjevi kojima melje. Mitsku vezu između vatre koju Gromovnik stvara, munja kojima udara i kamenja od kojih su mu načinjena oružja možemo lako shvatiti sjetimo li se kako su u davna vremena ljudi stvarali vatru: udarajući kamenom o kamen. Drevni su narodi, promatrajući prirodne pojave i razmišljajući nimalo nelogično, dolazili do zaključaka da je munja udar kamenog projektila s nebesa koji takvom silinom udara u tlo da kresne i izazove požar.

“...koji stvori oganj između dva kamena!”
– ulomak iz vedske himne o Indri, arijskome gromovniku.
Indija, 2. tisućljeće pr. Kr.

To vjerovanje potkrepljivalo je neobično oblikovano kamenje koje su ljudi nalazili u zemlji; kamenje koje mi danas zovemo fosilima. A zapravo je riječ, kako bi nam svaki seljak do prije stotinjak godina znao reći, o “gromovom kamenju”, “Božjim prstima”, “Perunovim strijelama” ili kako ih se već nazivalo u raznim krajevima: ostatcima munja koje su s nebesa tako silovito pogodile zemlju da bi potonule duboko pod nju. Tamo bi ostajale određen period (obično sedam godina), nakon čega bi se vratile u površinu i vjetar bi ih odnio natrag u nebesa. Gromovnikova oružja uvijek mu se vraćaju! Najbolji primjer tome u indoeuropskoj predaji jest kameni čekić skandinavskog Thora, mjollnir, koji mu se vraća u ruku nakon što je bačen. Nordijski mjollnir, hetitski mlat, slavensko munja ili molnja, ali isto tako mlin i mljeti, sve su to međusobno srodne riječi koje potječu od praindoeuropskog korijena *mel-, što je značilo mljeti ili mlatiti. Time se zatvara krug oko mitske slike gromovnikovog ognjenog, meljućeg, kamenog oružja, upravo kako se ono njemu uvijek vraća u ruke.

SM-3_belemniti Ignorirajte gluposti koje pišu o fosilima pretpovijesnih glavonožaca: ovo kamenje nisu drugo nego ostaci Perunovih munja koje su pogodile zemlju.


A kakva oružja za borbu protiv Peruna ima Veles u svojem arsenalu? To su, naravno, divlje zvijeri iz zemlje i šuma kojima on gospodari. Najopasnija od svih divljih životinja koju su Praslaveni sretali bio je medvjed, a u nekima od najstarijih slavenskih predaja, onima sakupljenima u ruralnoj Rusiji gdje su poganska vjerovanja preživjela pod tankom presvlakom kršćanstva sve do modernih vremena postoji vrlo jaka veza između medvjeda i mitske zmije, zmaja. U okolici Moskve medvjeda se smatralo zaštitnikom stoke i postojao je običaj vješanja odsječenih medvjeđih šapa o rub kuće kao nekakvog zaštitnog talismana. Takve su amulete tamošnji ljudi zvali ni manje ni više nego “stočji bog.” A kod seljaka iz Poljesja, seoske pokrajine u Rusiji, još je sedamdesetih godina prošlog stoljeća zabilježeno vjerovanje da zmaj ima glavu “kao u medvjeda, samo što u medvjeda uši stoje, a u njega su klapave i kosmate.” Praslaveni su, dakle, zmaja zamišljali kao dlakavu zmijurinu s medvjeđom glavom. Ta je veza vidljiva i u pjesmama o svjetskom stablu gdje zmija u korijenju leži na krznu ili na vuni, dakle na nečem dlakavom. Kao što je već rečeno, glavno obilježje Velesa jest upravo ta njegova dlakavost. Njegova dlakavost njegovo je bogatstvo. Veza između kosmatosti i bogatstva vrlo je jaka u slavenskome folkloru. Prisutna je još i danas u uzrečicama koje aludiraju na dobru sreću kao što su “puna šaka brade” ili “primiti boga za bradu.” Pritom nitko više nije ni svjestan da je bog kojeg se tu vuče za bradu zapravo mitski zmaj, gospodar podzemlja, smrti i kaosa.

SM-3_VelesAndy Kehoe: " The Flood Brings Curious Encounters" – jesu li ovako Praslaveni zamišljali svog Velesa?

Još jedna stvar! Nazivi za obje životinje koje se vezuju uz Velesa, zmiju i medvjeda, nisu originalni nazivi za ta stvorenja. Zmij/zmija, kako smo već rekli, pridjev je koji je značio “zemljin/zemljina”. Etimologija riječi medvjed očita je. U slavenskim se jezicima nije očuvala riječ za tu životinju srodna latinskome ursus, grčkom arktos, avetsijkom arša, sanskrtskom rksa ili hetitskom ḫartagga, što sve vuče korijen iz praindoeuropskog *hzŕ̥tḱos. To će reći da je većina izvorne terminologije vezana uz boga podzemlja i njegovu svitu bila tabuizirana. Riječi koje su aludirale na negativne i destruktivne aspekte stočjeg boga, one zmijske i zvjerske, bilo je zabranjeno izgovarati. Izbjegavalo ih se i aludiralo na njih nevinim doskočicama kao, npr. “onaj koji jede med”, sve dok prvobitni nazivi nisu posve zaboravljeni. Isto kao što se u pjesmama o svetom stablu često izbjegavalo opjevati što je to točno u njegovom dnu. Samim time moglo se nenadano prizvati kaotičnu silu boga podzemlja, što bi pak rezultiralo još silovitijom odmazdom gromovnika, olujom i općim uništavanjem. Danas bi rekli: bolje ne maljati vraga na zid!
 


Literatura:

R. Katičić - "Božanski boj", Zagreb, 2008.
V. Belaj - "Hod kroz godinu" Zagreb, 1998.
http://en.wikipedia.org/wiki/Bear#Names
http://en.wikipedia.org/wiki/Perun#Weapons
http://www.andykehoe.net/

Comments   

 
0 #1 Matija Katić 2011-01-04 08:30
Kao i prošla dva, ovaj članak je nevjerojatno kvalitetan i zanimljiv :)
Quote
 

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona