uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

Slavenska mitologija II: Perun i Veles/Volos

Autor: Veles

 

Najstariji dokumenti koji poimence spominju neka staroslavenska božanstva nalaze se u Ruskoj primarnoj kronici, poznatoj također i kao Nestorov ljetopis, Kijevski ljetopis ili po originalnom nazivu "Povijest minulih ljeta". Riječ je o povijesti Kijevske kneževine od 9. stoljeća pa nadalje; tradicionalno, autorstvo se pripisuje posvećenom redovniku imenom Nestor koji je živio negdje tijekom 12. stoljeća. Među mnogim ranijim (i sada izgubljenim) spisima grčkog i slavenskog podrijetla koje je Nestor koristio kao izvore za svoju građu, također su se nalazili i mirovni ugovori koje su u 10. stoljeću zaključivali kijevski kneževi s izaslanicima bizantskog cara. Ono što je zanimljivo za izučavanje slavenske mitologije jest da su u tim dokumentima zapisane zakletve koje daju kijevski kneževi - tada još pogani – te imena bogova u koje se kunu.

907. godine, knez Oleg sastaje se s predstavnicima careva Leona i Aleksandra i, budući da su se Bizanćani kao kršćani zakleli na križ, Oleg i njegovi ljudi

"...po ruskom zakonu zakleli su se oružjem svojim, i Perunom, bogom svojim, i Volosom, stočjim bogom, i utvrdili su mir."

971. pak, knez Igor se na isti način kune u dogovoru s Bizanćanima. Ljetopis donosi njegovu zakletvu u prvom licu:

"Ako ne održimo to isto što je prije rečeno, ja i koji su sa mnom i poda mnom, nek budemo prokleti od Boga, koji u njega vjerujemo, i od Peruna i od Volosa, stočjeg boga, i budemo žuti kao ovo zlato, i da budemo sasječeni svojim oružjem."

SM-2_OlegPohod kneza Olega na Carigrad bio je razlog zbog kojeg se i išao utvrđivati mir između Rusa i Bizanta


Iz ova dva kratka pasusa može se izvući daleko više o slavenskoj mitologiji nego što se na prvi pogled doima. Prvo - to je barem jasno - bogovi koji se spominju, Perun i Volos su očito dva najvažnija boga kod kijevskih Rusa, inače se ne bi baš njih invociralo da čuvaju međunarodnu prisegu najviše razine. Volosa - čije ime već samo po sebi asocira na riječ vol - se naziva stočjim bogom: on je dakle zaštitnik stoke, te stoga, može se pretpostaviti, božanstvo prilično važno narodu koji tu stoku uzgaja. O Perunu se u prvoj zakletvi govori kao o bogu kneza Olega, dok u drugoj knez Igor jasno napominje distinkciju 'koji su sa mnom i poda mnom'." Perun je dakle bog vezan uz vrhovnu vlast, dok je Volos bog povezan s onima koji su pod tom vlašću. I tu se već naslućuje jedna temeljna oprečnost: bog koji je iznad i bog koji je ispod!

Druga zanimljiva stvar jest opis kletvi koje će udesiti one koji prekrše zakletvu. U prvome pasusu se, neposredno prije Perunova imena, spominje zakletva na oružje. U drugom se pak invocira smrt od vlastitog oružja kao kazna za kršenje prisege. Dakle, uz Peruna očito idu oružje i rat. To se čini sasvim logičnim ako je on bog vladajuće ratničke elite. Uz Volosa, stočjeg boga, ide drugačija kletva: on će učiniti da prekršitelji požute kao zlato; drugim riječima, da dobiju žuticu, obole. Dakle Perun donosi smrt oružjem u bitci, a Volos proklinje bolestima. Ovdje se tako naslućuje i druga oprečnost: ratništvo (Perun) naspram vračanju (Volos).

Nestorov ljetopis ima i druge zapise o poganstvu u Kijevskoj kneževini. Najvažniji je izvještaj o knezu Vladimiru Velikom koji je koncem 10. stoljeća, prije nego što je ugledao svjetlo (u liku bizantske princeze) i dao pokrstiti sebe i sav svoj narod (pod prijetnjom smrti), bio gorljivi poganin koji je u Kijevu ustanovio nešto najbliže službenom panteonu što su Slaveni ikad imali. Tako Nestor piše da je:

"Vladimir zavladao u Kijevu sam i na humu ispred svog dvora s trijemom podigao idole: Peruna od drveta s glavom od srebra i brkom od zlata i Horsa Dažboga i Striboga i Smirgala i Mokoš."

Ovdje se ne spominje Volos, ali kasnije u tekstu, kad se govori o tome kako je Vladimir dao sve te idole oboriti i posjeći kada je postao kršćaninom, doznajemo da je postojao u Kijevu i Volosov kip; ali nije se nalazio na humu pred palačom skupa s Perunom i drugim bogovima, nego u donjem dijelu grada (koji se danas zove Podol) uz rijeku i tržnicu. I opet se širi oprečnost između ta dva boga: gore-dolje, vladar-puk, brdo-rijeka.

SM-2_Boyan
Vrač Bojan, "unuk Velesov",
legendarni lik iz epa o Igorovom pohodu

Drugi podosta zanimljiv istočnoslavenski tekst jest "Slovo o vojni Igorovoj", ep s kraja 12. stoljeća, dakle iz doba kada su Rusi već bili nominalno pokršteni. Ipak, u tekstu epa se na par mjesta spominje nešto starih bogova. Za ovu tematiku zanimljiv je lik barda i vrača imenom Bojan, o kojem se govori kao o "pjevaču starog doba" i naziva ga se "Velesovim unukom". Većina slavista već dugo vremena pretpostavlja da je Veles naprosto drugi oblik imena Volos, iako tu stvar etimologije nije još posve čista. No očita je indicija da je Veles - kao "djed" čuvenog vidovnjaka - na neki način opet povezan s čarobnim, nadnaravnim, onostranim. U Rusa i Bjelorusa riječ volhov - što je moguće iskvareni oblik od "Volosov" - i danas označava vrača ili vješca.

Peruna se ne spominje u gore navedenom junačkom epu, ali još  ćemo ga naći u jednom kasnijem dokumentu, Darovnici galičkog kneza s početka 14. stoljeća, u kojem se međe nekog posjeda ovako opisuju:

“A od Jultohove do visoke gore. A od te je gore do Perunova duba na gori padina. A od Perunova duba do Bijelih obala. A od Bijelih obala do Kolmenskih potoka s objema obalam…”

Perunu, na vrh gore iznad vode, pripada i dub, tj. sveti gaj ili sveti hrast.  Ovim smo načeli i temu toponima, koja je jako bitna jer da bi se Peruna i Velesa moglo potvrditi kao praslavenske bogove, treba naći njihove tragove i kod drugih grana Slavena, dakle južnih i zapadnih. A naći ćemo ih upravo u imenima mjesta i krajolika. Tako u južnoj Bugarskoj postoji gora Pirin, dok je u Makedoniji poznat grad Veles na rijeci Vardar. U Hrvatskoj vrlo indikativan primjer je malo mjesto zvano Volosko na obali Kvarnera u blizini Mošćenica, podno jednog vrha Učke koji se zove Perun. Nedaleko od Novog Vinodolskog, postoji na obali maleni kameni rt koji se zove Veles. Nigdje među vrhovima planina iznad nema Peruna, ali među lokalnim stanovništvom još postoje priče o tome da je taj rt - Veles - nekad bio jako bitan jer se tu stoka ukrcavala na brodove. Obrnuta situacija postoji na Žrnovici pokraj Splita, gdje na obroncima Mosora postoji nekoliko vrhova koji nose ime Perun (na nekima od njih čak postoje i ostaci neistraženih gradina, a na jednom je crkva sv. Jurja); dolje uz rijeku, pak, nema mjesta koje imenom direktno upućuje na Velesa, ali postoje priče o velikoj stijeni zvanoj Zmij-kamen i izvorima uz nju na kojima se nekad napajala stoka.


SM-2_Perun-Ucka
 Perun na Učkoj


I kod zapadnih se Slavena može naći ista shema, gdje se ime asocijativno Perunu vezuje uz goru, a ime asocijativno Velesu/Volosu vezuje uz dol s vodom. Međutim, iz zapadnoslavenske baštine mogu se izvući i neke druge, zanimljivije stvari. Postoji nekoliko napisa iz srednjovjekovnih čeških tekstova u kojima se spominje riječ veles, otprilike u značenju vrag. U prijevodu jedne njemačke bajke o nekoj zloj ženi koja bi se trebala pretvoriti u gusku, u češkom je tekstu dodano i da bi ona trebala odletjeti “preko mora k Velesu.” U jednoj husitskoj propovijedi iz 15. stoljeća, župljani se pozivaju da ostave svoje grijehe “kod Velesa.” Dakle, Velesu se preko vode šalje ono što ne valja, drugim riječima, njime (i njega) se proklinje. A u romanu “Tkaldček” iz 15. stoljeća stoji pitanje, kao u jalovome inatu: "Koji te je črt, koji veles, koji zmaj protiv mene digao?" Veles je dakle sinonim za zmaja i črta. Riječ črt se u većini slavenskih jezika koji je još spominju može komotno prevesti kao vrag i to nije daleko od njenog prvobitnog značenja, no ono je ipak dublje. Črt je etimološki vezano uz riječ krt, ali i riječ crt, crtati, vući linije; originalno joj je značenje rovač, kao nekakav podzemni demon koji ruje zemljom i ostavlja zmijolike crte, brazde po njoj. Značenje riječi zmaj ne treba objašnjavati, ali njeno porijeklo isto je zanimljivo. Riječ zmaj je u svim slavenskim jezicima naprosto muški oblik riječi zmija (zmij/zmija, kao mačak/mačka), a etimološki je vezana uz riječ zemlja. Zmaj/zmija je u osnovi značilo zemljan/zemljana, Dakle, čak i kod krštenih Čeha na pragu renesanse još je ostalo živo sjećanje na Velesa kao boga koji je ispod: u zemlji i pod njom, u podzemnom svijetu, na onome mjestu gdje prevladava nadnaravno i kaotično, duhovi i demoni, vradžbine i kletve.

Što je s Perunom kod zapadnih Slavena? U 12. je stoljeću njemački misionar imenom Helmod, koji je napisao dosta toga o poganskim zapadnim Slavenima, ostavio jedan zanimljiv zapis koji veli da sva slavenska plemena (što će reći, sva koja su njemu bila poznata), makar štovali mnogo bogova na zemlji, vjeruju kako nad svima njima vlada jedan jedini bog na nebu. Nažalost, ime tog boga Helmod ne spominje, ali svejedno, to je lijepa indicija na vladajućeg boga koji je iznad. Ipak, riječ perun (ili njene lokalne varijacije kao piorun), opstaje kod Poljaka u značenju grom. Isto značenje perun ima kod Ukrajinaca, a perin kod Bjelorusa. Misli se pritom ili na konkretnu atmosfersku pojavu, ili, u narodnom fokloru, na neko magično biće koje puca gromove i munje.

Zatvorimo ovaj krug još izvještajem Prokopija Cezareca, bizantskog kroničara cara Justinijana iz 6. stoljeća, koji je opisao neka od prvih slavenskih plemena koja su se javila na pozornici (pisane) povijesti, kao i njihova vjerovanja. U svome kapitalnome opusu De Bello Gothico on veli da Slaveni vjeruju u "jednog boga, tvorca munje, koji je njima gospodar svega; i njemu žrtvuju bika i sve žrtvene životinje". Nažalost, Prokopije, kao ni Helmod 600 godina kasnije, ne spominje konkretno ime toga boga. Ipak, na temelju svega, čini se vrlo vjerojatnim da je taj, vrhovni slavenski bog gromovnik, upravo bog Perun poznat iz istočnoslavenskih rukopisa.

SM-2_Dvojceki
Dvojni idol nepoznatih slavenskih božanstava

Dakle, na kraju ovog podužeg izlaganja, može se zaključiti nešto konkretno o dvojici najvažnijih staroslavenskih bogova. Perun je bog gromovnik, vrhovni bog koji vlada silom, vezan uz vlast, rat i oružje. On je nebeski bog i njemu je mjesto iznad, na vrhu najviše gore. Njegovo ime, Perun, vuče podrijetlo od praindoeruopskog korijena *perkw- , što je originalno značilo hrast, ali je kod Slavena prešlo u *per-, što znači udarati. Obje riječi usko su vezane uz mitskog gromovnika, budući da je u pučkom shvaćanju i dan-danas upravo hrast drvo u koje najčešće udara grom. Isto tako valja primjetiti da se uz Peruna (prema opisu njegova idola iz Nesotrovog ljetopisa; glava od srebra, a brk od zlata) vezuju dragocjeni materijali. Zlato, srebro, itd., to su sjajni materijali, a Perun je kao bog nebesa i munja isto tako sjajan i svijetao.

Nasuprot njemu, u dolju uz vodu, skriva se podjednako važan bog Veles ili Volos. Iza naizgled banalnog epiteta “stočji bog” stoji zapravo kompleksan lik gospodara donjeg svijeta, voda i zemlje. On je zaštitnik domaćih životinja i svog zemaljskog blaga, ali isto tako i bog podzemnih demona, divljih zvijeri, zmija i zmajeva. Njime i njega se proklinje i on, ako ga se razjari, može isto tako prokleti bolestima ili drugim nesrećama. Bitno je još za napomenuti da je jedan od njegovih atributa vuna. U folklornoj predaji svih slavenskih naroda vuna je usko povezana s čaranjem – zna se, napokon, čija majka crnu vunu prede! Ime Veles i znači Vuneni i vuče podrijetlo od praindoeuropskog korijena *wel-, što znači vuna, ali isto tako i val, talas ili kovrčanje, te ujedno i gusta, dlakava, travnata livada. Takve mitske livade, koje se u grčkoj mitologiji zovu (w)Elysium, nisu drugo nego “vječna lovišta” gdje borave duše pokojnika u indoeuropskoj predaji: to je taj drugi, podzemni svijet kojim ovo božanstvo vlada.

 

  

Literatura: 

R. Katičić - "Božanski boj", Zagreb, 2008.
V. Belaj - "Hod kroz godinu" Zagreb, 1998.

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona