kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

50 godina Asterixa

asterix_i_obelix.jpgU trenutku kada sam bio pristao napisati ovaj članak, nisam imao ni približnu predodžbu u kakav sam se posao uvalio... samo se nadam da se na kraju članka neću morati potpisati s „Nebulozix“, „Bljezgarix“ ili slično...

In medias res:


Okej, tko od nas NIJE čuo za niskog, lukavog i snalažljivog Gala Asterixa, dnevno-noćnu moru rimskih legionara u Armorici („Zar nije Asterix u Galiji?“ - neznalice!) i najveći uzrok glavobolja izvjesnog Julija Cezara? Ili možda za Asterixovog vjernog prijatelja Obelixa, veselog, pomalo priglupog trbonju nadljudske snage koji je upao u kotao s čarobnim napitkom dok je bio mali. On i Asterix dijele sve: avanture, Rimljane, pa čak i obroke (podatak koji objašnjava zašto je Asterix ostao tako sitan i mršav)? Za druida Čudomixa (engl. Getafix, njem. Aspirinix) i njegove čudotvorne napitke, poglavicu Vrhovnixa (engl. Vitalstatistix, njem. Majestix) s njegovim neizostavnim transportnim sredstvom zvanim „štit“, te ostalu veselu družinu iz galskog sela u Armorici. Za četiri rimska logora koji okružuju to selo, zlosretne gusare kojima u GOTOVO svakoj epizodi Asterix i Obelix potope brod, itd. itd. itd... Tko NIJE čuo za sve njih?

albert_uderzo_and_rene_goscinny.jpg Francuski (i belgijski) stripovi su u pravilu izuzetni, bez obzira na to jeste li hard-core zagriženi stripofil ili apsolutni laik za takvu vrstu umjetnosti i svaki od njih ima svoju publiku. Međutim, niti jedan francuski strip nije dosegao tako vrtoglavu popularnost, niti osvojio naklonost tako široke publike, kao što je to uspjelo Asterixu, autora Alberta Uderza i (pokojnog) Renea Goscinnya.


Kako je sve počelo (i malo više o dežurnim krivcima):

Njihova zajednička suradnja započela je još 1951. godine. Od samog početka suradnja je bila vrlo plodna i rezultirala mnogim strip-junacima, najpoznatiji od kojih je Oompah-pah kojeg mnogi vide kao izravnog Asterixovog prethodnika i koji je također požnjeo solidan uspjeh kod šire publike.
Međutim, „ono pravo“ (a nije Coca-Cola) dolazi 1959. godine kada dvojac započinje rad na časopisu „Pilote“ („Pilot“, za one kojima je ovaj prijevod doista bio potreban), za koji su dobili zadatak stvoriti „tipičnog francuskog“ strip-junaka. Prvi izbor pao je na stvarnu ličnost, francuskog pjesnika iz 13. stoljeća Jeana Renarta, poznatog po skladanju ljubavnih pjesama pod prozorima ljupkih djeva (i svim nevoljama koje proizlaze iz toga, kao npr. ljubomorni muževi), no tu su brzo „udarili u zid“ jer je na istu ideju već ranije došao izvjesni Jean Trubert. Tada su posegnuli u malo dalju povijest i odande izvukli dobro nam poznatu figuru s krilatom kacigom... I tako, prva tabla serijala „Asterix“, iz sveska „Asterix Gal“ ugledala je svjetlo dana 29. listopada 1959. godine, na 20. stranici časopisa „Pilote“. Već prvi broj imao je za to doba golem uspjeh – prodalo se, naime, više od 300.000 primjeraka.

ideja.jpg Kreativni genij te dvojice kao da nije imao granica, tako da su ideje doslovno pljuštale u svako doba dana i u svakoj prilici, pa im se nerijetko dešavalo da ih slučajni prolaznici na ulici gledaju kao luđake dok su oni u hodu mahnito gestikulirali i proizvodili zvukove koje bi čovjek prije očekivao u dječjem vrtiću. Čak su se jednom i odlučili kreativno izraziti na tu temu, u kratkom stripu „Rođenje ideje“ koji je izašao u 157. broju časopisa „Pilot“, 25. listopada 1962 (dakle, recimo za Asterixov treći rođendan).

Briljantni dvojac nastavio je svoju suradnju koja je rezultirala u 23 strip-albuma Asterix. Strip-album broj 24, „Asterix u Belgiji“, bio je usred izrade, kada se dogodilo nešto što je moglo zapečatiti sudbinu daljnjih izdanja stripa: 5. studenog 1977. godine, u svojoj 51. godini, umro je Rene Goscinny.

Šok je bio strašan, pogotovo za Alberta Uderza. Međutim, potpomognut pismima potpore mnogobrojnih čitatelja i, kako je sam izjavio, „obogaćen iskustvom rada s Reneom“, odlučio je sam nastaviti rad na popularnom strip-serijalu. Rezultat je poznat: 34 strip-albuma, 8 animiranih i 3 igrana filma koji su dosegli popularnost na planetarnom nivou (kruže glasine da je čak i Leonard Nimoy izrekao onu svoju čuvenu „Fascinating“ dok je gledao jedan od filmova, tako da možemo pretpostaviti da je Asterix našao svoje mjesto i na policama Vulkanaca... ili barem jednog od njih).

Što je tu smiješno (bando lopovska)?!

Zapravo, možda bi bilo bolje da se pitanje preformulira na sljedeći način: „Što tu NIJE smiješno?“ Jednostavno, NEMA toga što u pričama o Asterixu nije smiješno: od korica do korica, ti su strip-albumi jedan solidan blok smijeha i zabave koji je jako teško razlomiti na manje cjeline. asterix_in_spain.jpg Blokovi društvene satire, koji su ona prava okosnica humora svake priče o Asterixovim avanturama, međusobno su isprepleteni „lakim“ humorom dječje-nasilnog tipa koji se manifestira u svakom susretu između galskih junaka i rimskih (i ostalih) negativaca, pri čemu kadrove s Asterixom i Obelixom najčešće dijele samo sandale potonjih negativaca, dok njihovi domaloprijašnji zlosretni vlasnici – lansirani „uppercut“ metodom - lete u nebo.

Asterix je ipak prvenstveno strip društvene satire. Goscinnyjevim likovima koji su većinom psihološke karikature Uderzo daje tijelo koje nepogrešivo odgovara njihovim osobinama, stvarajući savršenu karikaturu određenog aspekta ljudske osobnosti, dodatno okrunjenu – kao jagodom na šlagu – opisnim imenom tipa „Tamburix“ (seoski bard), „Vrhovnix“ (poglavar), „Hipotenuzus“ (rimski arhitekt), itd. Čak niti „pozitivci“ u ovom stripu, kao npr. ostali stanovnici galskog sela, nisu pošteđeni te satire. Tako u poglavaru sela imamo stereotip muškarca koji zapovijeda cijelim selom, dok je pred svojom vlastitom ženom manji od makova zrna, ili pak u drugom stanovniku sela prepoznajemo stereotip muškarca u poznijim godinama koji za suprugu ima ženu dovoljno mladu da mu može biti unuka itd. itd. itd. Nerijetko su i same radnje pojednih albuma usko vezane uz situacije kakve imamo u svakodnevnom životu, kao npr. ljudska nezasitnost i pohlepa, odnosi među susjedima (tračevi, ljubomora…), praznovjerje i lakovjernost, sveprisutna ljudska taština i licemjerje, feministički pokret i ženska emancipacija, sve je to prisutno u pričama o Asterixu. Jedini likovi bez mane su, naravno, Asterix (oličenje lukavstva, hrabrosti i snalažljivosti), druid Čudomix („mudrost na dvije noge“, kako bi se narodski reklo) i – nemojmo zaboraviti – mali pas Snupix, koji je sve ono što psi ljudima i jesu, a to je simbol vjernosti i bezuvjetne ljubavi.

No nisu samo Gali i Rimljani predmet britke oštrice Uderzovog i Goscinnyevog humora: kako su Asterixa, Obelixa i Snupixa njihove avanture nerijetko vodile po svim kutevima tadašnjeg rimskog carstva, briljantni autorski dvojac objeručke je zgrabio priliku našaliti se sa svim nacionalnim stereotipima. Tako su smijehu izvrgnuti njemačka disciplina i militantnost, britanska nonšalantnost i (iz francuske točke gledišta) očajan kulinarski ukus (odnosno, kobni nedostatak istog), švicarska pedantnost, opsjednutost točnošću i preciznošću, te tendencija neutralnosti u sukobima itd. itd. itd. asterix.jpg Naravno, da nisu prije toga podsmijehu izuzetno detaljno izvrgnuli i Francuze, neki od pripadnika prozvanih naroda mogli bi se još i uvrijediti, ali ovako, uz bespoštednu sveobuhvatnu satiru i nepriznavanje nikoga i ničega kao svetog, teško da se bilo tko može naljutiti i osjećati uvrijeđeno čitajući epizode Asterixa.

 Dodatni humor pronalazimo i u posvećenosti detaljima, pa tako uz rimske ceste (koje su prikazani kao antički autoputi) imamo „moderna“ rimska odmorišta i restorane i naravno, prometnu policiju (tj. konjicu) i ogromne reklamne klesane ploče (kao parodiju na današnje sveprisutne jumbo-plakate), na graničnim prijelazima postoje carine, u većim gradovima permanentna su stanja prometnog kolapsa (što je najzornije prikazano u epizodama koje se odvijaju u Luteciji – današnjem Parizu) gdje se vlasnici raznih zaprežnih kola guraju za prevlast i pravo prolaza po ulicama i gdje su najnoviji prometni hit „minići“ – laka mala zaprežna kola koja vuče jedan poni. Svi ti detalji upotpunjuju prikaz Asterixovog svijeta, istovremeno ga približavajući čitatelju kroz takve paralele i poveznice s 20. i 21. stoljećem.

I konačno, upravo zahvaljujući slojevitosti i raznovrsnosti tipova humora, Asterix je definitivno strip / animirani film / igrani film za cijelu obitelj, u kojem će uživati svi, od klinki i klinaca do baka i djedova.

50 godina Asterixa

Što više reći? Asterix je odradio svojih 50 godina, što na papiru što na platnu, i u tih 50 godina donio nam mnoge sate smijeha i zabave. Uživajmo u tome, nadajući se da će nam Asterix još dugo praviti društvo i da će u mirovinu najranije sa 65.

 

thebackslashix, seoski spisatelj

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona