Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

H.P. Lovecraft: Potraga za neznanim Kadathom

kadathNaslov knjige: Potraga za neznanim Kadathom
Autor: Howard Phillips Lovecraft
Godina izdanja: 2011
Nakladnik: Zagrebačka Naklada
Format: 14x20 cm  
Uvez: Meki
Broj stranica: 182
Prevoditelj:  Toni Golub 
Jezik originala: engleski

 

Četrdeset i osma Lovecraftova priča napisana 1927. godine i neobjavljena za njegova života, dolazi prevedena na hrvatski i ponovno se oživljava. U velikom Lovecraftovom opusu, ovaj rad nije odabran tek toliko.

Glavnu ulogu nosi Randolph Carter, jedan od rijetkih ljudskih likova koji se u Lovecraftovim radovima uspijevao pojaviti više od jednom. On ulazi u fantastičan svijet snova, kojeg je kroz svoj život Lovecraft nadograđivao, i ondje se svaki puta uspijeva približiti gradu bogova, Kadathu, vidjeti ga, ali nikada ga ne posjetiti. Nakon molitava u kojima traži da ga se u grad dovede, one nisu uslišene, a on ga više ne može vidjeti. Odlučno se vraća  u svijest snova, gotovo opsjednute želje da posjeti grad koji niti jedan čovjek nije vidio, svjestan da se upušta u neobjašnjivo bizarno putovanje.

Ako Lovecrafta niste nikada čitali, moguće je da će vas djelo oduševiti, a opet je moguće da će vas posve odvratiti. Ono nije neovisna priča, mada zasebna, sa svoje 182 stranica rijetkog formata prilično kratka (a opet jedno od duljih Lovecraftovih radova), i natrpana motivima izraženim u Lovecraftovom jedinstvenom stilu apsolutne grandioznosti. Ovaj se naslov može nazvati jednim od zaokružujućih dijelova njegovih stvaralačkih perioda, a svojim sadržajem, iako zasebnom avanturom, uključuje gotovo sve relevantne motive koji su se pojavljivali u prethodećih četrdesetak priča, valjajući ih kao valove kroz Carterovu sudbinu. Stoga, tko Lovecrafta nije čitao, moguće da će se osjećati izgubljenim u ovoj sumi stilski prkosne naravi, no, moguće je i sasvim suprotno, da će biti posve uvučen.

Lovecraft je, autorski, djelo za sebe, i bilo koji njegov naslov naočigled se razdvaja od suvremenika i nadolazećih autora, doduše uvijek s nekom referencom na starije autore (i u tim referencama najviše zanimljiv književnim i filmskim teoretičarima), ali nikada slijedeći ih. Njegova su djela smještena u svijet snova, a on se svojski trudi, uvijek iznova, opisivati kaotičnost što strukture takvog svijeta, što percepcije onih koji snivaju. Ali, on nije zainteresiran za polja cvijeća obasuta leptirima, već noćnim morama, i tako pišući, stvara jedan svoj osebujan, čudesan stil kojemu manjka intuitivne povezivosti s čitateljem, ali koji zbog svoje prirode upravo zavlači u istraživanje. Lovecraft uvijek koristi apsurde,  paradokse, ekstreme i apsolute, njegova noć nije mračna, duboka i tajanstvena, već je beskrajno taman, gluhovrišteći obzor, duboko sunovraćenje u hladan bezdan i najopasnije vražje djelo među iskonskim tajnama, krajnje neobično produbljujući efekt svega što se pojavi i sa svakim elementom radnje uopće nadilazeći svaku običnost.

U ovom djelu, u Potrazi za Neznanim Kadathom, Lovecraft svoj bizarni stil dovodi do vrhunca, a pritom raskida veze s uobičajenim pripovijedanjem. Njegova je radnja u suštini klasično putovanje glavnog lika koji će proći kroz desetke nedaća sukobljavajući se s masom čudovišnih kreatura, kolosalnih zdanja i grotesknih bogova kako bi dostigao svoj cilj, ali to čini odstupajući od onoga na što smo, može biti, naučeni, i time prisiljava na čitanje u jednom dahu. Konkretno, ne radi nikakvu podjelu na poglavlja ili dijelove, odvajajući različite događaje samo paragrafima; nema niti jednog dijaloga ili sasvim konkretne akcije, sve prepričavajući kao kakav nadziratelj, šara u djelu s idejama, neprestano uvodi nove motive, likove i mjesta i nastoji mijenjati opise, i kako naglo priču započne, tako je naglo i dovršava, zaokružujući je, možda čak i iritirajući ne svidi li vam se stil, ali opet ostavljajući u želji za još, intrigantno ostavljajući utisak kao da smo proteklih nekoliko sati sanjali. 

Tek dva minusa možemo navesti, prvi je možda sam stil, zbog kojeg bi nekima moglo dosaditi kontinuirano opisivanje u „jednom zamahu“, a drugi se tiče prevoditelja, koji na nekim mjestima sja, uglavnom je dobar, ali ponekad je odabir riječi nevaljan, odnosno, neprikladan tempu opisa.

Sve u svemu, ova je novela dobro djelo, originalno, neobično, ničemu osim Lovecraftu slično, ali spram čitatelja, prirode dvosjekla mača. U svakom slučaju, vrijedi ga barem pokušati čitati. Prolistajte, pa procijenite, ali činjenica je, nitko tako ne piše.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Prijatelji

Korisnička zona