Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

R. Scott Bakker: Tama koja prethodi

Autor: vedrana

tama_koja_prethodiNaslov knjige: Tama koja prethodi
Autor: R. Scott Bakker
Godina izdanja: 2007
Nakladnik: Algoritam
Format:  15,5 x 24 cm
Uvez: Tvrdi
Broj stranica: 524 str.
Prevoditelj:  Anja Majnarić
Jezik originala: engleski

 

Kako smo vas već u proteklim tekstovima informirali o životu i djelu Scotta Bakkera te o glavnim motivima kojima je protkan svijet Eärwa, u kojem se odigrava radnja njegovih djela uobličenih u trilogiju „Princ ničega“, sljedeći ulomci bit će posvećeni prvoj knjizi navedene trilogije – „Tami koja prethodi“.

Mnogi od nas su se na spomen fantasyja drugim ljudima, prilikom razgovora o književnim ukusima, susreli s uvriježenim mišljenjem da se „tu sve vrti oko čarobnjaka i zmajeva“ i „eventualno pokoje lijepe djeve ili vilenjaka“.  E pa, šturo gledano, Tama koja prethodi udovoljava navedenim kriterijima, ali gledati ju na taj način značilo bi oduzeti joj brojne druge karakteristike. Prvenstveno, ovdje se radi o djelu koje vjerojatno nema ni jednog jedinog potpuno moralnog i dosljednog lika. Ima ih glupih i intelektualno apsolutno nadmoćnih, lijepih i ružnih, starih i djece, no svi do jednoga obojeni su tako živopisno da se na mahove čini da je Bakker gotovo pretjerao. I više-manje svi su omeđeni svojim nesavršenim karakterom, iz kojeg se ne mogu iskobeljati, na način koji gotovo podsjeća na likove Dostojevskog. Tu je i osjećaj „ježenja“ koji se javlja svako malo, prilikom čitanja opisa događaja, sablasnih prokletstava prošlosti i stvari toliko zlih da se ne mogu ni pojmiti. Prolazeći kroz neke dijelove knjige imala sam dojam da sam napokon dobila u ruke dorađenog Tada Williamsa, koji je ovaj put odlučio dati zamah svim nedorečenim i neistraženim zakutcima apsolutnog nemorala, prljavštine i zlobe, miješajući ih istovremeno s brižno doziranim prikazima savršenstva, ljepote i superintelekta. 

Moglo bi se reći da radnja u romanu ima tri najbitnija nositelja, od kojih je jedan potomak davno nestale kraljevske loze, odgojen među redovnicima na dalekom sjeveru, intelektualno superioran i potpuno moralno neopterećen – Anasurimbor Kellhus. Princ bez kraljevstva, vođa bez podanika, uvijek i svagdje sposoban ovladati srcima i umovima ljudi oko sebe, čitajući im misli iz izraza lica i slijedeći neumoljivu nit logike prema kojoj sve što je bilo uvjetuje sve što će biti i ništa se izvan toga ne može dogoditi. Na poziv svoga oca, kojeg je redovničko pleme Dunyanjana izbrisalo iz svoga članstva, Kellhus, Princ Ničega, kreće u potragu preko cijelog ljudima poznatog tla, na krajnji jug, a kako bi ga pronašao. Potpuno nenavikao na obične ljude, njihove običaje, strasti, strahove i opasnosti, rapidno apsorbira njihove jezike i identitet, ovladavajući usput njihovim postupcima kao da su mala djeca i tjerajući ih istovremeno u potpuno obožavanje. Dok se u početku trilogije Kellhus čini dobroćudnim genijalnim divom, kako radnja odmiče, a ostali likovi se predaju strastima, vjerskom zanosu i nevoljama, on je jedini koji ni u jednom trenutku ne očajava, ne zastaje ni ne obrazlaže svoje postupke. Tako čitatelju ostaje nepoznanica te ga može procjenjivati jedino po njegovim djelima, pošto mu misli nisu obojene navedenim osobinama običnih ljudi. 

Suputnik mu već na početku postaje Cnaiür, barbarin, poglavica Utemota, sjevernjačkog nomadskog plemena koje stoljećima ratuje s državama u svojoj blizini. Ova neobična simbioza ne nastaje slučajno, već je i njoj uzrok Kellhusov otac, koji je Cnaiürovo pleme „posjetio“ prilično davno (po napuštanju Dunyanjana i svoje obitelji) u svojstvu roba njegovog oca, prošlog poglavice. Kako je Moënghus Anasurimbor po intelektualnim sposobnostima u to doba bio mnogo iznad mladog Kellhusa u sadašnjosti, a pogotovo mnogo iznad običnih Utemota, uspjelo mu je zavesti tada još mladog Cnaiüra i dokopati se slobode, unoseći budući razdor u pleme i u srca svih suplemenika mržnju prema istome. Unatoč svemu, Cnaiür nasljeđuje oca na mjestu poglavice plemena, a spletom ludih okolnosti mnogo godina kasnije susreće sina čovjeka koji mu je uništio život i kojega sad mrzi nesmiljenim intenzitetom te s njim (Kellhusom) kreće u potragu za zlokobnim i svemoćnim Moënghusom.

U isto to vrijeme, nešto južnije od Cnaiüra i Kellhusa, Achamian, pripadnik drevne čarobnjačke škole Mandata, muku muči sa svojim nadređenima, sukobima sa ostalim školama i povratkom prapovijesnog neprijatelja – stravičnog Savjeta. U tome mu ni malo ne pomažu okolnosti da je zaljubljen u prostitutku, prerealne noćne more koje ga već desetljećima progone svaku noć, niti činjenica da netko ubija sve njegove špijune. Jer naime, Achamian je i špijun svoje škole u svetom gradu, kojim vlada Tisuću Hramova, vrhovno vodstvo sljedbenika Inritizma (za tumačenje pojmova pogledati prethodni članak). Kad se nadasve čudne stvari počnu događati, šefovi ga šalju u epicentar događanja, kako bi saznao što više može o Maithanetu - novom tajanstvenom vođi Tisuću Hramova i o eventualnim prstima Savjeta u njegovom usponu na tron. Pošto je Achamianu pristup vrhovima inritskih vlasti dakako onemogućen, kao trojanskog konja iskoristi svojeg bivšeg učenika Inraua, današnjeg inritskog svećenika, dok on sam boravi u odajama svoje voljene Esmenet (koja za život zarađuje kao prostitutka, a ujedno je i njegova skoro-supruga). Kad mu iz utvrde Mandata stiže naredba za pokret, Savjet, koji nitko nije vidio stoljećima i u koji su već i čarobnjaci Mandata počeli sumnjati, se dočepava i Inraua i Esmenet, uzrokujući da požale što su ga ikada upoznali.  

Kako su Cnaiür i Achamian sušte suprotnosti Kellhusu (unatoč tome mu njihove žene ne mogu odoljeti), čitatelj, koji iz gore navedenih razloga nema dovoljno podataka da bi njegove namjere i htijenja okarakterizirao kao dobre ili loše ili uopće ikakve, dobiva mogućnost promatrati Kellhusa kroz ono što o njemu misle prva dvojica. Ova „formula“ drži vodu tijekom cijelog romana, a kad dolazi trenutak u kojem Achamian mijenja svoje mišljenje, isto stjecajem okolnsti mijenja i čitatelj, jer je ta tranzicija prilično utemeljena događajima u radnji. 

U pogledu tokova radnje, ima ih nekoliko i često su međusobno odvojeni zemljopisno, ali i tisućama godina. Motiv koji se proteže kroz sve stranice jest drevna borba ljudi i užasnog Ne-Boga, utjelovljenja svih mogućih opačina i zala. Prilikom njegovog prošlog silaska u svijet ljudi, došlo je do Apokalipse, a sad se očekuje Druga Apokalipsa. Neprijatelj ljudskog roda je zlokobni Savjet, skup sljedbenika Ne-Boga, o kojem se u prvoj knjizi zapravo vrlo malo toga i razjašnjava, osim što se čitatelja upoznaje s tim da su nakon stoljeća borbe sa članovima Savjeta, po njihovom misterioznom nestanku, malo po malo sve čarobnjačke škole i sami obični ljudi prestali vjerovati da je isti ikada postojao i jednostavno zaboravili. Jedini koji se još sjećaju Savjeta su čarobnjaci Mandata, koje na to iz noći u noć podsjećaju zajednički proživljavane noćne more vezane uz Prvu Apokalipsu, a koje im je u nasljedstvo ostavio davni član Mandata – Seswatha. Međutim, ne samo da isti nisu nestali, niti spavaju, nego su poprilično živahni i kroje svoje planove, nevidljivi svima, a prisutni na Achamionovom tragu. Ostatak čovječanstva još ništa ne sluti i očito tek treba saznati da je Savjet tu i da im je mnogo veći neprijatelj od južnih ili sjevernih susjeda.

Drugi tijek radnje odvija se oko carskog dvora kuće Ikurei, mahnitih članova vladajuće obitelji (zamislite tri Ivana Grozna u istoj palači) i njihovih unutarnjih spletki, borbi za vlast i teritorij te razbludnih igrica, koje prekida užas kad otkriju špijune Savjeta ondje gdje ih najmanje očekuju. 

Treći pak odvojak uključuje put Kellhusa i Cnaiüra, koje unatoč međusobnoj mržnji, nasilju i teretima prošlosti, ujedinjuje zajednička potraga za čovjekom koji je jednome otac, a drugome bivši ljubavnik i objekt mržnje, kako bi ga našli – ili ubili. Zajedno su ubojita kombinacija, spoj jedinstvene inteligencije i nepobjedive snage, surovosti i nedostatka bilo kakvog osjećaja za ljude oko sebe. Zbog toga ili usprkos tome, probijaju se prema jugu, susrećući brojne, a i ubijajući nekolicinu.

Zaseban ulomak zaslužuje i Esmenet, žena obožavana od strane mnogih, a ipak ničija. Obdarena prirodnom ljepotom i urođenom inteligencijom, a i pak potupno neobrazovana i pripadnica najniže prezrene kaste, provlači se kroz život, ne očekujući da će idući dan biti išta bolji od prošloga. U mlađim godinama imala je kći, koja je zatim misteriozno umrla i za kojom iskreno tuguje u brojnim prilikama kad je se sjeti. (Otac djeteta do posljednjeg prevedenog nastavka sage nigdje nije spomenut, tako da ostaje vidjeti hoće li ga Bakker uopće otkriti u ukupno osam ili devet svezaka, koliko je odlučio napisati.) Ne svojom voljom postaje izdajica zadnjih ideala koji su joj preostali i to ju „ždere“ te stoga opetovano upada u iste poroke od kojih nastoji pobjeći, ali koji joj jedini daju zaborav. 

Kao da sve navedeno nije dovoljno, sveti šrijah Tisuću Hramova, Maithanet, odlučuje pozvati svoje sljedbenike u Sveti rat protiv nevjernika, a njegov poziv biva dočekan s apsolutnim oduševljenjem (koje naravno ne dijele proklamirani protivnici – suparnička religija na dalekom jugu). Pripreme za Sveti rat ispreplesti će međusobno sve navedene niti radnje i ubaciti njihove do tad samostalne nositelje u isti lonac. Tajna sveprisutnost Savjeta daje dublju sjenku svim likovima i događajima, dok ju jedini naslućuje samo Achamian. S druge strane, tu je i nepoznato porijeklo Maithaneta, čovjeka na čiji mig na jednom skaču cijeli narodi (sličnost s nekim?), a koji je naumio na dobri stari križarski način povratiti svete gradove inritizma. 

Zvuči dovoljno zanimljivo da biste žrtvovali dan-dva da progutate petstotinjak stranica Tame koja prethodi? Mogu vam još jedino zajamčiti da ćete nakon toga provoditi dane buljeći u izraze lica ljudi oko vas i umišljajući si da im čitate misli. Mislim da to dovoljno govori ;)

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona