goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Glass official theatrical posterU kinima se ovih dana vrti Glass, treći film iz prve Shyamalanove trilogije. Neslomljivi Overseer (Bruce Willis) obračunat će se s nadljudski moćnim Beastom (James McAvoy), i starim neprijateljem Glassom (Samuel L. Jackson).

warhammerProizvođači igara Warhammer koristili su strategiju uvođenja novih edicija svakih nekoliko godina. Kao rezultat takve politike, njihove igre su opstale desetljećima. No prije nekoliko godina ukinuta je jedna od dvije najdugovječnije igre Warhammer Fantasy Battles, a nastavljen je razvoj Warhammera 40000.

avengers endgameSaga o Osvetnicima započela je s Iron Manom (2008) a završit će ju Avengers: Endgame (2019). Nakon dvadeset jednog filma u ukupnom trajanju od 38 sati, približava se vrijeme rastanka s nekima od omiljenih junaka.

Guy Gavriel Kay: Pjesma za Arbonnu

Pjesma_za_ArbonnuNaslov knjige: Pjesma za Arbonnu
Autor: Guy Gavriel Kay
Godina izdanja: 2002
Nakladnik: Algoritam
Format:  15,5 x 24 cm
Uvez: Tvrdi
Broj stranica: 528 str.
Prevoditelj:  Martina Aničić
Jezik originala: engleski

 

Nakon Kayeve Tigane, njegovog jedinog uistinu originalnog djela i općenito najkompetentnije pisanog naslova, Pjesma za Arbonnu dolazi 1992. godine, slične tematike. U izdavaštvu Algoritma izdana je 2002. godine u prijevodu Martine Aničić i obogaćena ilustracijom Igora Kordeja.

Pjesma za Arbonnu smještena je u njegov alternativni svijet, izmijenjeni prijepis europskih krajeva specifičnih kultura, ovoga puta u francusku Provansu. Pod motivom pjevajućih trubadura, radnja se propinje između dvije suprotstavljene kulture, patrijarhata i matrijarhata, čiji sukob postepeno bukti, a tinjajući plam raste već dvadeset godina. U sredini sukoba nađe se Blaise od Gorhauta, plaćenik koji će stati u obranu mirne i uživajuće Arbonne pred invazijom svoje vlastite, destruktivne zemlje Gorhaut.

Čitajući redom djela, može se uočiti da je u ovoj Kay sasvim izoštrio svoj spisateljski stil te potpuno odbacio magijske elemente. Oni se još ovdje i ondje ponekad općenito pojave, nevažni i nepotrebni, i u konačnici jedini uistinu fantazistički element njegovih romana sada je polu-fiktivan smještaj radnje koji uvijek proizlazi iz nekog povijesnog događaja. U Pjesmi za Arbonnu, Kay se koristi svim svojim prepoznatljivim metodama pisanja i izražavanja, uključujući i mnoštvo pjesničkih stihova kojima natuknjuje i prati radnju. Ipak, ovaj je naslov njegov najslabiji rad privlačan tek radi smještaja.

Prije svega, Pjesma za Arbonnu manjka svake originalnosti, izuzev preoblikovane francuske kulture. Tema je seksizam i različitost kultura (što postaje okosnica svakog njegovog romana), ali površno obrađeni, nedorečeni seksizam o kojem se malo toga uistinu kaže, izuzev nekih Kayevih stavova pa je tako roman više o sukobu dvije nacije i likovima koji se nađu između, a seksizam i ostalo što se knjizi želi pripisati, na misaonoj razini, tek je motiv.  Radnja romana očiglednog je smjera i predvidljiva, zla muška sila koja vrši invaziju na dobru žensku silu (i toliko dovoljno o seksizmu) s glavnim likom tmurne prošlosti koji će ih spasiti, ali čiji će kredibilitet biti doveden u pitanje, s izuzetno sporim tempom odvijanja i masom stranica koje su posvećene detaljima ponašanja i kulturi Provanse, u konačnici dajući predviđene ishode nakon što će se događaji razvodniti do beskraja, i ponovno naglo završiti, ne dajući nikakav istinski smisao.

Ako ste ljubitelj Kayeve opće sklonosti ka sporome, Arbonna vjerojatno neće zasmetati, no načelno, uzevši u obzir što se u romanu zapravo dogodi, pravo je pitanje kako je uspio napisati pola tisuće stranica. U mnogome zato što roman pretendira pokazati navirući stravičan sukob i opisuje „krvave tamne ratove“ koji okružuju Arbonnu, no sami događaji i tijek radnje isijava lepršavom plahošću nošenom nizom nevjerojatno nježnih laneta od likova, dobrih, dragih i općenito ne naročito zabrinutih za stanje, raspetih između naivnih političkih pitanja i ljubavnih zavrzlama većih od problema invazije. Sam Blaise opisan je kao opasan plaćenik mračne prošlosti, ali u potpunoj slici događaja i dijaloga Kay zaista nije u stanju prikazati ni jednog lika koji nije, ako već ne običan moralno pozitivan momak, onda duša od čovjeka pa sve ostaje, paradoksalno, na riječima, i ono negativno što se u knjizi pojavljuje pa i nema svoje mjesto u romanu napisanom kao posveta francuskoj regiji. Slična sudbina ide i druge likove Arbonne koji vas mogu povući samo ako ste već unaprijed osvojeni Gavrielom, u protivnom u njima će se pronaći karakteristična površnost, smješteni u slabašno uspostavljene odnose kroz roman koji završi, uobičajeno za Kaya, bez pravog sukoba. 

Ako ste čitali koje drugo Kayevo djelo, može se reći da je Arbonna negdje između svih. Stilom razvijena, radnjom i površnosti ugušena, namijenjena je samo za Kayeve ljubitelje. U usporedbi s njegovim drugim djelima, njen je domet ugodnost čitanja Kayeva umirujućeg pisanja.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona