jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Guy Gavriel Kay: Lavovi Al-Rassana

lavovi_alrasana250Naslov knjige: Lavovi Al-Rassana
Autor: Guy Gavriel Kay
Godina izdanja: 2001
Nakladnik: Algoritam
Format:  15,5 x 24 cm
Uvez: Tvrdi
Broj stranica: 510 str.
Prevoditelj:  Milena Benini-Getz
Jezik originala: engleski

 

 

Lavovi Al-Rassana četvrti je Kayev roman napisan 1995. godine. Već ustaljen kao povijesni fantasty, svojim settingom odlazi na rub Europe, u triangl nacija. Smatra se jednim od njegovih boljih romana, i s time u vidu izdan je od strane Algoritma 2001 godine u prijevodu Milene Benini-Getz i s ilustracijom udruženog Igora Kordeja i Marija Jurjevića.

Radnja je smještena u Kayev alternativni svijet Zemlje, ovdje konkretno poluotok gdje se različiti narodi međusobno graniče, provincije stvarne Španjolske. U Lavovima priča se vodi na dvije razine, općoj - gdje dolazi do obrata u odnosima Ašarita (temeljeni na muslimanima), Jadita (kršćani) i Kindata (židovi) kroz sukobe koji diktiraju novu epohu, međusobno veoma različitih kultura (koje religijski nisu povezane sa stvarnošću) u dominaciji za prostor, te osobnu - između Jehane (koja je Kindat), Ammara (koji je Ašarit) te Rodriga (koji je Jadit).

Lavovima Al-Rassana Kay je napravio iskorak spram svog romana Pjesma za Arbonnu, a u usporedbi s ostalim djelima posjeduje najčvršću konciznost misli i najbolji osjećaj za odnose pripovjedačkih elemenata - primjerice tempo radnje u odnosu na količinu opisa koji je ne pokreće. Glavna ideja knjige je pokazati kako ljudi različitih kultura mogu, dapače, trebaju zajedno funkcionirati, što je ono što ih razara kada tako ne čine. Iako je svaka od tih tema uglavnom površno riješena, idealizirana i podložna Kayevoj prirodi blagosti kojom svaku temu čini bezazlenom i tako lako rješivom, može se reći da su Lavovi Al-Rassana najčvršći pristup nekoj od plutajućih tema koje poveže iza uvijek prvog principa svakog njegovog romana, romantičnosti. 

Zanemarujući postulirane odnose kultura i povezujući tri lika u ljubavno kolo, većina knjige je prevrtanje njihovih sklonosti jednih prema drugima, s poglavljima djelomično posvećenima ustancima i ratovima koji se odvijaju. Kada su dva aspekta razdvojena, ispostavlja se da je primarni rad na ovom djelu bio okrenut ljubavnoj priči i ideji zajedništva, a politička pitanja (kojima se Kaya proziva kreativnim intrigantom) su potisnuta kao pozadinska radnja. Ljubavne zavrzlame i misaona propitkivanja (seks ili vjera) troje ljudi koji prema svim parametrima djela ne bi nikada zajedno funkcionirali tako su prednji zid, i ponovno je sve ono „povijesno“ pogurnuto u moderne okvire gdje likovi čine, pa, štogod je već potrebno da pisac izrazi svoju idejicu pod okriljem fantasy žanra koji je, čini se, metoda. Liječenja, zarade, štogod, samo neka nije kvalitetno razrađeno.

Kay, izuzev Jehane koja je jedna od zanimljivijih Kayevih likova, ponovno kreira paletu jednoličnih ljudi podijeljenih između Kayeve ideje o njima i onome što doista piše (čije je utjelovljenje Ammar ovdje, kao što je primjerice Blaise bio u Arbonni) i kako bi trebalo biti. Seks muslimanskog ubojice i židovske doktorice na pedesetoj stranici. Dobro. Stoga, zahvaljujući tome, knjiga radnjom nema što iznenaditi i čini se da je sasvim svejedno koja se Kayeva knjiga pročita, a postupci likova nemaju nikakva pokrića za činove, uzmu li se u obzir kulturalno-socijalne i psihologijske prilike u kojima se svi nalaze.

Politički dijelovi su pak plitki i iracionalni, pojednostavljeni i općenito slabo razrađeni. Kay ne pripada graditeljima intriga, već uzgajivačima, po potrebi ubacuje nagle promjene koje naoko djeluju važno, a iza sebe nemaju nikakve historijski relevantne motive. Prema šablonama o shvaćanju tri rase, tako su ponovno muslimani divljaci, židovi žrtve, a kršćani imperijalisti, što neće naročito zabavljati one koji shvaćaju problem orijentalizma. Radnja se zbilja nikuda ne kreće, a ono s čime se roman zaključuje, zaključeno je već na samom početku. Kao i u većini drugih Kayevih knjiga (npr. Sarantinski Mozaik, Pjesma za Arbonnu), Kay potpuno izbjegava bilo kakve sukobe, već je pozadina svedena na spomen priča o ratovima i bitkama i kaotičnim stanjima stvari, ovdje i ondje pokazujući intrige na razini njegovih tipičnih deus ex machina rješenja trovanjima i naglih smrti općenito koje izazivaju nagle promjene, ali su konačno samo obično piskaranje radnje unaprijed bez suštinski pripremljene mreže odnosa. Nije, između ostaloga, uopće jasno zašto sve to oni uopće rade, izuzev toga što su zli profiteri.

Vrhunac zbivanja je čudesna operacija, život doveden na svijet zahvaljujući ujedinjenju triju kultura kroz tri osobe, što kasnije uz sitnu natuknicu Kay ostavlja kao moguće i nužno. Kayev idealizam tako je ponovno utjelovljen u Lavovima Al-Rassana prožetim Kayevom sklonosti ka pisanju stihova, a kompletna radnja završava bez konkretnog općeg zaključka stanja i s novim ratom pred vratima, tako još jednom šturo dovršavajući djelo i pokazujući kako je Kay bio zainteresiran prvenstveno za mogućnost ljubavi. Sve u svemu, Lavovi Al-Rassana njegovo su ponajbolje djelo, unatoč kontinuiranoj sklonosti ka polovičnom zaokruživanju svih elemenata, nudi i najviše sadržaja za razmišljanje, a dinamički je prigodniji širem spektru ljudi. Oni koji ga ne podnose neće ovdje ništa pronaći.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona