Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Jasna Horvat: Bizarij

Autor: vedrana

bizarij250Naslov knjige: Bizarij
Autor: Jasna Horvat
Godina izdanja: 2009.
Nakladnik: Naklada Ljevak
Format: 14 x 21,5 cm
Uvez: meki
Broj stranica: 354 str.
Prevoditelj: -
Jezik originala: hrvatski


Što više može proslaviti neki grad od ponosa njegovih stanovnika, bogatstva njegove povijesti i brojnosti književnih djela koja ga opisuju? Čitajući Bizarij, posvetu književnice Jasne Horvat Osijeku, neprekidno mi je na pamet dolazio zaključak da mu je „srce sad na mjestu“, jer bolji dar teško da je mogao dobiti.

Naime, ova kvalitetna domaća književnica svoj dar Osijeku je darovala baš na njegovu 200. obljetnicu ustoličenja i proglašenja slobodnim kraljevskim gradom napisavši roman gledan očima likova neraskidivo vezanih za povijest Osijeka i jednih za druge veznicima hrvatskog jezika. 

Roman započinje pričom koju nam pripovijeda Isabella von Habsburg, očima majke, žene i plemkinje, zabrinute za sudbinu svoje obitelji i svojeg duha, ne snalazeći se u svojoj sadašnjosti, ali pojavljujući se u sadašnjostima ostalih likova romana, u kojem god stoljeću da su živjeli, čime predstavlja jedini uistinu fantastični lik u romanu. Sa sigurnošću mogu reći da je Isabella, uz sam grad Osijek, svakako glavni lik ovog djela. Njene težnje i strahovi na neki način ostaju u prostorima grada i pojavljuju se u razdobljima mnogo prije i mnogo nakon nje, bilo smještajući ju uz Most u zelenoj haljini, bilo prikazujući njenu kupnju slika i razglednica te zapažanje fizionomije ljudi koje sreće u gradu. Bila je dvostruko neshvaćena – nije ju shvaćao suprug, a nije shvaćala ni samu sebe. Ipak, na neki iskonski način shvaćala je Osijek, što ju je vjerojatno i učinilo posjetiteljicom snova brojnih drugih ljudi. Iz tog razloga se njezino poglavlje naziva jednostavno „Vremenske veze Isabelle von Habsburg“.

Preko hrvatskog plemića Ivana Koroga i njegovih „pogodbenih veza“, te „uzročnih veza“ građanina Antuna Berharda, opsjednutog postojanjem vještica i njihovim smicalicama kojima truju poštene Osječane, autorica nas dovodi do „dopusnih veza“  turske plesačice Sulejmane, kćeri oca koji je želio sina a dobio nju, čiji se život vrti oko legendarnog Mosta, dok ona sebe smatra mostom...

Dirljivu pažnju autorica posvećuje i slikaru Adolfu Waldingeru i njegovim „načinskim vezama“, opisujući njegovu genijalnost, napredovanje, gubitak vrhunca i pad kojeg je sam bio svjestan, ali mu svejedno nije uspio umaknuti. Zasluženu pozornost dobiva i sam Sulejman Veličanstveni, graditelj Mosta, čija je priča ispričana očima mladog matematičara koji život posvećuje dokazivanju simetrija u matematici sultanu, provodeći dane u brojkama i pokušavajući razgovarati s Isabellom von Habsburg koja mu se priviđa pokraj Mosta...

Nakon epizode posvećene Osječanki Deszathy i njenim „posljedičnim vezama“, opsjednutoj kemijom i umjetnošću, po kojoj je kasnije ime dobila jedna osječka ulica, Jasna Horvat baca nas daleko u povijest, u četvrto stoljeće i život cara Konstancija II. kraj njegovih „izričnih veza“, koji je na teritoriju Osijeka ratovao još u doba dok se zvao Mursa. 

Krećući od pretpostavke da svakog čovjeka najbolje prikazuje njegova vlastita žena, autorica arhitekta i graditelja De Heneffa prikazuje očima njegove supruge, gospođe Gosseau de Heneff, tragičnog lika, koja je brak proživjela u sjeni suprugove opsjednutošću simetrijom koje je Osijeku tako nedostajalo. Premda je dotična muku mučila s osjećajem da je vječno druga, dojmom da ju muž vara sa Simetrijom, te znanjem da sanja ženu u zelenoj haljini (Isabellu von Habsburg), ustrajala je u borbi i dobrim dijelom omogućila izgradnju veličanstvenog dvorca u Nuštru (u kojem su mnogo kasnije odrastala braća Hedervary...).

Dva ženska lika i jednu kuću kasnije, autorica se zaustavlja na sestrični princa Eugena Savojskog, pružajući čitatelju izvanrednu priliku da ovog genijalca gleda iz blizine, shvaćajući istovremeno njegovu tragičnost (koju, uostalom, posjeduju ama baš svi likovi ovoga romana) i genijalnost te izuzetnu volju za uspjehom, pomućenu na trenutke melankolijom i spoznajom da je izvanbračno dijete francuskog cara. Njegovo poglavlje nazvano je jedinim ispravnim nazivom s obzirom na svoj sadržaj – „zaključne veze“.

Za Eugenom slijedio je, a tko drugi nego legendarni Nikola Zrinski, junak u ratovima protiv Turaka i borac podno Osijeka. Autorica nam dočarava posljednju godinu njegova života, pridružujući mu, neizbježno, i Isabellu te prikazujući nam njegovo predosjećanje skore smrti...

Sam roman završava poglavljem posvećenim osječkom novinaru Vladimiru Lendiću Ranku, najmlađem liku romana, kojemu razdoblje u kojem je živio omogućava da na sve ostale gleda s odstojanja i slaže njihove živote u cjelinu. Za njega sam čak stekla dojam da ga je autorica osobno poznavala (umro je 1993. godine, istog datuma kad su preminula i još dva lika ovog djela).

Za kraj bih htjela istaknuti da, opisujući višestoljetno razdoblje povijesti današnjeg Osijeka, autorica podjednaku pažnju pridaje svim likovima, vežući ih veznicima hrvatskog jezika, neovisno o njihovoj narodnosti i povijesnoj ulozi, dajući sve od sebe da čitatelja uvuče u ulice Osijeka, ne suzdržavajući se pri tom upotrijebiti i priču ispripovijedanu glasom jedne osječke građanske kuće. Ona u svojem djelu nikoga ne osuđuje i ni za kim ne tuguje, ostavljajući i na čitatelja dojam da se treba uzdržati od navedenoga i jednostavno – misliti o Osijeku. Jer on je, riječima autorice, „naša ÔS“.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona