Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Ken Follet: Stupovi zemlje I i II

Autor: Veles

Stupovi-zemlje

Naslov knjige: Stupovi zemlje I i II
Autor: Ken Follet
Godina izdanja: 2010.
Nakladnik: Algortiam
Format: 
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 580 + 453 str.
Prevoditelj: Ana Prpić
Jezik originala: engleski


South Park, četvrta sezona, epizoda Cherokee Hair Tampons: Mr. Garrison piše svoje životno djelo, roman naslovljen In the Valley of Penises, a njegovi izdavači usrdno ga upozoravaju kako bi roman možda mogao ispasti nekako gay, uglavnom zato što je Garrison u tekstu uspio spomenuti riječ "penis" preko 6000 puta. Garrison pobijesni na takvu kritiku i pravda se da je napisao veliki američki hit i potencijalni bestseler, a ako ga je i malo pretjerao s penisima, ništa zato, jer to tako i tako samo pospješuje prodaju romana kod najšire publike, a to su usamljene kućanice.

Pročitavši Stupove zemlje Kena Folletta, čovjek se ne može oteti dojmu da se možda slična scena odigravala između njega i njegovih izdavača. Ne ispada li možda roman o gradnji srednjovjekovne katedrale samo cover-up za neobično brojne i vrlo detaljno opisane scene seksa i silovanja, napisane tako da se teško oteti dojmu da se autor samozadovoljavao nad njima, pitaju se izdavači? Ne, nikako, grozi se Ken Follet: njegovo životno djelo je duboko istraženi povijesni roman i hit bestseler, a ako ga je možda i malo pretjerao sa seksom i silovanjima, ništa zato, to će tako i tako samo pospješiti prodaju kod najšire publike, a to su pubertetlije zaljubljene u srednji vijek. Sumnja na nekakvu takvu zamišljenu scenu čitatelja počinje nagrizati čim pročita autorov predgovor, u kojem on procijenjuje vrijednost vlastitog - kako sam kaže - životnog djela iznoseći pritom vrlo konkretne ekonomske pokazatelje o broju prodanih primjeraka knjige i općoj zaradi na njima. Jer, srednji vijek + seks = profit!

Tko se nada u Stupovima zemlje naći novi Notre-Dame Victora Hugoa ili novo Ime Ruže Umberta Eca, grdno će se razočarati. Priča o gradnji srednjovjekovne katedrale na prijelazu iz romanike u gotiku u fiktivnom engleskom gradiću Kingsbridgeu nikako ne ispunjava sva očekivanja koja je oko nje stvorio međunarodni medijski hype. Prije Stupova zemlje, Follett se u prvome redu proslavio kao autor trilera. Takva autorova profilacija postaje očita vrlo brzo u čitanju Stupova zemlje. Roman nije povijestan - dapače, izrazito je anakronističan. Likovi, kao i odnosi između njih, potpuno su moderni: imaju moderan način razmišljanja, moderan način govora i moderan način percepcije svijeta. Na stranu očiti feminizam i agnosticizam - možete si misliti kako su takvi svjetonazori bili zastupljeni među običnim ljudima srednjeg vijeka - ali da protjerana plemkinja ljubuje i ženi se sa sinovima siromašnog crkvenog graditelja u bilo kojem feudalnom svijetu bilo bi teško zamislivo, a naročito u Engleskoj tijekom 12. stoljeća, kada je na vlasti bilo normansko plemstvo iz Francuske koje tada nije čak govorilo ni istim jezikom kao anglosaksonski pučani. To je plemstvo isto tako većinu svojih graditelja uvozilo iz Francuske, o čemu čak postoje i poprilično detaljni zapisi. Čovjek bi očekivao da duboko istraženi povijesni roman, kakvim mediji hvale Follettove Stupove zemlje, neće zanemariti neke ovakve, relativno bitne, povijesne činjenice.

stupovi_zemlje2Ono što je Follett zaista detaljno istražio jest srednjovjekovna arhitektura i graditeljstvo i tu mu se mora priznati da, kad je riječ o gradnji crkvi i povijesnoj arhitekturi, zna što piše. Međutim, toga uspijeva namlatiti toliko da umjesto "did not do research" klišea zapada u još gori "too much research". Ono što bi trebalo biti roman na mahove postaje kao izvaci iz monumentalne History of Western Architecture Davida Watkina. Follett čitatelja uspijeva udaviti u stranicama i stranicama digresija gdje se opisuje kako se klesao kamen, kako se prenosilo opterećenje između krovišta i svodova i hrpetinu drugih detalja koji bi možda bili zanimljivi da su kvalitetno napisani i smisleno integrirani u radnju. Ovako su naprosto dosadni i naporni čak i nekome koga zanimaju takve stvari, a kamo li prosječnome čitatelju.

Zapravo, cijeli roman pati od toga da je loše pisan, a prerazvučen. Stil pisanja - uz par upečatljivih iznimaka kao što su recimo stranicama dugi opisi scena silovanja - izrazito je mlak, krnj i bezizražajan. Cijela bi narativa komotno mogla biti duplo kraća, a da se ništa bitnog ne izgubi, nego, dapače, da se radnja samo intenzivira. Karakterizacija likova je upravo banalna - glavni se protagonisti zovu Graditelj Tom i Jack Jackson, za Boga miloga! Osim što su izrazito moderni i anakroni, likovi su upravo naivno jednodimenzionalni. Dobri likovi su naprosto u svemu dobri, od seksa preko smišljanja ingenioznih novih načina gradnje katedrale pa sve do beskompromisnih moralnih načela i opće filantropije. Zli likovi su, s druge strane, beznadno zli: pale, pljačkaju, kolju, grade lošu arhitketuru koja se ruši i ubija ljude, očajni su ljubavnici i ne mogu zadovoljiti žene pa moraju silovati. Ovakva je karakterizacija tim smješnija što se radnja romana proteže kroz period od više godina, a podjela likova na dobre-zle je svejedno apsolutna, nepremostiva i od početka zavedena: razmaženi plemić ili nasilni stariji brat s početka knjige i nakon višegodišnje radnje ni dalje nemaju niti jedne iskupljujuće crte! Oni su, naprosto, zli. Dobri su likovi, s druge strane, naprosto dobri, pa tako glavnom protagonistu nimalo ne narušava njegov karakterni integritet činjenica da se krvavih ruku seksa s nepoznatom ženom iz šume na grobu voljene supruge koju je par sati ranije sahranio. On je naprosto dobar.

Pozitivna strana romana definitivno je priča, gdje se vidi Follettova umješnost u smišljanju kompleksne triler-urote koju uspijeva dobro nakalemiti u povijesni okvir engleskog srednjovjekovlja druge polovice 12. stoljeća. Međutim, sama narativa je toliko pokopana pod slojevima loših likova, umobolnih dijaloga,  nemogućih preokreta, prerazvučenih opisa i ne baš suptilne pornografije da se postavlja pitanje koliko je čitatelja sposobno živo dogurati do kraja ove srednjovjekovne sapunice. Roman je definitvno prerazvučen, dapače, u tolikoj mjeri da ga je hrvatski nakladnik Algoritam morao izdati kao dvije knjige, ukupne dužine od preko 1000 stranica. Čini se gotovo kao da je Follett pisao s namjerom scenarija za dramsku seriju, koja je u osam nastavaka i ekranizirana 2010. godine. Nisam je gledao, ali prema općim kritikama na Internetu, nije niti približno toliko dobra kao knjiga. Pa si vi mislite.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona