Nastavak koji se čekao deset godina dobio je prvu najavu. U drugom dijelu hita iz 2009.-te očekujte posjet Bijeloj zombielandkući, Božić u zemlji zombija i monster truck.

jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

Tad Williams: Plameni čovjek

Autor: Belmorn

plameni_covjek_williams.jpgTad Williams poznat je kao pisac fantasy romana od kojih niti jedan nema manje od 800 stranica, a kod nas se 2007. u nakladi Algoritma pojavila pripovjetka „Plameni čovjek“. Pripovjetka je dio zbirke „Legende“, dolazi na skromnih sedamdesetak stranica, formata manjeg od „male“ bilježnice. Oduševit će one koji smatraju da dobro djelo može reći svoje na stotinjak stranica, a rastužiti fantasy frikove koji vole probdijevati noći i noći iščitavajući tomove knjiga.

„Plameni čovjek“ smješten je, podrazumijeva se, u fantastično vrijeme i prostor, ali koje može odgovarati razdoblju razvijenog srednjeg vijeka. Ispričan je kroz riječi Brede i jedini je slučaj u kojem Tad Williams prepušta ženskom liku tu ulogu. Breda je pokćerka kneza Sulisa kojeg je njegov narod Nabbanaca prognao zbog hereze. Sulis se ženi njenom majkom udovicom, a Breda s njom nastanjuje Visoku utvrdu – napušteno velebno zdanje koje je prije dolaska Sjevenjaka navodno sazdao vilinski narod. Breda, sada već starica, pripovijeda svoju životnu priču, ali najvažniji dio odnosi se na vrijeme kad je imala 15 godina. Događaji koji su se zbili u to vrijeme promijenili su joj život, kao i njenim sunarodnjacima – jezerskom narodu – a odluka koju je donijela jedne noći zapečatila je način njenog života. U pripovjetci se pojavljuje i pripadnik vilinskog naroda Hakatri, poznat čitateljima Williamsove trilogije „Sjećanje, Tuga i Trn“.

Bredinim riječima, "ovo je priča koju ni sama pripovjedačica posve nerazumije." Williams ovim pristupom u raspredanju priče potiče čitatelja da u određenim događajima i postupcima sam nađe smisao. Samim time što pripovjedačica nije sveznajuća, što ona i sama iskreno priznaje čitatelju, daje mu ulogu da s njom punije proživljava događaje u pripovjetci.
U početku se čini da se radi samo o ljubavnoj priči, ali kako se ona bliži svom vrhuncu, u nju se upliću elementi horora, a na kraju dobiva metafizički karakter – pitanja o smislu života i smrti, te uzaludno traženje odgovora na ta pitanja, barem što se tiče ovog života. Kraj pripovjetke je najdirljiviji. Breda svoju priču zaključuje mišlju – u jednom životu možemo doživjeti njih nekoliko ili nijedan. Važan je intenzitet, osjećaj da smo živi; to čini život životom.  „Zasigurno su dva života svakome dovoljna – kome treba beskrajno postojanje besmrtnika?“

Oni koji su za malo lakše štivo (pri tome mislim doslovno, pripovjetka stane u svaki imalo veći džep, a težina se mjeri u miligramima) prvi su koji bi trebali što prije pročitati ovu književnu minijaturu. No ono što ostaje nakon što je pročitate, sigurno nije oslobađajuća lakoća – o nekim stvarima ćete se zapitati ili jednostavno biti pod dojmom pročitanog.
A onda možete očekivati da ćete se navući na Williamsa i one „teže“ knjige (koje se mjere u kilogramima i ne stanu u džep).

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona