jumanjiTreći film o Jumanjiju vodi nas kroz pustinju i prašumu. Kao da to nije dovoljno zahtjevno, grupi tinejdžera će u rješavanju igre pomoći ili odmoći njihovi djedovi.

xmenPrije izlaska filma vrijeme je da ukažemo na detalje koje je korisno znati prije nego feniks sleti u kina petog lipnja.

aladinU hrvatska kina danas stiže Aladdin, sljedeći u nizu Disneyevih hitova koji u novome ruhu obrađuje već ispričanu priču. Film će biti dostupan u dvije verzije, u originalu i sa hrvatskom sinkronizacijom.

goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Ciklus fantasy članaka: Platon i Tolkien 4. dio

Autor: Veles

atlantisNumenor i Atlantida

Priča o Atlantidi proteže se kroz dva Platonova dijaloga. Prvo je sažeta u Timaju, a onda elaborirana – ali ne i dovršena! - u Kritiji. Tko je Kritija, u čija usta Platon stavlja priču u Atlantidi?

Vrlo mračna ličnost atenske povijesti, ozloglašen kao najkrvoločniji od tridesetorice tiranina, oligarhijske strahovlade koja je kratkotrajno zavladala Atenom nakon njenog poraza u Peloponeskom ratu. Platon ga u svojim drugim dijalozima prikazuje kao fanatičnog revolucionara željnog vlasti, koji, poput Marxa, smatra da je religija samo opijum za mase. Sasvim moguće da je to dosta točan profil povijesnog Kritije. Znakovito je, dakle, da Platon uzima jednog takvog minijaturnog Hitlera kao pripovjedača legende o Atlantidi. Zašto?

Zato što je priča o Atlantidi, kako bi to svaki Atenjani Platonovog doba brzo shvatio, jasna aluzija na atenski imperijalizam. To je glorificirani mit o grčko-perzijskim ratovima, u kojem je demokratska Atena izvojevala pobjedu protiv imperijaline Perzije, samo da bi se ubrzo i sama pretvorila u novi imperij, čiji su je pokušaji dominacije nad grčkim svijetom - izgubljeni ratovi i propali vojni pohodi - doveli do ruba propasti u Platonovo doba.

platonU legendi o Atlantidi koju Kritija priča, mitska se Atena, idealizirani grad iz zaboravljene pretpovijesti, junački obrani u ratu protiv veličanstvenog carstva Atlantide, koje vlada kontinentom "većim od Azije i Afrike zajedno". No, u tom Kritijinom državotvornom mitu nešto “falša”: on priča kako bogovi na kraju uništavaju propalu Atlantidu, ali s njom s lica zemlje zbrišu i pobjedničku Atenu. 

Zašto? Ne znamo. Tekst se dijaloga na tom mjestu neobjašnjivo prekida, a priča ostaje nedorečenom. Većina proučavatelja Platona objašnjava kako se ili dijalog nije uspio očuvati u cijelosti do današnjih dana, ili ga Platon nikad nije stigao dovršiti. No to je pomalo neobično, budući su svi njegovi ostali dijalozi dovršeni i očuvani u potpunosti. 

Francuski je platonist Bernard Suzzane zato drugačijeg mišljenja. On smatra da je Platon ovaj dijalog namjerno ostavio nedovršenim, kao svojevrsni završni ispit za svoje učenike (krisis na grčkom znači "kušnja", od čega dolaze naše riječi kriza i kriterij, ali i ime Kritija, po kome se dijalog zove): tko će se od njih zagrijati za takvu glorifikaciju atenskog imperijalizma, to povijesno pravo za atensku supremaciju, ali koje je, kao i svaka druga imperijalistička ili suprematistička ideologija, nedorečeno i utemeljno na čistom mitu? A tko će, poput samog Platona, shvatiti da Atena nema budućnosti kao novo carstvo, naslijednica bilo Perzije bilo Atlantide, nego samo kao slobodan grad, kojim vlada razum i zakon po mjeri čovjeka, a ne ideologije. Tko će biti voljan potratiti svoje i tuđe života da bi dovršio priču o Atlantidi, slavnoj povijesti koja nikad nije postojala, a tko će shvatiti da je bolje da se ta priča nikad više ne nastavi, te da mit o slavi Atlantide ili bilo kojeg drugog propalog carstva ostane zauvijek zaboravljen pod valovima?

silmarillionAtlantida postoji i u Tolkienovim spisima, u liku izgubljenog otočnog kraljevstva Numenora. Teško da treba navoditi sve paralele s Platonovom (to jest, Kritijinom!) legendom, budući i sam Tolkien u svojim pismima jasno i glasno veli da je Numenor inspiriran Atlantidom. Ali Tolkien ne preuzima samo vanjsku formu fantastične priče, o izgubljenom otočnom kraljevstvu koje je u drevnoj povijesti bila vrhovna ljudska civilizacija. Tolkienova priča o Numenoru, kao i Platonova o Atlantidi, sadrži jasnu poruku o opasnostima imperijalizma. Zato Tolkienov Numenor propada: iz slobodnog i prosperitetnog kraljevstva on se pretvara u carstvo koje želi zavladati cijelim svijetom, na kraju napada i same bogove, te nestaje u apokaliptičkoj kataklizmi.

Dapače, imperijalizam, želja za vladanjem nad drugima, za izgradnjom carstva preko tuđih kostiju, je u cijelom Tolkienovom mitosu temeljna odlika zla. To je ono što iskvaruje i pokreće Gospodare Tame, Morgotha i Saurona u trilogiji Gospodara prstenova. Ali to je ono što donosi propast i naizgled dobrim likovima. Cijela priča Silmarilliona vrti se oko genijalnog vilenjaka Feanora, koji postaje voljan žrtvovati i svoju obitelj i sav svoj narod, samo da bi povratio neko svoje povijesno pravo nad mitskim draguljima Silamarilima. Poput Kritije, ili bilo kojeg drugog imperijalista, on želi graditi slavnu budućnost temeljem nekakve sjene iz mitske prošlosti!

sauron_sarumanU Akallabethu, četvrtom dijelu Silmarilliona i priči o propasti Numenora, posljednji i najslavniji numenorski kralj Al-Pharazon ponaša se na isti način: on je voljan napasti samo Blaženo Kraljevstvo, božanske zemlje na Zapadu, te žrtvovati sudbinu cijelokupne civilizacije, samo da bi povratio neko povijesno pravo ljudi na besmrtnost.

I sama se radnja Gospodara Prstenova svodi se na boru protiv imperijalizma: na borbu između onih koji, poput Saurona ili Sarumana, ali i Boromira i Denethora, žele svoju vlast utemeljiti na toj mitskoj sjeni iz poluzaboravljene prošlosti, tom prstenu nevidljivosti iz Platonove Republike; i onih, koji žele izgraditi budućnost sebi i svijetu sa onime što imaju sad i ovdje, te su, da bi očuvali svijet koji imaju, voljni zauvijek raskrstiti s nekim iluzijama o slavi i veličini iz pradavne povijesti. 

---

izvori:

Platon: Timaj, Kritija

J.R.R. Tolkien: Silmarillion, Gospodar Prstenova

B. Suzzane: http://plato-dialogues.org/email/980808_1.htm

H. Carpenter: The Letters of J. R. R. Tolkien

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona