goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Glass official theatrical posterU kinima se ovih dana vrti Glass, treći film iz prve Shyamalanove trilogije. Neslomljivi Overseer (Bruce Willis) obračunat će se s nadljudski moćnim Beastom (James McAvoy), i starim neprijateljem Glassom (Samuel L. Jackson).

warhammerProizvođači igara Warhammer koristili su strategiju uvođenja novih edicija svakih nekoliko godina. Kao rezultat takve politike, njihove igre su opstale desetljećima. No prije nekoliko godina ukinuta je jedna od dvije najdugovječnije igre Warhammer Fantasy Battles, a nastavljen je razvoj Warhammera 40000.

avengers endgameSaga o Osvetnicima započela je s Iron Manom (2008) a završit će ju Avengers: Endgame (2019). Nakon dvadeset jednog filma u ukupnom trajanju od 38 sati, približava se vrijeme rastanka s nekima od omiljenih junaka.

Život i djelo: August Šenoa

Autor: vedrana

senoa.jpg

August Ivan Nepomuk Šenoa rodio se u Zagrebu 14. studenog 1838. godine, u Vlaškoj ulici br. 43, u obitelji češkog i slovačkog porijekla. Naime, njegov otac Vjekoslav (pravim imenom Alois Schönoa) bio je Čeh, a majka Terezija (rođena Rabacs) Slovakinja.
Otac mu je po zanimanju bio slastičar biskupa Alagovića i Haulika i nikada nije bio naučio dobro govoriti hrvatski te je sam August u djetinjstvu pisao svoje pjesme na njemačkom jeziku.
U njegovoj obitelji njegovala se ljubav prema književnosti i umjetnosti. Majka mu je umrla kad je imao samo osam godina. Pučku školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu i Pečuhu, a nakon toga je studirao pravo u Zagrebu i Pragu, ali ga nikad nije završio jer mu je zbog ispita nepoloženih na vrijeme uskraćena novčana pomoć.
Nakon škola se, kako bi stekao prihode, počeo baviti novinarstvom i tako je jedno vrijeme uređivao časopise "Glasonoša" i "Slawische Bläter" u Beču, nakon čega se 1866. vratio u Zagreb i zaposlio u uredništvu lista „Pozor“.
Dvije godine kasnije, 28. ožujka 1868. godine, biva imenovan gradskim bilježnikom. Iste godine u lipnju ženi se Slavom Ištavnić, u braku s kojom je imao šestero djece - Milana, Dragicu, Stanka, Radicu, Ljubicu i Branimira. U srpnju 1868. ga imenuju umjetničkim ravnateljem Hrvatskog zemaljskog kazališta gdje će 1870. godine postati i dramaturg.  
Sinovi Branimir i Milan su također kasnije postali poznati, prvi kao umjetnik i slikar, a drugi kao književnik i profesor na zagrebačkom Sveučilištu.
Prvi njegov objavljeni roman bilo je "Zlatarevo zlato" koji je iz tiska izašao 1871. godine. Kad je 1873. imenovan gradskim senatorom (vijećnikom), napustio je kazalište, no to ga nije zaustavilo u kulturnom radu te je već iduće godine počeo uređivati vodeći hrvatski književni časopis "Vijenac" u kojem će u nastavcima kasnije izlaziti i njegova djela.
Umro je 13. prosinca 1881. godine u Zagrebu, od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. Navodno je pred samu smrt, nakon izrazito plodne književne karijere, zavapio: „Ne dajte mi umrijeti, imam još toliko toga za napisati!“ Također, u rukopisima koji su ostali iza njega ostavio je natuknice i skice za oko četrdeset pripovijesti i romana koje nije stigao pretočiti na papir. Postoji legenda i da je njegova posljednja riječ, koju je izgovorio diktirajući svoj posljednji (i nedovršeni) roman "Kletva", bila „Hrvat“.
Njegova književna karijera trajala je preko dvadeset godina. U tom razdoblju okušao se u mnogim književnim vrstama, između ostaloga i u kazališnoj kritici, pri čemu je za života prokomentirao više od sedamsto kazališnih izvedbi. Najbolje rezultate je ipak postigao kao pisac romana kojeg je praktički uveo u hrvatsku književnost.
Ključno mjesto među njegovim djelima imaju svakako povijesni romani: „Zlatarovo zlato“ koje je izdao još 1871. godine i koje predstavlja prvi hrvatski moderni roman, zatim „Čuvaj se senjske ruke“ iz 1875., „Seljačka buna“ iz 1877., „Diogeneš“ iz 1878. i „Kletva“ koju je počeo pisati 1880. godine i koju nije uspio dovršiti prije smrti. U njima je slijedio osnovni model povijesnog romana, kojeg je utemeljio Walter Scott, koji se temelji na opisivanju povijesnih zbivanja o kojima je pisac saznao istražujući povijesne dokumente i autentične zapise (što je Šenoa vrlo često radio), ali kojemu je i dodao karakteristične elemente svojeg stila, opisujući pažljivo i s ljubavlju minula vremena na ovim područjima.
Zamjetnog uspjeha imao je i sa svojim povjesticama, pripovijetkama pisanim u stihu, u kojima je obrađivao različite povijesne motive, od kojih su poznate „Propast Venecije“, „Smrt Petra Svačića“, „Šljivari“, „Anka Neretvanka“, „Vinko Hreljanović“, ali i onima u kojima se bavio narodnom predajom kao što su „Božja plahtica“, „Kameni svatovi“, „Kugina kuća“, „Postolar i vrag“, „Gvozdeni div“, „Prokleta klijet“ i „Mile Gojslavica“.
Popis njegovih djela je podulji, a izgleda ovako:
Barun Ivica
Branka
Budi svoj
Čuvaj se senjske ruke 
Diogenes
Hrvatska pjesma
Hrvatulje
Ilijina oporuka
Kameni svatovi
Kanarinčeva ljubovca 
Karanfil s pjesnikova groba
Kletva (nedovršeno)
Kugina kuća
Lijepa Anka 
Ljubica
Mladi gospodin
Na Ozlju gradu
Prosjak Luka
Prijan Lovro
Prokleta klijet  
Propast Venecije 
Pruski kralj
Seljačka buna 
Turci idu
Turopoljski top 
U akvariju
Vječni žid
Vladimir
Zagrebu
Zagrebulje
Zlatarovo zlato 
Izvori: 
http://hr.wikipedia.org/wiki/August_Šenoa
http://www.biografije.org/senoa.htm
Naslov knjige: Zlatarevo zlato
Autor: August Šenoa
Godina izdanja: 2002.
Nakladnik: Mosta
Format: 20,5 x 12 cm
Uvez: tvrdi
Broj stranica: 294 str.
Prevoditelj: -
Jezik originala: hrvatski

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona