goodomensNakon Američkih bogova, bliži se izlazak još jedne serije temeljene na romanu engleskog pisca. Djelo optimističnog naziva Good Omens izlazi krajem svibnja

gotManje od tri mjeseca ostala su do početka prikazivanja posljednje sezone Igre prijestolja. Datum izlaska je nedjelja 14. travnja, a epizode će biti premijerno prikazivane uobičajenim tempom od jednog nastavka tjedno, što znači da se izlazak zadnje epizode kompletne serije očekuje 19. svibnja.

Glass official theatrical posterU kinima se ovih dana vrti Glass, treći film iz prve Shyamalanove trilogije. Neslomljivi Overseer (Bruce Willis) obračunat će se s nadljudski moćnim Beastom (James McAvoy), i starim neprijateljem Glassom (Samuel L. Jackson).

warhammerProizvođači igara Warhammer koristili su strategiju uvođenja novih edicija svakih nekoliko godina. Kao rezultat takve politike, njihove igre su opstale desetljećima. No prije nekoliko godina ukinuta je jedna od dvije najdugovječnije igre Warhammer Fantasy Battles, a nastavljen je razvoj Warhammera 40000.

avengers endgameSaga o Osvetnicima započela je s Iron Manom (2008) a završit će ju Avengers: Endgame (2019). Nakon dvadeset jednog filma u ukupnom trajanju od 38 sati, približava se vrijeme rastanka s nekima od omiljenih junaka.

Život i djelo: Guy Gavriel Kay

Autor: Belmorn

guy_gavriel_kay.jpgPovijesna Fantastika po G.G.Kayu

One man sees a riselka: his life forks there.
Two men see a riselka: one of them shall die.
Three men see a riselka: one is blessed, one forks, one shall die.
One woman sees a riselka: her path comes clear to her.
Two women see a riselka: one of them shall bear a child.
Three women see a riselka: one is blessed, one is clear, one shall bear a child.

(utemeljena na slavenskom mitološkom biću ruselki, ‘riselka’ ima veliko značenje u Kayevim djelima)

Guy Gavriel Kay, rođen je 7. studenog 1954. u Kanadi. U studentskim danima upoznaje Christopera Tolkiena koji ga 1974. godine poziva u Oxford kao asistenta pri uređivanju do tada neobjavljenih spisa J.R.R.Tolkiena. Mladi Kay prihvaća ovu 'životnu priliku' i surađuje na projektu iz kojega nastaje Silmarillion!
Dvije godine kasnije vraća se u Kanadu i diplomira pravo u Torontu. Tada počinje njegov interes za samostalno pisanje fikcije. Neko vrijeme radi za CBC na radio emisiji The Scales of Justice. No, uskoro počinje raditi na svom prvom samostalnom djelu i 1984. izdaje Stablo Ljeta, prvi dio trilogije Fionavarska tapiserija. Tako započinje plodnu karijeru pisca povijesne fantastike, iako valja imati na umu kako je u više navrata izjavio kako se ne želi ograničavati ostavljajući uvijek mjesta za poneko iznenađenje.

U svoj spisateljskoj karijeri Kay je osvojio mnoge nagrade i priznanja za svoj rad:
• Nagrada Aurora u kategoriji pisaca engleskog jezika za Lutajući Plamen (The Wandering Fire)
• Nagrada Casper u kategoriji najbolje spekulativne fikcije za Lutajući Plamen (The Wandering Fire)
• Nagrada Israeli Society for Science Fiction and Fantasy za Lavove Al-Rassana
• Nominacija za Mythopoeic Fantasy Award u kategoriji literature za odrasle za Stablo Ljeta (1985)
• Nominacija za World Fantasy Award za Tiganu (1991)
• Nominacija za nagradu Aurora za Tiganu (1991)
• Nominacija za Geffen Award za prijevode
• Nominacija za Canadian Sunburst Award za Posljednju svjetlost Sunca (2005)
Za one koji se još nisu sreli s Kayevim opusom:

Fionavarska Tapiserija

Ova fantastična trilogija prati priču petero studenata koje mag Loren Srebrnoplašt prebaci iz našeg suvremenog svijeta u Fionavar, prvi svijet Tapiserije. U tom fantastičnpom svijetu svaki od junaka mora pronaći svoju ulogu i sudbinu unutar epskog sukoba. Sama priča jasno pokazuje utjecaj Tolkiena, C.S. Lewisa i arturijanske mitologije s mnogo većom dozom gotovo okrutne realnosti isprepletene s fantastičnim elementima.
Od čitave trilogije ( Summer Tree, Wandering Fire & The Darkest Road) samo je prvi dio, Stablo Ljeta, preveden na naš jezik. Kako ne bih pokvario doživljaj predstojećih romana kako široj publici tako i sebi neću otkrivati daljnje detalje…

Tigana

tigana.jpgPriča ovoga djela smještan je na fikcionalnom poluotoku Palm koji po obliku sliči grčkom Peleponezu, ali po politički i kulturnim konotacijama upućuje na renesansnu Italiju. Kneževine Palma dijele isti jezik i kulturu, ali nisu ujedinjen narod. Sama radnja se događa nekoliko desetljeća nakon što su dva moćan maga, Brandin, kralj Ygratha i Alberico, nezavisni vojskovođa iz Barbadiorškog Carstva, osvojila Palm i razdijelila ga između sebe.
Sve se vrti oko skupine pobunjenika iz kneževine Tigane koja se najžešće opirala osvajaču Brandinu. U konačnoj bitci, Brandinov najmađi sin pogine zbog čega mag baci prokletstvo na čitavu kneževinu. Čitava populacija otoka zaboravi Tiganu, a svaki spomen na nju izbrisan je iz povijesti. Samo se Tiganci sjećaju svoje zemlje, prisiljeni gledati kako njihova domovina polako s prolaskom desetljeća gubi dušu. Kako se priča razvija, Brandin se otkriva kao poprilično milostiv i simpatičan lik, dok su se pobunjenici prisiljeni prepuštati svojoj tamnoj strani pokušavajući srušiti obojicu tirana izazivajući sukobe, bitke, čineći ubojstva, pa čak i samoubojstvo.
Tako je čitava knjiga prožeta tematikom domoljublja, ljubavi, osvete, krize identiteta, magije i moralnosti svega toga.


Pjesma za Arbonnu

Arbonna je priča o umjetnosti, zavođenju, ljubavi i vjerskim ratovima utemljena na srednjovjekovnoj Francuskoj i vojnoj protiv albingenza. U pokrajini Arbonni božicu Rian štuje se kao jednaku bogu Corannosu. No u sjevernoj zemlji Gorhaut, gdje se isključivo štuje Corannos, njegov vrhovni svećenik snuje napasti Arbonnu i spaliti štovatelje Rian, posebno njene svećenice. Sluđeni svećenik kontrolira mladoga kralja, a čak je prodao i sjeverne krajeve zemlje kako bi ostvario vlastiti užasni san. Tek mladi plaćenik Blaise, nakon što upozna arbonnsku kulturu ljubavi, ima hrabrosti suprotstaviti se osvajačkim planovima svoga oca. Usporedno s ovim dramatičnim sukobom oca i sina, tajna Aelis de Miraval koja leži u srcu zavade dva najmoćnija arbonnska plemića spremna je izaći na vidjelo…

Lavovi Al-Rassana

Radnja ovog romana povijesne fantastike događa se na poluotoku Al-Rassanu u istom svijetu gdje su se zbili događaji opisani u Sarantinskom Mozaiku i Posljednje svjetlosti Sunca. Radnja se temelji na vremenu španjolske Rekonkviste u našoj povijesti. Naglasak je na odnosima između tri različita naroda i religije:
Kindath (bazirani na Židovima), Ashariti (bazirani na muslimanima) i Jaditi (bazirani na kršćanima). Tri protagonista dolaze iz svake od ove tri sredine: Jehane bet Ishak, kindathska liječnica; Rodrigo Belmonte, jaditski vojskovođa (El Cid); Ammar ibn Khairan, asharitski pjesnik, plaćenik i vojskovođa.
Kao i kod većine Kayevih romana, priča obiluje političkim intrigama i religijskom napetosti unatoč kojima se između pojedinaca ipak rađa ljubav.
Različitim spletom okolnosti svaki od tri protagonista dolaze na kraljevski dvor u Ragosi gdje svo troje sklope međusobne veze od životne važnosti. Jehane postaje središte pažnje dvojice muškaraca i počinje se stvarati svojevrsni ljubavni trokut, a situacija je još kompliciranija činjenicom da je Rodrigo već sretno oženjen.
Ammar i Rodrigo poštuju jedan drugog, jer obojica su najvrsniiji ratnici svojih naroda, no njihov je sukob neizbježan. Na kraju, njihov dvoboj odlučuje o ishodu presudne bitke u ratu za prevlast nad Al-Rassanom…

U siječnju 2005. objavljena je adaptacija Lavova al-Rassana u film čija se premijera očekuje u 2008.

Sarantinski Mozaik

Svijet Saranta paralelan je povijesnoj situaciji na Mediteranu u 6.st. AD. U istom ovom svijetu, iako u drugim vremenskim periodima, odvijaju se i radnje Lavova Al-Rassana i Posljednje svjetlosti Sunca.
Mozaik je duologija romana povijesne fantastike, a koncentrira se na isprepletene živote naizgled običnih pojedinaca i moćnika u predvečerje gotovo-Bizantskog Carstva i gotovo-Ostrogotskog Kraljevstva u Italiji.
Prava kvaliteta ovih djela je u briljantno opisanoj životnoj težnji protagonista ka ljepoti i čistoj radosti življenja (i stvaranja) nasuprot okrutnoj egzistencijalnoj ironiji koja ih vuče u kaljužu tmurne predratne stvarnosti. Također je prisutan i dašak mistike srednjovjekovnog pravoslavlja kroz pogled strastvenog, mozaičara, umjetnika u svom zanatu.

Odjedriti u Sarant

Prvi roman ove duologije prati mozaičara Gaja Krispusa (iliti Krispina) koji je pozvan u carsku metropolu Sarant kako bi stvorio veličanstveni stropni mozaik u novoj bazilici koju gradi Car Valerije II (stvoren po uzoru na bizantskog cara Justinijana I). Umjetnik upoznaje život carske prijestolnice, stvara prijatelje bliske poput obitelji koju je izgubio i bude nevoljko uvučen u spletke visoke sarantinske politike.

Gospodar Careva

Drugi roman duologije nastavlja priču o mozaičaru Krispinu sve do gotovo kataklizmičnog vrhunca u kojem urotnici uspijevaju ubiti cara Valerija, ali je krajnji cilj zavjere osujećen dok Carstvo za dlaku uspijeva izbjeći inavaziju. Priča također počinje pratiti Rustema od Kerakeka, liječnika iz Bassanije (gotovo-Perzija) koji se upleće u političke intrige svoje domovine i bude poslan u Sarant kao špijun, ali na kraju bježi i nalazi sreću na dalekom poluotoku Al-Rassanu.

Posljednja svjetlost Sunca

Ovaj je roman također smješten u istom svijetu kao i Sarantski Mozaik, točnije u period invazije Erlinga (gotovo-Vikinga) na Anglcyne i Cyngaele (gotovo-Saxonce i Welšane u Engleskoj). Spominju se i likovi iz Mozaika kako bi se uspostavila vremenska linija koja sugerira kako je od vremena Saranta prošlo i više stoljeća.
Teme koje se provlače kroz cijelo djelo su osveta, nasilje, završetak jednog doba, sukob kultura i religija i ljubav, posebno između oca i sina.
Sama priča se dijeli u tri radnje… Bern Thorkellson, mladi Erling koji je zbog obečašćenog oca osuđen na život u siromaštvu, teži tome da postane ratnik i tako u bitci stvori za sebe novo ime i čast, a po mogućnosti si kroz pljačku osigurao i pristojan imetak. Put mu se isprepliće s ocem za kojega je izgubio svako poštovanje….
Alun ap Owyn i njegov stariji brat Dai, maldi cyngaelski plemići, postaju gosti na posjedu poznatog ratnika svoga naroda Brynnfella nakon što im propadne pokušaj otimanja stoke. No, u iznenadnom Erlingškom napadu Dai pogiba, a vila iz obližnje magične šume mu ukrade dušu. Alun neće imati mira dok ne podari duši svoga brata miran počinak…
Anglcynski kralj Aeldred nastoji utvrditi svoje kraljevstvo i što više civilizirati svoj narod kako bi se u budućnosti lakše obranili od Erlingških napasa koji su u kraljevoj mladosti gotovo zgazili anglcynsku zemlju…
Tri se životne priče isprepliću te kulminiraju u dvoboju na život i smrt.

Ysabel

Priča se odvija u suvremenoj Provansi, a prati mladića koji se susreće s čitavom lepezom povijesnih likova iz daleke prošlosti. Ovo djelo je izdano tek ove godine (2007) i još nema prijevoda na hrvatski.

Beyond This Dark House

Zbirka poezije izdane u 2003. godini, nije prevedena na hrvatski.

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona