kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Ian McDonald - SFeraKon 2010 GoH intervju

Autor: Belmorn

intervju-mcdonald.jpgPogledaje naš dvodjelni video intervju s počasnim gostom ovogodišnjeg SFeraKona, piscem Ianom McDonaldom.

Opširnije...

Intervju s Mirkom Grdinićem, koordinatorom IstraKona

Autor: Belmorn

mirko_grdinic.jpgPogledajte naš intervju s Mirkom Grdinićem, glavnim koordinatorom Istrakona 2010.

Opširnije...

Jovan Ristić - Glavni gost IstraKona

Autor: Belmorn

istrakon2010_intervju_risti.jpgPredstavljamo vam totalno suludi intervju s glavnim gostom IstraKona, Jovanom Ristićem.

Opširnije...

Intervju s Dejanom Pavlovićem, tajnikom udruge UMS Agram

Autor: ns1

Tijekom Warhammer turnira Agram Arena Winter 2009 razgovarali smo s tajnikom udruge "UMS AGRAM" Dejanom Pavlovićem:

Opširnije...

Intervju s organizatorima ŠTRUMF-a

Autor: ns1

Ekskluzivno vam predstavljamo intervju s tajnim organizatorima tajne konvencije pod tajnim nazivom "ŠTRUMF".

Opširnije...

SFera interview

Autor: ns1

Monika priča o udruzi SFera, SFeraKonu i nagradi SFERA.

Opširnije...

Zoran Krušvar intervju - SFeraKon 2009

Autor: ns1

Video intervju s piscem Zoranom Krušvarom koji priča o Izvršiteljima i Zvijerima plišanim.

Opširnije...

Mos Croatia interview - SFeraKon 2009

Autor: ns1

Intervju o Star Wars udruzi Mos Croatia.

Opširnije...

R. Scott Bakker - SFeraKon GoH intervju

Autor: ns1

Pogledajte dvodjelni intervju s autorom serijala Princ Ničega.

Opširnije...

Intervju s akademikom Vladimirom Paarom - Počasnim gostom Istrakona 2009

Autor: ns1

Snimili smo intervju s akademikom Vladimirom Paarom, počasnim gostom Istrakona

Opširnije...

Intervju s Krešimirom Mišakom - Istrakon 2009

Autor: ns1

Istrakonski intervju s voditeljem Krešimirom Mišakom.

Opširnije...

Intervju s Borisom Švelom - Istrakon 2009

Autor: ns1

Razgovor sa Slavenom Goričkim, glavnim organizatorom festivala stripa "Crtani Romani Šou 2008"

Autor: ns1

Na ovogodišnjem festivalu stripa "Crtani Romani Šou" uspjeli smo uhvatiti njegovog glavnog organizatora i s njim izmijeniti par riječi. Koja je ideja festivala, te kako stoji domaći strip saznajte u ovom kratkom razgovoru.

Opširnije...

Zoran Krušvar na Interliberu 2008.

Autor: Belmorn

krusvar-interliber08.jpg

Opširnije...

Lois McMaster Bujold intervju

Autor: Sherpa

bujold.jpg Dopustite mi da odmah na početku kažem kako mi je velika čast i zadovoljstvo što ste pristali na ovaj intervju. Vaši romani o Milesu Vorkosiganu vrlo su popularni u Hrvatskoj, a u Udruzi se nadamo i da će vaši fantasy romani uskoro biti prevedeni.

U siječnju 2002. posjetili ste Hrvatsku. Čega se sjećate s tog posjeta?

Napisala sam mali memoar nakon povratka, pokušavajući zapisati sve svoje dojmove. Nalazi se na mojoj web stranic: http://www.dendarii.com/croatia02.html, ali ne želim varati pa neću baciti pogled prije nego li odgovorim.
Sve što mi padne na pamet vrlo brzo bude zagušeno pravim vodopadom uspomena koje vežem uz posjet; čudi me koliko mi se sjećanja vraća što dulje razmišljam o tome. Sjećam se da su se o meni vrlo dobro brinuli organizatori konvencije i moj hrvatski izdavač te koliko sam bila impresionirana brojem ljudi koji govore i čitaju na engleskom, dok ja nisam znala niti riječi hrvatskoga. Da nije bilo tih ljudi, bilo bi mi kao da sam nijema. Divno sam se provela šetajući Zagrebom s prijateljima - kupila sam knjigu o povijesti grada, a grad sam naknadno čak i iskoristila kao grubu osnovu srednjevjekovnog gradića Easthome u knjizi „Hallowed Hunt“. Organizatori konvencije odveli su me na Medvedgrad. Bio je to predivan izlet. Nakon konvencije izdavač me poveo na kratko predstavljanje knjige u Primorju - najbolji trenutci uključuju večeru u ribljem restoranu i promatranje izlaska punog mjeseca kroz lukove rimskog amfiteatra na istarskoj obali. Izdavač je organizirao televizijski intervju u ponedjeljak ujutro. Vrlo rano jutro. Kako nemam previše iskustva u takvim stvarima, bila sam nervozna i umorna i bojim se da nije prošlo baš najbolje, mada vjerujem kako je odmogla i činjenica da mi je jedno od pitanja bilo krivo prevedeno pa sam provela nekoliko minuta pričajući o nečem sasvim desetom. Ups. Naviknuta sam sat vremena odgovarati na pitanja iz publike na konvencijama - moram naučiti biti sažetija kada se radi o tv intervjuima! Prevoditeljica koju mi je osigurao izdavač bila je vrlo ljubazna te me posljednje noći konvencije pozvala k sebi na razgovor uz kolače. No, kako sam nakon još jedne manifestacije za javnost bila mrtva umorna, odbila sam poziv. Još uvijek žalim za tim, mogla sam sav san nadoknaditi sljedećeg tjedna. Pušenje, naravno. Na svim događajima kojima sam u Europi prisustvovala ima mnogo više dima cigareta nego što smo mi, Amerikanci, naviknuti. Pogled iz moje hotelske sobe na fasade iz devetnaestog stoljeća zgrada s druge strane trga i vrlo dvadesetiprvostoljetne satelitske antene na njima. Tramvaji – u djetinjstvu sam posjećivala baku u Pittsburgu u kojem su također vozili tramvaji. Algoritam je potpisao ugovor za prijevod sve tri knjige iz serijala Chalion. Ne znam kako trenutno stoje stvari s tim, ali nisam još dobila primjerke prevedenih knjiga što mi je obično jedini dokaz da su knjige tiskane. Za serijal Sharing Knife nisam još dobila ponudu, ali su obnovljena prava za knjige o Milesu. Hrvatske naslovnice za knjige Vorkosigan sage i dalje su mi među najdražim stranim naslovnicama.

Romani Vorkosigan sage vrlo su popularni u Hrvatskoj. Možete li nam reći kako je sve to počelo? Otkud ideja za Milesa? I koliko ste polagali nade u romane, to jest jeste li se nadali da će prerasti u bestseller serijal?

Sam je Miles nastao kao i stvarni ljudi - od svojih roditelja. Imam poštapalicu kojom opisujem svoju tehniku stvaranja radnje – „Što je najgore što mogu učiniti ovim ljudima?“ Milesa sam imala na umu još dok sam pisala Krhotine časti. Za njegove roditelje, Arala i Cordeliu, koji žive u militarističkoj patrijarhalnoj kulturi koja iznimno cijeni fizičko savršenstvo i užasava se bilo kakvih mutacija, imati sina koji je hendikepiran predstavlja ogroman životni izazov. Čitav niz osoba iz stvarnog života poslužio je kao osnovica u stvaranju Milesa - T.E. Lawrence i mladi Winston Churchill neki su od njh. Fizičku je osnovicu dao hendikepirani bolnički ljekarnik s kojim sam jednom radila, a sindrom „sina velikana“ ponajviše vučem još iz svog odnosa s vlastitim ocem. Unatoč tome, sa svojom prvom knjigom, Pripravnik za ratnika, Miles je brzo uspostavio vlastiti život. Njegova karizma i volja, njegove vrline i mane, a ima oboje, sve je to sada dio njega. Likove određuju njihovi postupci – „Ono si što radiš“ najistinitija je sintagma vezana uz pisanu riječ. Milesovi su postupci stvorili Milesa onakvim kakav on je u tucetu knjiga tako da je imao priliku postati kompleksnim likom. Također, likovi stvaraju i ograničavaju radnju, ali za mene stvaraju i okolinu u kojoj žive tako da na kraju sve ispadne dobro. Nikada nije postojao detaljan plan Milesova života -  izmišljam ga knjigu po knjigu. U SAD-u moje knjige nikad nisu bile bestselleri - barem ne u smislu liste bestsellera NY Timesa, iako su definitivno bile žanrovski bestselleri - koliko „evergreeni“, knjige koje se prodaju u skromnijoj nakladi, ali se prodaju stalno. Svaka knjiga koju sam napisala i dalje se tiska. Kada sam 1982. godine počela pisati Krhotine časti nisam mogla ni zamisliti da će se knjiga čitati i u 2008. godini, ponajviše jer nisam mogla zamisliti kako će 2008. godina izgledati (postoji razlog zbog kojeg se držim podalje od SF priča koje se bave bližom budućnosti). I dalje me fascinira činjenica da se moje knjige čitaju u Kini. 1982. godine to bi bila znanstvena fantastika.

Jesu li romani o Vorkosiganu ikada razmatrani za filmsku adaptaciju? Biste li to uopće željeli?

Sredinom devedesetih otkupljena su prava za snimanje knjige Pripravnik za ratnika. Novac koji sam za to dobila omogućio mi je selidbu u Minneapolis, na čemu sam jako zahvalna. Ipak, film nije snimljen, na čemu sam još zahvalnija - pročitala sam scenarij i bio je užasan. Ne žuri mi se da se romani adaptiraju za film ili televiziju, voljna sam čekati da se pojavi producent koji će zaista voljeti te knjige, a ne ih samo smatrati „vlasništvom“ koje može unakaziti kako god želi. Nemam ideja o tome tko bi mogao glumiti moje likove, iako bi Aral trebao izgledati poput Olivera Reeda u mlađim i zdravijim danima.

Univerzum u kojem se odvija radnja Vorkosigan sage postaje detaljniji sa svakom novom knjigom. Jeste li planete i kulture prikazane u romanima zasnovali na dijelovima ljudske povijesti ili ste ih sami izmislili? Ponajviše Vas to pitam zato jer se jedan od planeta zove Illyrica, a narod koji je u drevna vremena nastanjivao prostor Hrvatske nosio je ime Iliri.

Planeti Neksusa zasnovani su na čitavoj skupini izvora koje sam spojila na raznorazne načine. Ništa nije direktno kopirano, već se radi o vrlo kompleksnom spoju znanosti, povijesti, osoba, drugih priča i mojih vlastitih stavova o ljudskom ponašanju. Bojim se da je Illyrica samo ime koje sam uzela s neke mape u trenutku pisanja.

Trenutno pištete fantasy serijal Sharing Knife. Možete li nam ukratko reći nešto o likovima i radnji?

Serijal Sharing Knife započeo je kao jedan fantasy roman s elementima ljubavnog romana, a radi lakšeg je objavljivanja razdvojen u dva sveska. Iz toga su sada nastala još dva sveska. Prvi je roman priča podijeljena u dva dijela, nazvana The Sharing Knife, Vol. 1: Beguilement i The Sharing Knife, Vol. 2: Legacy. Ovi su dijelovi prvi put objavljeni u listopadu 2006. godine i srpnju 2007. godine. Drugi par romana od početka je osmišljen kao duologija pa će treći dio serijala, Passage, biti objavljen u tvrdoukoričenom izdanju u travnju 2008. godine, dok će posljednji nastavak, Horizon, svjetlo dana ugledati  u veljači 2009. godine. Posljednja dva romana jedno su vrijeme nosili zajedniči naziv Wide Green World, ali je želja mog izdavača Eosa bila da svi romani idu pod jedinstvenim nazivom kako se prodavači i kupci knjiga ne bi zbunili. Ta je odluka, zapravo, sasvim u redu jer se zaista radi o jednoj priči razdvojenoj u četiri sveska, iako je svaka duologija svojevrstan zaseban par i svaki od svezaka sadrži samostalne radnje koje završavaju unutar sveska. Glavna će radnja biti jasna tek kada se redom pročitaju sva četiri sveska, iako i svaka od knjiga sadrži dovoljno toga da zabavi čitatelja dok čeka na rasplet glavne radnje. Sva bi četiri sveska trebala biti dostupna čitateljima unutar sljedeće tri i pol godine, neće biti kašnjenja pri dostavi rukopisa izdavaču, a čak i da me sutra pregazi autobus - priča je dovršena. Nadam se da to svi cijenite. Sharing Knife je počeo kao priča o dvoje ljudi, Fawn Bluefield, farmerici koja je pobjegla od kuće iz vrlo tradicionalnih razloga i koja upoznaje Daga Redwinga Hickorya, iskusnog vojnika i čarobnjaka koji pripada nomadskom plemenu Lakewalkers posvećenom hvatanju i ubijanju nadnaravnih čudovišta. Dagov narod ta čudovišta naziva malice, a Fawnin blight bogles. Nož iz naslova serijala ključno  je oružje za svrhu kojoj su se Lakewalkersi posvetili, dok je otkrivanje što su ti noževi točno i kako oni funkcioniraju  ključan dio radnje.
Kada se oba lika nađu u lovu na čudovište, Dagovom se nožu dogodi čudna nesreća pa su Dagg i Fawn privremeno upareni sve dok ne uspiju riješiti tu misteriju. Blizina dovodi do romanse koja neizbježno vodi do problema (ali i sazrijevanja) i promjena u njihovim životima koje na početku priče nisu ni slutili. Serijal nema radnju koju pokreće glavni zlikovac, ali ima smjer u kojem se jasno kreće tako da nisam osjećala da je imalo drugačiji za pisati od mojih knjiga koje imaju „čvršći“ zaplet. Također, serijal mi je omogućio da se igram sa žanrovima i pokušam spojiti fantasy i ljubavni roman. Ispostavilo se da je to teže nego li se čini jer ta dva žanra imaju različite fokuse, očekivanja čitateljstva, strukturu i širinu radnje. Fokus ljubavnog romana je osoban - priča je to o uspješnom udvaranju koja počinje kada se dvoje protagonista upozna, a završava kada njihova veza prođe kroz sve probleme i testove zapleta te bude potvrđena trajnim vezivanjem. Čitatelj očekuje da će do kraja romana razumjeti taj par. Fokus fantasy romana obično je svijet u kojem se roman odvija i taj se svijet može smatrati dodatnim likom romana -  očekujemo upoznati taj svijet, očekujemo da će nam kroz roman biti pokazano kako i što ga čini drugačijim od našeg. Čitatelj u tom slučaju očekuje razumjeti taj svijet do kraja romana. Stoga sam si u ovom serijalu namjerno postavila problem spajanja te dvije različite strukture u jednu. Jednim mi dijelom pomaže činjenica da su oba glavna lika predstavnici dvaju glavnih kultura u prikazanom svijetu, što mi je omogućilo da kroz njih istražim te aspekte svijeta. Jesam li u tome i uspjela odlučit će čitatelji kada čitav serijal bude objavljen. Zasad su reakcije čitatelja poprilično podvojene - neki uživaju u kombinaciji žanrova, dok se drugi ponašaju kao histerični dvogodišnjaci koji su upravo otkrili da im se grašak dodiruje s pireom. Na kraju prve duologije razriješen je dio radnje koji se odnosi na ljubavni roman i to, gledamo li iu perspektive ljubavnog romana, na vrlo zadovoljavajući način, što mi je i bila namjera. Daga i Fawn sam na tom mjestu mogla ostaviti neko vrijeme, ali je dio serijala koji se odnosi na svijet u kojem se radnja odvija i dalje postavljao pitanja. Stoga sam napisala i drugu duologiju, Passage i Horizon. Obje se priče odnose na putovanje - jedna na putovanje rijekom, a druga na putovanje cestom, što su dva klasična elementa američke književnosti, ali i književnosti uopće, te su vrlo prikladni za fantasy world serijal koji je inspiriran iskustvima američkih pionira. Druga se duologija nastavlja na prvu, a Dag i Fawn su i dalje glavni likovi. E da, da prozborim koju i o izvorima inspiracije.  Sva su mjesta u serijalu bazirana na ruralnim krajolicima srednjeg zapada mog djetinjstva. Posebno se Passage oslanja na moje uspomene iz života u brodu-kući na rijeci Ohio, ali i na zapise, većinom iz prve ruke, o životu na rijekama Mississippi, Ohio, Missouri i Tennessee početkom devetnaestog stoljeća u eri parobroda. Na kraju te knjige dodana je bilješka autora u kojoj sam imenovala najzanimljivije od tih knjiga, u slučaju da čitatelji požele saznati više.

Vaš serijal Chalion u svijetu je požnjeo velik uspjeh. Fascinantno je kako ste uspjeli ostaviti traga i u fantasyu i u znanstvenoj fantastici. Koji žanr više volite?
 
Jednako su mi draga oba žanra. Uvijek sam čitala mnogo djela iz oba žanra, još otkad sam kao dijete  počela istraživati različite  žanrove.

Je li teško biti SF/fantasy pisac u SAD-u? Koliko se Vaš današnji život razlikuje od onoga s početka Vaše karijere u osamdesetima?

Bilo gdje je teško biti pisac. U SAD-u blagonaklonije gledaju na SF&fantasy žanr nego što je to slučaj u Britaniji, barem mi tako kažu. Imamo dovoljno veliku zajednicu fanova da nemamo potrebe tražiti moralnu potporu izvana, što ima i dobrih, ali i loših strana (uvijek postoji bojazan od izoliranosti). Sada i tada, o Bože... Ranih osamdesetih, netom prije objavljivanja bila sam očajna kućanica s financijskim problemima, zapela u gradiću s dvoje male djece i nepouzdanim suprugom, gotovo bez prijatelja i posla - osim što sam napisala tri romana u tri godine, ali to nitko nije smatrao poslom, sve dok ti romani nisu bili prodani. Dvadeset i dvije knjige i godine kasnije, djeca su mi odrasla i žive vlastiti život. Već sam godinama sretno razvedena, živim u živahnom gradu, pristojno zarađujem, imam velik krug prijatelja i putujem koliko god mogu, pa i malo više. Ako je to bio lukav plan, onda mogu reći da je savršeno uspio! Ali, jednako tako, ne mogu poreći velik utjecaj zarađene sreće - imam sreće što je moje knjige objavio Baen, ali tu sam sreću zaradila tako što sam te knjige napisala i poslala ih na mjesto na kojem je sreća čekala. U prošlom je desetljeću internet uvelike utjecao na moj život kao pisca, i to ne u potpunosti pozitivno. Veći dio dana provedem radeći kao svoja vlastita tajnica i PR menadžer, radeći poslove koje nisam morala obavljati u osamdesetim i devedesetim. Mnogo je lakše odgovoriti na e-mailove obožavatelja nego što je bio slučaj s pismima poslanim poštom. Ali, istovremeno i mailova ima mnog, mnogo više nego li je bilo pisama. Komunikacija s agentom i izdavačem je bliska, što je dobro; istovremeno, moj izdavač smišlja svakakve PR zadatke za mene – od pisanja bloga i odgovaranja na e-mail intervjue pa nadalje - koji mi oduzimaju vrijeme za pisanje, a da ne spominjem i za život. Također, otkrila sam kako surfanjem podići vlastiti ego. Wikipedia je za pisca koji istražuje za potrebe svojih djela  i blagoslov i prokletstvo. Krenete li u potragu za, recimo, opisom eklampsije tri sata kasnije čitat ćete objašnjenje tentacle porna u animeima bez da imate pojma kako ste točno dospjeli tamo i kamo je vrijeme nestalo.

Koji su pisci najviše utjecali na vas? Po Vašem mišljenju, koji su pisci trenutno najbolji u žanru? Vaši omiljeni pisci, knjige, filmovi?

Poduža je to lista... Između ostalih, uključuje i Poula Andersona, Randalla Garretta, Crodwainer Smitha, Jamesa H. Schmitz, Erica Franka Russella, Arthura Conana Doylea, Alexandera Dumasa, Dorothy Sayers, Georgette Heyer i J.R.R. Tolkiena. Nisam čitala dovoljno novog SF-a da bih mogla steći dojam tko je trenutno najbolji po mom ukusu – u posljednje vrijeme istražujem druge žanrove, poput povijesti i popularne znanosti, ljubavnih romana te gledam japanske anime i dokumentarce o znanosti i prirodi preko Netflixa. Također, čitam rukopise prijatelja, ali nisam sigurna da se i to broji. Kao što sam već rekla, previše vremena provodim na internetu, ali to bi se moglo svrstati pod promatranje ljudskog ponašanja. Omiljeni romani kojima se uvijek rado vraćam uključuju radove Heyer, Tolkiena i Terrya Pratchetta (kada već govorimo o trenutno najboljim piscima). Jako su mi se svidjeli filmovi serijala Lord of the Rings, iako su mi, kao knjiškom puristu, zasmetale mnoge stvari u filmovima... Joj joj! Unatoč tome, pogledala sam ih previše puta. U sjećanju mi je ostala i adaptacija Tri mušketira Richarda Lestera.. Volim i novije animirane filmove poput Shreka, Izbavitelja i Auta.

Na kraju, pitanje koje Vam vjerojatno svi postavljaju  barem dvaput dnevno: planirate li napisati još koji roman o Milesu? Ako da, možete li nam reći što spremate svačijem najdražem carskom revizoru?

S obzirom na to da su završni dijelovi serijala Sharing Knife gotovi, sljedeća stvar na mom popisu zaista je ugovor za novi roman o Milesu Vorkosiganu za Baen Books. Roman je trenutno je u delikatnoj fazi razvoja, pred sam početak pisanja – tek sam počela skupljati načrčkane bilješke, što je posao koji mi otežava navala priprema za predstavljanje Passagea i turneja, i mali milijun drugih PR poslova, uključujući počasno gostovanje na Worldconu u Denveru (konvencija je tek u kolovozu, ali žele da im već ovaj mjesec pošaljem tekst od pet tisuća riječi za programsku knjižicu. Ne mogu im baš reći ne). U svakom slučaju, očekujem da ću tijekom 2008. godine napisati knjigu o Milesu – iako već kasnim s početkom tako da će se pisanje navjerojatnije otegnuti u 2009. - a objaviti je  u 2009. godini. Najvjerojatnije. Prerano je još za detalje, ali uvjeravam vas da će knjige definitivno biti i da će u njoj definitivno biti i Miles.

Intervju vodio: Hrvoje Beljan; Prijevod s engleskog Igor Rendić

Richard Morgan - GoH Sferakona 2008.

Autor: ns1

Na 30. danima znanstvene fantastike u Zagrebu, iliti "SFeraKon 2008" jedan od počasnih gostova je bio britanski pisac SFa, točnije cyberpunka, Richard Morgan. Njegov prvi roman "Digitalni ugljik" je objavio Algoritam, a u pripremi su i druge dvije njegove knjige koje su već prevedene i čekaju da ugledaju svijetlo dana. Na "SFeraKonu 2008" R. Morgan je uspio odvojiti malo vremena i za nas i pristao napraviti ovaj "kratak" video intervju.

Zbog loših uvjeta snimanja, na koje nismo mogli utjecati, predlažemo da pojačate zvučnike kako biste bolje razumijeli. Intervju je naravno na engleskom jeziku, a u pripremi je i transkript na hrvatskom!

Pitanja za našeg gosta je pripremio Belmorn, a intervju je vodio ns1.

Trajanje: 0:35 h

Veličina datoteke: 67Mb 

{wmv}morgan{/wmv}

Intervju s Bojanom Ekselenskim, autorom Vitezova i čarobnjaka – Indigo djece

Autor: Aronys

bojan_ekselenski_2.jpg Na ovogodišnjem Sferakonu - konvenciji za SF i fantasy napravili smo intervju sa slovenskim piscem Bojanom Ekselenskim. On je autor prvog slovenskog fantasy epa pod nazivom Vitezovi i čarobnjaci - Indigo djeca. Kao pionir ovog područja u Sloveniji, zaputio se preko sedam gora i sedam dolina, putem prikupljajući materijal za daljnje romane. Njegovo putovanje ga je dovelo i do nas na Sferakonu, gdje smo odlučili iskoristiti priliku, te ga malo ispitati o raznim enigmama indigo fenomena i možda najvećeg misterija od svih - slovenskog fantasyja.

Naše čitatelje vjerojatno zanima, kako je to biti pionirom slovenskog fantasyja?

Pa, osjećaj je lijep jer sam nešto uradio prvi u Sloveniji i nadam se da ću nastaviti. U planu imam četiri knjige.

Koliko vam je dugo trebalo da napišete ovu knjigu?

Dugo. Prvo sam sve trebao spremiti, svu literaturu, pozadinu priče, sve je trebalo srediti u logični slijed... Samo planiranje je trajalo skoro deset godina i onda sam pisao tri godine.

I kakav je to bio proces, proces pisanja? Što ste sve proučavali? Znamo da ste čitali Bibliju, Kabalu i ostale svete knjige.

Da, bilo je puno proučavanja, jer sam trebao doći u samu bit Kabale, samog razmišljanja, i onda i samog lika koji je iza toga. Bilo je tu puno učenja, trebalo je naučiti kakvi su hebreji, naučiti hebrejsku abecedu, svu simboliku i onda sve to staviti na jedno mjesto, te sve logički povezati. U mom fantasy kompletu ima puno mitologije. Veliku većinu te mitologije još imam za napisati.

Slovenski fantasy je donedavno bio prilično nepoznat, barem nama. Što mislite, hoće li se to uskoro promijeniti? Vi ste počeli kao prvi pisac koji je napisao epski fantasy. Koja su vaša predviđanja za budućnost?

Nadam se da će biti još autora. Upravo je Andrej Ivanuša izdao Vilindar, priču u obliku jedne duge pjesme. Vrlo lijepo djelo, koje se može staviti negdje ovdje. To je nešto što nadopunjuje epski fantasy.

Pitanje na koje mnogi čekaju odgovor jest, kad ćete biti prevedeni na hrvatski?

To ne zavisi u potpunosti od mene. Dapače, ako netko zagrize ovu jabuku, ja ću rado pomoći kod prijevoda.

Dakle, niste još ništa počeli ugovarati?

Nisam još ništa. Zapravo, došao sam ovdje na Sferakon da vidim kako ovdje stvari funkcioniraju što se tiče fantasyja. I vidim da veoma dobro.

Što mislite o hrvatskoj fantasy sceni i kakva je slovenska u usporedbi s njome?

Kod nas baš i nema neke fantasy scene. Ima samo mnogo čitatelja koji uglavnom čitaju engleske knjige. Za slovenski fantasy baš nitko ne zna.

Dakle, uglavnom se čitaju Tolkien, Martin...

Da, tako je. I Harry Potter je popularan kod nas. Kod nas nema ni portala kao što je Fantasy Hrvatska.

Nema baš ničeg?

Ništa slično.

Je li možda nešto u planu da se napravi?

Kad bih imao vremena, možda bih ja nešto napravio. Ali jednostavno nemam vremena za takav projekt. Zapravo, imam svoju web stranicu na kojoj ima puno toga, no uglavnom se tiče moje knjige.

Vilenjaci u Vašoj knjizi su drukčiji od onih na koje smo navikli. Zašto ste ih opisali upravo takvima?

Pa, isto kao kod Tolkiena, moji vilenjaci su vječiti. Iako ih možete ubiti, ne mogu umrijeti prirodnom smrću. Njih sam stavio u jedan okoliš gdje su izolirani i žive sa svojom mržnjom. Kad imate dvije tisuće godina i prepuni ste mržnje, želite samoću. Zato sam ih stavio u ledeni svijet i tamo u ledu oni žive svoje mržnjom okovane živote.

Zašto baš epski fantasy? Zašto ste izabrali baš taj žanr?

Zato jer mi je to interesantno.

Dakle, Tolkien je imao veliki utjecaj na vas?

Pa, nešto malo, da. Ali ja sam počeo pisati prije nego što sam pročitao Tolkiena.

Je li Vam se život promijenio sad kad ste napisali svoj prvi roman?

Nije ništa.

Dakle, ljudi Vas ne gledaju drukčije?

Neki. Ne šećem se ja s transparentom na kojem piše: Ja sam napisao knjigu.

Možete li nam reći ukratko, tko su to indigo djeca?

To su neki ljudi koji misle da su posebni i da su slijedeći stupanj evolucije. Boja njihove aure je indigo. To je zapravo kao neka nova vjera. Mnogi se deklariraju kao indigo, mnogi misle da su posebni, da imaju neku dodatnu psihičku snagu, neke dodatne moći.

U Vašoj priči postoji više svjetova: Drugotnost i Onstranstvo. Naš svijet je Onstranstvo, dok je Drugotnost svijet u kojem žive vilenjaci, svijet iz kojeg dolazi tamni vladar. Kakvi su to svijetovi po relaciji?

Po najnovijim teorijama fizike, čitav svijet je vibracija. Ali naše vibracije, vibracije našeg svijeta, su gušće, mentalna snaga nema nikakvog utjecaja. Ja ne mogu mislima podignuti stolicu. Ali u onom svijetu, te vibracije su mnogo rijeđe. Zbog toga je i materija puno rijeđa, snaga volje ima neposredni utjecaj. Svijet ima portale kroz koje se može putovati na drugi kraj svijeta, nešto što se kod nas ne može. Kod nas je Planckova konstanta puno manja od one u drugom svijetu. Tako magija i portali leže na tome. Zapravo, kad se to uzme u obzir, nešto takvo poput magije i portala je fizički moguće. No, ne u našem svijetu.

Ali ipak, neke stvari neki pojedinci uspjevaju kontrolirati magijom u našem svijetu.

Da, zbog toga jer su oni takve koncentracije. Naš svijet i onaj drugi su poput dva nasuprotna pola, kao što postoje sjeverni i južni polovi, no između ima još mnogo toga. Ali to ću više razraditi u daljnjim knjigama.

Vaš glavni lik Boris u priči utone u san i nađe se u drugom svijetu. Nakon toga on više nije potpuno svoj. Što se zapravo s njim događa?

Njega je viša sila izabrala sasvim slučajno. On je bio jedini koji je u sebi imao ono što je trebao za borbu protiv zla. To je tako u većini epskog fantasyja – običan čovjek postane herojem.

Kad se priča odvija u našem svijetu, u Borisovoj školi su učenici podijeljeni. Postoje oni koji financijski imaju manje, pa su manje vrijedni, te su u lošijim razredima. Da li Sloveniju za pedeset godina zbilja tako zamišljate?

Ako se ovako nastavi, neće biti ništa bolje. Postojat će razne podjele kao što su već sada u Americi. Ista situacija je u srednjim školama i na fakultetima. Postoje razne podjele na darkere, hip-hopere, alternativce... U Sloveniji već ima takvih podjela. Sleng je također sveprisutan.

Da, u Vašem djelu također ima puno slenga, što daje vjerodostojnost djelu. Također ima i neke napredne tehnologije, kao što su Vaše tablice.

Tako je. To su malena računala koja su stalno povezana. Kad profesor dođe u razred, odmah izvuče iz njih sve podatke. U Americi, zapravo, već ima toga. Jedna je američka škola nedavno uvela nešto slično.

Prijeđimo malo na tamnog cara. Tko je zapravo on? Je li on nešto više od čovjeka, neki mag?

Ne, on je običan čovjek. Opisao sam ga zapravo u jednom trenutku u knjizi, no to još nitko nije pronašao. Kad on jednom dođe na scenu u drugom romanu, bit će još moćniji. On je čovjek koji sve radi pažljivo i polako sve priprema, sve planira. Ima mnogo pomoćnika, od kojih je i jedan djevojka, koja nikog nije ubila, već ima veliki utjecaj da ljudi prijeđu na mračnu stranu. Sve je zapravo temeljeno na vedskoj mitologiji. Ništa nije izmišljeno. Ta mračna strana po vedskoj mitologiji postoji.

Spomenuli ste drugu knjigu. Možemo li saznati njen naslov i kad će otprilike biti izdana?

Naslov druge knjige će biti Indigo novi svijet. Tu će tamna strana polako prevladavati. Djelovat će preko svjetskih kriza, ljudi će početi govoriti vilenjački i umirati, govorit će ime tamnog cara, rat u Drugotnosti će se rasplamsati...

Koji su Vaši daljnji planovi, nakon što napišete ove četiri knjige?

Pa, radit ću i dalje na SF-u, pa i na horroru. Polako, bit će svega.

Za kraj, imate li možda što poručiti našim čitateljima, neku misao?

Ono što uvijek kažem: Radite dobro.

Intervju s Zoranom Krušvarom

Autor: Belmorn

Samo za vas donosimo eksluzivni intervju s mladim Riječkim piscom Zoranom Krušvarom, autorom dark fantasy romana Izvršitrelji nauma Gospodnjeg.

Zoran Krušvar rođen u Rijeci 1977, i još uvijek nije otišao. U sebi nosi gene Epulonovih podanika, koji se redovito bude i žeđaju svaki put kad prijeđe Učku. Bavi se manipulacijom masama te pisanjem knjiga, a u posljednje vrijeme otkriva i druge medije. Od knjiga se nije obogatio, iako je dobio par nagrada - od čega čak dvije "Sfere". Voli demo bendove, čokoladu, sir i svoje bližnje. Privlače ga podzemlja, ruševine i starine. Rijetko grize, a sjekirom slabo barata. Onima koji ovo čitaju želi poručiti: žalit ćete do kraja života ako ne kupite moju knjigu.

 

1) Za početak, nešto o tebi. Čime se baviš kad ne pišeš romane?

Kad se ne bavim pisanjem zaposlen sam u marketinškoj agenciji "Libra" u Rijeci. Također, povremeno se pozabavim nekom od radnji koje bi na kraju trebale dovesti do završetka postdiplomskog studija marketing menadžmenta u Rijeci. U preostalo vrijeme radim kolače (to mi je nova fora, nisam se još izvještio ali mislim da imam potencijala) i pokušavam čitati knjige.

2) Kako se probiti u Hrvatskoj kao fantasy autor?
Ne bih znao, ja se nisam probio. Po meni "probiti se" bi trebalo značiti da je 80% hrvatskih čitatelja fantasy literature barem čulo za tog nekog autora - ili njegove knjige. Volio bih da mi se to dogodi, ali mislim da za sad još uvijek nije. Zapravo, nisam siguran je li se to dogodilo ikome u Hrvatskoj.

3) Što te je navelo da počneš pisati?
O, ja sam bio naveden još kao klinac. Valjda sam imao bujnu maštu i svaki put kad bih nešto pročitao ili pogledao na tv-u, nastavio bih maštati o tome, stvarajući cijele nove scenarije, priče, likove i sl. Prvi put sam fantasy priču napisao krajem srednje škole, pokazao je nekolicini prijatelja i spemio u ladicu. Nakon nekoliko godina slučajno sam je našao, pročitao i jedini primjerak promptno bacio u kontejner. Bila je očajno loša.
Onako ozbiljnije sam počeo pisati negdje na drugoj ili trećoj godini faksa (Psihologija u Rijeci). Imali smo jedno dosadno predavanje, profesor je imao neku kvrgu na čelu i ja sam zamišljao što bi se dogodilo da mu sad ta kvrga eksplodira. Iz dosade sam počeo pisati o tome i napisao sam svoju prvu "pravu" priču. Od onda pišem.

4) Kako si došao na ideju za Izvršitelje nauma Gospodnjeg?
Ideja je nastajala postepeno. Ja sam najprije napisao nekoliko priča o Izvršiteljima, da bi se onda u mojoj glavi te radnje počele povezivati i slagati po vremenskoj liniji. Onda sam napisao preostalih 3/4 knjige, povezujući podradnje i likove, stvarajući roman koji je kronološki isfragmentiran. A ideja za prvu priču o Izvršiteljima je došla iz želje da analiziram lika koji je religijski fanatik i koji je pod utjecajem svojih stresnih životnih iskustava (konstantna opasnost, borba za život, čudovišta...) na određeni način "skrenuo" pameću.

5) Čiji su radovi utjecali na tvoju sliku vampira?
Meni su vampiri uvijek bili zanimljiva tema i trudio sam se bar djelomično pratiti produkciju te "vampirske" proze. Međutim, prilično me iritirao postojeći trend, a to je da "vampirske" knjige postaju sve manje horror, a sve više ljubavna limunada. Doduše, taj trend traje već bar petnaest godina, ali nije bitno. Ti sladunjavi, napaćeni vampiri su mi bili toliko iritantni da sam imao snažnu potrebu raditi dijametralno suprotne likove - neumrle zvijeri koje pokreće glad za krvlju, a svoje ljudske emocije ostavljaju s druge strane groba. Htio sam vampira za kojeg ni jedna mlada gotičarka neće poželjeti da je ugrize. Tako da, zapravo, svoje vampire nisam oblikovao kako bi bili nalik nekim postojećim vampirima, nego kako bi se razlikovali. Sad kad u konačnici gledam što sam napravio, vidim da bi moji vampiri mogli nalikovati onima iz priča Stephena Kinga, zatim vampirima iz filmova "Vampiri", "Izgubljeni dječaci", možda čak i "Od sumraka do zore", a mislim da imaju i sličnosti s likovima iz White Wolfovog svijeta "World of Darkness".

6) Nešto o sljedećem projektu? Planovi za budućnost?
Moj sljedeći projekt je roman za djecu. Glavni likovi su plišane životinje, već je napisan i trenutno tražim za njega izdavača. Od fantasy projekata imam započeta dva: jedan koji sam stavio na stranu jer izgleda kao da bi mogao postati poduža knjiga, ili čak trilogija pa se bojim da bi se s mojim trenutnim obavezama pisanje oteglo u nedogled, a drugi se tiče slavenskih bogova i napisane su tek dvije-tri kartce teksta tako da još nemam jasnu viziju hoće li postati roman ili duža priča.

7) Možemo li očekivati nove avanture oca Benedikta ili nekog od drugih likova?
Ovo me je već nekoliko ljudi pitalo. "Izvršitelji nauma Gospodnjeg" su pisani na takav način da je ostalo puno prostora koji bi se mogao nadopunjavati nekim budućim radovima, ali trenutno nemam takve planove. Nije isključeno da ću se jednom vratiti toj tematici, no za sada je rano govoriti o tome. S druge strane, možda nove avanture napišu fanovi! Naime, ja sam već primio dvije fan fiction priče o Izvršiteljima, one će (zajedno s raznim drugim sadržajima) biti objavljene na web stranici http://izvrsitelji.com
koja bi trebala postati funkcionalna prije 25.5.2007. Naravno da su i svi drugi čitatelji koji imaju takve želje pozvani napisati svoju vlastitu priču o "Izvršiteljima", koju ćemo rado objaviti na webu.

8) Kakve si pripreme imao za pisanje? Neke povijesne spise o vampirima ili inkviziciji?
Budući da su i vampiri i red Izvršitelja nauma Gospodnjeg fikcionalni, nisam proučavao povijesne izvore o njima ili o sličnim sadržajima. Ali sam zato proučavao materiju o Histrima, templarima, srednjevijekovnoj Istri i talijanskim fortifikacijama iz 2. svjetskog rata oko Rijeke.

9) Na kraju neizbježno pitanje, postoje li vampiri?
Naravno. Periodično se okupljaju na Markovom trgu i piju nam krv na slamku.

Iz kategorije

Slični članci

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona