uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Knjiga bestija naslovnicaFantasy između bajke i basne tako možemo opisati ovu fantastičnu zbirku priča u kojima nas autor vodi kroz vrijeme i prostor. Zbirka "Knjiga beštija" sadrži osam priča (Eolomant i Rumiko, Tiel i Jarinka, Prokleta kula, Zakon mora, Nekomata, Emma i Kantjil, Mulentov otok), a knjiga je prožeta ilustracijama samog autora.

Silos-Hugh-HoweyUpravo je izašao novi svjetski hit o kojem se mnogo priča u izdanju Znanja. Postapokaliptični roman mladog autora Hugh Howeya "Silos" vas vodi u podzemni svijet gdje je preživio ostatak ljudske rase. Pročitajte kako nas se dojmio roman i zašto biste ga možda trebali pročitati.

Indiana Jones i Kraljevstvo Kristalne Lubanje

Autor: Belmorn

INDIANA JONES I KRALJEVSTVO KRISTALNE LUBANJE (2008)
redatelj: Steven Spielberg
pisci: George Lucas, Philip Kaufman, David Koepp
glumci: Harrison Ford, Shea LeBouf, Cate Blanchett, John Hurt, Karen Allen, Ray Winstone

indiana-jones-ford.jpgOvaj film ne treba recenziju niti posebnu najavu  - ono što treba jest ili obavijest o prikazivanju ili apologiju.
   
Vjerojatno najbitnija stvar koju treba riješiti odmah na samom početku jest kratka obavijest – u recenziji će se raspravljati, u kratkim crtama, o detaljima priče. Ne može se tome pomoći, uglavnom zbog neizbježne kontroverznosti nove avanture doktora Jonesa. Pokušat ću se suzdržati koliko god mogu, ali ako ne želite spojlere, tada se zadovoljite ovom formulacijom: novi nastavak Indiane Jonesa. Jer o tome se, zapravo, radi.

U nemilosrdnoj pustinji gdje uspijevaju samo rock'n'roll i hrčci, dr. Henry Jones Mlađi (Harrison Ford) i njegov stari suborac, Mac McHale (Ray Winstone), upadaju u središte sovjetske urote koja prijeti cijelom slobodnom svijetu i nesvrstanim zemljama. Rusi, predvođeni nemilosrdnom pukovnicom Spalko (Cate Blanchett), žele razotkriti tajnu kristalnih lubanja, točnije jedne specifične čije porijeklo sugerira nevjerojatne darove ali i obećaje smrtonosne prepreke.
Nakon 20 godina Indiana Jones se vraća na velike ekrane. Nije li to samo po sebi dovoljna motivacija za gledanje filma? Kad sam saznao za novi nastavak odmah sam počeo glancati fedoru i valjati se u kožnjaku kroz prašinu tako da budem maksimalno spreman kad poznata tema ispuni dvoranu Sinistera na premijeri – jer, ruku na srce, kako ćete drugačije gledati Indianu Jonesa?
   
Mnogo vode je prošlo ispod Savskog mosta otkad je Indy odjahao u zalazak sunca zajedno sa svojim ocem, Marcusom Brodyjem i Sallahom, pustivši sveti gral u boljim rukama od svojih. Neiznenađujuće, u međuvremenu se mnogo toga promijenilo – najočitije, Indy je ostario. Spielberg i Lucas su, umjesto da se pretvaraju da je sve ostalo po starom, hodali uz korak Vremenu i doveli nas do 50-tih godina XX. stoljeća, ondje gdje bi Indy već i trebao biti s obzirom na staž. Što znamo o 50-tima? Tenisice, rock'n'roll, greaseri, jockovi, McCarthy, gvozdena zavjesa, nuklerana energija, atomske bombe, kontrola uma, izvanzemaljci, te pulp koji je ujedinjavao sve navedene elemente pod okriljem laganog štiva, isto kao što je činio i u 40-tima, a i u 30-tima gdje smo zadnji puta susreli dr. Jonesa. Je li najpoznatiji svjetski arheolog izašao iz okvira svog žanra? Možete biti bez brige, nije. Ostao je i dalje tamo gdje je bio, ali imajte na umu da vi možda niste.
Postoje stvari koje su bile mnogo bolje kad smo bili mlađi nego što su nas se dojmile u kasnijim godinama. Gube li one objektivnu vrijednost s vremenom? Ili je stvar u nama i našoj percepciji svijeta oko sebe? Ili su, možda, zapravo u šumi?

Zarada filma u kinima je bila i više nego pristojna, no interneti su bili zgroženi viđenim. Kad je svijet došao k sebi od šoka što se internetskom puku nešto nije svidjelo, nastavio je živjeti svojim životom, baveći se bitnijim stvarima. Što im je zasmetalo? Indiana nije bio onoliko dobar koliko im je bio kad su imali 12 godina – akcija je bila nerealna, radnja neuvjerljiva, a dijalozi loši. Film ih se dojmio kao u potpunosti nevezan uz cijelu franšizu, vjerojatno zbog nedostatka umjetničke težine (jer sva umjetnost je kao plastika – čvrsta, trajna, ali sasvim neprobavljiva), pritom temeljito ignorirajući da sadržaj umjetničkog djela ignorira zamišljena ograničenja. A usput i da je Indiana Jones primarno eskapistički orgazam. Ali ah sad.

indiana-jones-crew.jpgZahtjeva li film od vas da budete dvanaestogodišnjaci? Ne, nipošto. Ostaje li, kao što to umjetnost (ili, ako ne želite da vrijeđam vaše krhke senzibilitete, film) zna, u domeni kontekstualnog? Pitanje je, zapravo, sasvim nepotrebno, a odgovor čvrsto pozitivan. Ako planirati gledati Indianu Jonesa i njegovu posljednju pustolovinu (ili neku prijašnju), imajte na umu da nećete gledati "Braću Karamazove". Nećete gledati niti "Bitku na Neretvi". Znate što još nećete gledati? "Apokalipsu Danas", "Izgubljene u prijevodu", "Sedmoricu veličanstvenih", niti "Rekvijem za san". Što vam, onda, preostaje? Što će se odvijati pred vašim očima u ta dva sata trajanja filma? Nerealna akcija, neuvjerljiva radnja i loši dijalozi? Prvo možete očekivati, jer se radi o Indyju. Ne bih očekivao ništa manje od njega. Drugo? Treće?

Film nije bez svojih mana, toliko mora biti jasno. S obzirom na profil ljudi koji su radili na njemu, nevjerojatno je šlampavo napravljen. Fordova glumačka izvedba oscilira silinom koja zahtjeva strahopoštovanje, no čak i unatoč tome zaslužuje pohvale uz pokude – u globalu odlično prikazuje Henryja koji se približava svom sedmom desetljeću, koristeći elemente Conneryjeve interpretacije Indjyeva oca iz prošlog filma i kombinirajući to s prepoznatljivim karakterom avanturistički raspoloženog sina. Problemi se javljaju u prijelazima iz jednog emocionalnog stanja u drugo gdje se vidi da je Ford pomalo ispao iz štosa, a Steven je bio strašno umoran prilikom postprodukcije pa nije vidio diskrepancije. Jedina osoba koja je zbunjenija od Forda što se našla na setu jest Karen Allen koja je beskrajno šarmantna, ali jednako tako izgubljena pred kamerama. Shea LeBouf je odlično odradio svoju ulogu te spriječio Muttovo odsklizavanje u ponor iritantnog pratitelja, čak me natjeravši da razmislim o gledanju ostalih njegovih filmova. Znate, otprilike ono što Hayden Christensen nije napravio u Ratovima Zvijezda.

Što je s ostalima? Osim Cate Blanchett i Raya Winstonea, nema ih. Cate se sasvim očito odlično zabavljala u ulozi drugarice Spalko, a Ray se pojavljuje kad god treba zbuniti gledatelje oko karakterizacije likova. A John Hurt? Izgubljen u Cthulhu će znati kakvoj ideji koja je Lucasu sinula usred noći. Mora, jednostavno mora postojati dobar razlog zašto se Hurt uzalud potrošio na površnu ulogu, a on je jasan samo Georgeu Lucasu. Ako.

indiana_jones__028.jpgSad dolazimo do dijela s detaljima radnje, koja sama po sebi pati od stanovitih problema, kao što su zaboravljanje dodatnog pojašnjavanja pojedinih elemenata. Drugarica Spalko na početku filma pokuša čitati um Dr. Jonesu, što nam pomalo pojašnjava zašto sovjeti žele kristalnu lubanju, ali s time se apsolutno ništa ne radi. S druge strane, Spielberg osjeća potrebu da nas konstantno upozorava na oblik lubanje i da stvari koje su same po sebi jasne objašnjava više puta, tako da i oni u zadnjim redovima koji međusobno istražuju skrivene predjele ljudskog tijela shvate o čemu se radi. Domoroci koje susrećemo pred kraj filma ostaju neobjašnjeni. Kako Indy spomene u jednom trenutku, vjeruje se da grad koji traže čuvaju živi mrtvaci – ratne boje domorodaca sugeriraju da je izraz "živi mrtvaci" živopisno pretjerivanje autora legende koju slijede, no redatelj ne osjeća potrebu da nam to stavi u neki konkretniji kontekst. FBI i njihov utjecaj na radnju ostaje neiskorišten u drugom dijelu filma, a početno traženje kovčega u vladinom skladištu ispočekta sugerira da Indy ima neki njemu karakterističan plan kad traži barut od vojnika, ali ni od toga ništa ne ispadne. Završna scena, neka i to bude spomenuto kad se propusti spominju, nije u skladu s glazbom u svojoj impresivnoj antiklimaktičnosti. To je, doduše, možda bilo namjerno, ali zapelo je autoru ovih redaka za oko i uho.

Sad kad je sve to rečeno, ostaje pomalo neugodna činjenica da je film, unatoč svemu, i dalje neupitno jonesovski. Jest, i dijalozi. Greške iznenađuju jer se zaista ne očekuju od ove ekipe, no dobri elementi koji traju paralelno s njima ne dopuštaju da se radi bilo što osim uživa – ako se zna što se gleda. Kontekstualnost ostaje temeljni problem filma jer su ljudi iz nekog razloga naviknuti na to da je Indiana Jones ozbiljni, dostojanstveni arheolog koji sasvim slučajno upadne u neprilike koje, nikakvom krivicom scenarista, imaju lagani dodir natprirodnog. U najboljoj maniri svog predloška, Doca Savagea, Indy prođe svijet u potrazi za stvarima koje je bolje pustiti izgubljenima te se usput susreće licem u lice s kako prirodnim tako i natprirodnim prijetnjama, uvijek balansirajući na rubu propasti ali izvlačeći se iz nemogućih situacija nevjerojatnim potezima. Ako imate ikakvih problema oko samog sadržaja radnje Kraljevstva kristalne lubanje, istražite prijespomenutog pulp gospodina, Doca Savagea. Ako ih i dalje imate, tada... Zašto ste ono išli gledati Indianu Jonesa?

 U obranu ljudi naviklih na prva tri Indy filma (a koji nisu gledali seriju s mlađim verzijama tog krasnog arheologa), jasno je otkud im ideja da bi središte filma trebao biti neki religiozni predmet, čije samo postojanje sugerira božansku prisutnost. Njima film može zasmetati jer Indy ostaje konzistentan svom kompletnom liku i djelu radije nego samo onome što smo vidjeli u prva tri  filma. Što je pomalo ironično, nije li? Ono što mislimo da smo vidjeli, zapravo nije ono što se zaista zbilo.

Ne mogu smisliti bolju pohvalu od ove: već dugo nisam osjetio potrebu da neki film pogledam dva puta, kamoli da ga odem pogledati drugi puta u kino. Indyja jesam i znate što? Nisam požalio. Gledao bih ga i treći puta.

Završavam rečenicom kojom je Roger Ebert započeo svoju recenziju: "Indiana Jones i Kraljevstvo kristalne lubanje. Izgovorite to naglas."

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona