Dragonslayer

Autor: Decadent Sympozium

20.04.11.

Autor: decadent-sympozium

Hitovi: 3429

DRAGONSLAYER (1981)

Dragonslayer je fantasy film iz 1981. godine koji svojim sadržajem pripada sword & sorcery podžanru. Režirao ga je Matthew Robbins prema vlastitom scenariju, u suradnji s Halom Barwoodom. Dragonslayer je prvi film te vrste nominiran za Oskare, za najbolju glazbu i najbolje vizualne efekte, ali to je tek malčice zarezana površina ovog klasika.

Radnja filma smještena je u srednji vijek, u 6. stoljeće nakon prekida rimske vladavine u Velikoj Britaniji. Fiktivna zemlja je Urland (moguće referentno Irska), a Dragonslayer također pripada filmovima mračnijeg tona gdje se nastoji odmaknuti od klasičnog eskapističkog pristupa. Čudovišni zmaj 400 godina terorizira regiju, te je konačno skupina istomišljenika odlučila posjetiti moćnog čarobnjaka i zamoliti ga za pomoć. Umjesto čarobnjaka, pomoći će im njegov učenik Galen (Peter MacNicol, poznatiji iz Ally McBeal), ali nitko od njih nije niti svjestan u što se upuštaju niti su svjesni da znaju samo djelić čitave priče koja okružuje zmaja.

Unatoč problemima s tempom radnje i manjom količinom loše riješenih scena koje ga odbacuju prema granici trasha, Dragonslayer jednoslojni quest kakvih ima u svakoj prosječnoj d&d kampanji kroz razvoj postepeno širi uvodeći nove likove i njihove konfliktne motive. Oni proširuju priču dodajući sporedne radnje i nove ciljeve o kojima glavni lik treba brinuti, ali i dovode njegov smisao i svrhu u pitanje, gdje je u konačnici Galen jedan od ranijih filmskih junaka (ako uzmemo da je Rango posljednji recentni) koji mora utvrditi svoju svrhu u životu i otkriti sebe kroz bitku s velikim zlom. Uz novu dimenziju, postepeno se može otkriti podtekst filma gdje vladavina zmaja i njegov kraj predstavlja vladavinu paganizma i magije, odnosno dolazak novog kršćanskog doba, ali u čemu licemjerstvo vladajućih svejedno opstaje, što je pozitivan iskorak fantasy filma. Naizgled naivna, ali u sadržaju ozbiljna radnja utjecala je i na rejting filma kao obiteljskog. S obzirom na to da je film mračan, nasilan i sadrži parcijalnu golotinju, a izdan je kao Disney u suradnji s Paramountom koji su jedini pokazali interes za Robbinsonovim projektom, film je u ono vrijeme postao kontroverza. Danas je njegov rejting u TV prikazivanjima 14+.

Gluma u filmu varira od lica do lica pa se ne može reći da se radi o izvrsnim performansima, ali niti da se radi o ispodprosječnom pokušaju. Dragonslayer je u svemu solidan, pa tako i u glumi. Peter MacNicol neobičan je izbor za glavnog lika, što Galena kao lika čini podjednako potencijalno i zanimljivim i dosadnim. Ipak, u Galena se može primijetiti i rana iskra MacNicoleovog lika Cagea iz Ally McBeal i pomalo napasna zaluđenost magijom koju svojom glumom reflektira u komediji Ghostbusters II. Sporedni glumci odrađuju svoje solidno, uz iznimku Ralpha Richardsona kao čarobnjaka Urlicha od Craggenmoora koji je naprosto izvrstan. Zanimljiva je i sasvim sitna i neprimjetna uloga Iana McDiarmida koji će dvije godine kasnije utjeloviti ikonskog senatora Palapatinea iz Star Warsa.

Ipak, glavna atrakcija, a ujedno i glavni antagonist filma jest zmaj Vermithrax Pejorative zahvaljujući kojem je Dragonslayer i dio historijskog razvoja filma. Star Wars i Dragonslayer prvi su filmovi koji koriste go-motion tehniku, oba iz Paramountovog studija, no dok je u Star Warsu tehnika poslužila u manje važnim segmentima, zmaj u Dragonslayeru čitava je poanta filma, stoga se upravo na njemu tehnika i razvila. Izgrađena je ogromna modelska konstrukcija od 12 metara, mehanizirana i osposobljena za kretanje, glasanje i ispuštanje vatre. Dizajner Phil Tippett pobrinuo se za klasičan, zastrašujući dizajn zapadnog zmaja, a veliki je trud uložen u skinning, što demonstrira impresivan završni rezultat. Zmaj izgleda životnije od bilo koje dosadašnje cgi animacije, iako se u go-motion akciji smjesta raspoznaje zastarjela metoda. Zmaj je uspješno i klimaktički dobro iskorišten u završnom obračunu pa je tako zmajski projekt autora Dragonslayera oduševio publiku. Uz zmaja, trud je uložen i u nastojanje da se što vjernije prikaže šesto stoljeće, što je rezultiralo izgradnjom čitavog naselja u Londonu. Zahvaljujući napretku u vizualima, nominiran je za Oskara, kao i za mračnu glazbu koju je skladao Alex North, no u mnogo nominacija i van Oskara te ga je godine porazio Indiana Jones, sveopći filmski klasik.

Dragonslayer zadržava tipičnu sirovost režiranja i probleme s tempom fantasy filmova tog doba, ali je u mnogočemu iznimno značajan naslov i van svog žanra, stoga ga u svakom slučaju vrijedi pogledati. S obzirom na filmove ovog žanra koji Dragonslayer okružuju u to doba, tehnički i misaono radi se o filmu nekoliko koraka ispred konkurencije.