kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Akira

AKIRA (1988)

Redatelj: Katsuhiro Otomo
Scenarij: Katsuhiro Otomo, Izō Hashimoto
Glasove posuđuju: Mitsuo Iwata, Nozomu Sasaki, Mami Koyama

akira11988. godine, u sklopu trećeg svjetskog rata, na Tokyo je pala atomska bomba i izbrisala ga s lica Zemlje. 31 godinu kasnije, Tokyo je u ekonomskom i socijalnom paklu, ulice su preplavljene vojskom, revolucionarima, bandama i policijom. Kaneda je srednjoškolac, sasvim tipičan primjerak socijalnih slučajeva koji do grla ispunjavaju škole, i vođa lokalne motorističke bande. U jednom od uličnih okršaja, njegov najbolji prijatelj Tetsuo sudara se naizgled s djetetom. I prije no što se snađu, Tetsua otima vojska. U nastojanju da otkrije što mu se dogodilo prijatelju, Kaneda ulazi između nekoliko vatri, no istovremeno, Tetsuo doživljava radikalnu transformaciju, i ne sasvim ovozemaljsku.

AKIRA pripada najčešćem izboru od prvih pet naslova koji svakom anime ljubitelju padnu na pamet pri preporučivanju ozbiljnijih naslova japanske kulture. Kao kultan i landmark naslov pojavio se među zrelim generacijama i tako se postavlja relevantan iz dva razloga. Prvi razlog je animacijski skok u neviđenu umjetničku ozbiljnost (i budžetom od 10 milijuna $), što se tada na Zapadu još uvijek podrazumijeva kao Disney, a drugi razlog je tematski skok u kritičku i mudroslovnu misao, što se tada na Zapadu još uvijek poima kao nemoguće. AKIRA u suštini, stilski i tematski razara sve poznato i ustaljeno vezano za animacijski film, do te mjere da u SAD-u nisu imali pojma kako bi ga uopće kategorizirali ili promovirali na prvom mjestu. Za isto vrijeme, međutim, već je utabao put drugima kao jedan od prvih naslova koje su tada rođeni gledatelji kasnije gledali i tako pripada oblikovateljima danas poznate kulture, a kao preporuka novim gledateljima nadolazećih generacija, pripada reprezentativnom primjerku doba koje se pretpostavlja kao umjetnički najplodonosnije, iako zapravo nije jedan od prvih te ere.

AKIRA je sam po sebi, sagledan opće, nedorečen. Problem je što su beskrajno genijalnu mangu od 2000+ stranica radnje epskih proporcija pokušali ugurati u dva sata filma i usput slijediti stvarnu radnju. Rezultat je, s jedne strane, što se film podosta odvaja od mange smjerom radnje, a s druge strane, što mnoštvo tema nije izravno pokriveno. Tu je najveći problem u likovima koji su nošeni agresivnim i opsežnim zbivanjima i zbog toga se gotovo uopće ne uspijevaju dimenzionalizirati. S obzirom na izvor govorimo i o dobrom rezultatu, budući da su masu likova izbrisali iz radnje kako bi je uopće doveli na ekran. Nije lako osjetiti granice početka, zapleta, raspleta, i posljednji se dio filma završi prije no što bi tko očekivao, djelujući epizodno. AKIRA se tako iz duboko intrigantnog spleta akcije i misli okreće više akciji nego mislima, no zbog apstraktnosti akcijski su dijelovi opet prožeti jednom drugom misaonom perspektivom, i tako je poluprovedenost lako uočljiva, odnosno oni koji nisu skloni zamisliti se nad scenom ili ne poznaju njegovu pozadinu, vidjeti će ga na mnogo načina svrsi neshodnim.

akira2AKIRA ipak sadrži i mnoge „da“ zbog kojih je briljantna. Svojom fantastičnom animacijom i glazbom prije svega privlači i održava pozornost do kraja. Nije to samo do stila, već i korištenja, izbjegavanja cenzura, ublažavanja ili ikakve prilagodbe bilo kome. Eksperimentalni Heavy Metal iz 1981. na svoj ga način premašuje za sedam godina (iako je sama manga tada začeta), ali u AKIRI nema nikakvih ograničenja ni za što, a za ondašnje pa i sadašnje standarde pokazuje i specifičan osjećaj za bizarnost koja opet nije perverzna, već proširujuća u poimanju. 

AKIRA, nadalje, uzima element nasilja u posve drugačijem svjetlu. Koliko nadmašujući nasilnošću zapadne naslove, toliko je u istome inteligentnija. Za razliku od Zapada u kojem je nasilje legitimno ako ga čine good guys (što se nota bene preslikava i u stvarnost), ovdje je demonstrirano kako niti jedno nasilje ne ishodi ništa konstruktivno, i to opet ne dolazi kao u lice diktirana moralna prodika na kraju priče, već je organički prisutno kroz likove i događaje. Stoga, rastom nasilničkih činova približavamo se sve većem užasu, i u AKIRI to se jednako manifestira konačnim, neočekivanim razrješenjem na dvije razine, iznutra u smislu likova i njihova avatara Tetsua, i izvana kao konkretno.

AKIRA je također i kritika društva u nekoliko temata, ovdje više približena kroz događaje nego li dijalog. Osim parcijalnog rekonstruiranja Japanskog oporavka nakon drugog svjetskog rata, Otomo realno prikazuje društveni raspad koji se poput uzorka uvijek iznova kroz povijest preslikava. U mangi to je znatno snažnije prikazano kroz vrlo inteligentno satkane odnose između likova, dok u filmu mnogi relevantni likovi, kao izvori perspektiva, propadaju, ali ih koliko toliko zamjenjuju vizualni događaji koji istinu filma vrlo lako prenesu u sadašnjost i prošlost. I takvi, naime, već su rasjekli pitanje animiranih filmova koji u Zapadu uzdižu temate u sanjarsko, a sebe u puku zabavu, ono gdje ništa ne naučimo. Konačno, posljednja točka AKIRE suptilna je vjera u mogućnost čovjeka, prikazana kroz glavnu ideju moći koja se budi u otetom dječaku, ekstremizacija i vizualizacija faktičke mogućnosti skretanja čovjeka, uvijek, naime, svodiva na jedan od dva moguća izbora, destruktivan i konstruktivan, ali nikada u potpunosti pravi i krivi put. 

AKIRA je, dakle, svojim tehničkim limitom zakinuta za bogatstvo mange u sadržaju van videoaudialnog, primarno razvoju likova, ali u drugim elementima briljantna, te u historijskom viđenju izuzetno važna. Stoga je obavezan naslov za pogledati, a zatim i obavezna manga za pročitati. 

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona