Umjetna inteligencija u CeKaTe-u

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

I ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Previous Next

Umjetna inteligencija u CeKaTe-u

Autor: ns1

: 13.12.10.; Autor: ns1; Hitovi: 2067

Večeras je u CeKaTe-u u Zagrebu održano zadnje predavanje za ovu godinu iz područja bioetike s temom Umjetna inteligencija. Predavači Danijel Tomašić i Zdravko Popović su nam ukratko predstavili pojam "umjetne inteligencije" te postavili niz zanimljivih pitanja s kojima bi se čovječanstvo moglo susresti ukoliko dođe do razvoja ovakve... tehnologije?

Danijel Tomašić je tribinu otvorio s objašnjenjem umjetne inteligencije te nam objasnio kako se dijeli na slabu i jaku.

Slaba umjetna inteligencija je ona koja je danas primjenjena u raznim oblicima, od kompjuterskih igrica, do jednostavnijih strojeva i programa u raznim djeltanostima. To su sustavi koji samo daju privid inteligencije i zapravo su samo kompleksni programi.

Jaka umjetna inteligencija je ona koja se najčešće koristi u znanstvenoj fantastici. To je sustav koji se sam razvija i uči, prilagođava uvjetima i zaista jest inteligentan. On bi mislio za sebe, imao percepciju okoline, vlastite motive, ciljeve i slično. Međutim on je još uvijek teorija.

Mnogi smatraju kako ovakav sustav nikada neće biti moguće napraviti jer jednostavno ne poznajemo dovoljno niti o mozgu niti o životu kako bismo sa sigurnošću mogli reći da će tako nešto jednog dana postojati. Međutim, isto ako računala jednog dana kažu kako ona misle, mi nećemo moći utvrditi da li lažu ili ne.

Zdravko Popović nam je predstavio dva zanimljiva slučaja:
1) U SAD-u je izdan sudski nalog za privođenje računala na ispitivanje. Radilo se o slučaju kada je haker uspio "iskoristiti" računalo za kriminalne radnje.

2) Piloti aviona su optuženi za nemar jer nisu kontrole aviona prepustili autopilotu. To je prvi puta da je prosudba računala stavljena ispred prosudbe čovjeka.

Umjetna inteligencija samo kao pojam za sobom povlači mnoga pitanja. A što bi se dogodilo kad bi ona zaista ušla u naše živote? I to ne samo kod jake već i kod slabe umjetne inteligencije. Možemo li njoj pripisati moralnu odgvornost, možemo li je prihvatiti kao dio društva ili ćemo stvoriti novi robovlasnički sustav? I kakva bi ona uopće bila? Prijateljska ili neprijateljska? A kad bismo još ušli u duhovne sfere tu bi nastao kaos.

Svatko od nas može ponuditi neke odgovore na neka pitanja, ali i dalje to ne znači da su ta pitanja odgovorena i riješena. Hoće li se odgovori potražiti kod Asimova ili Hawkinga, ili će se o njima filozofirati unedogled znat ćemo kada dođemo na prag samog razvoja umjetne inteligencije. Nadajmo se kako neće biti prekasno.