kruna ponoci 2D

Drugi nastavak svjetski poznate tetralogije "Prijestolje od stakla" je objavljen u hrvatskom prijevodu. Pod nasovom "Kruna ponoći" Celaena Sardothien nastavlja obavljati svoju dužnost kao kraljev ubojica, ali na svoj način.

got vii  HBO je nakon dugo očekivanja najavio datum premijere i prikazivanja nove sezone serijala pod nazivom Igra prijestolja VII.

uskoci 250

Nakon što se popularna kartaška start-up igra rasprodala u Hrvatskoj i dugo vremena je nije bilo u prodaji od sada ju možete naručiti preko nas.

Njezina maloprodajna cijena je 80,00kn, ali za sve koji se jave na naš mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i naruče sa svojim podacima (ime i prezime, adresa i kontakt telefon) dobit će popust od 20%. Dostava je 20kn.

Nažalost hrvatska verzije igre više ne postoji, a u prodaji je samo engleska i njemačka verzija igre. Pravila su u svakoj igri na sva tri jezika (hr, en, de), a samo karte su na engleskom ili njemačkoj jeziku.

Uskoci i dalje nisu u slobodnoj prodaji stoga ne vjerujemo da ćete ih naći u trgovinama i ovo je jedinstvena prilika da se dokopate svojeg primjerka ove igre.

Više o igri možete pročitati u našoj recenziji: Uskoci - kartaška igra o hrvatskim gusarima

IMG 3048Već smo tradicionalno na 36. Danima znanstvene fantastike uživali u predavanjima, radionicama, kvizovima i filmskim projekcijama uz cosplayere i odličnu organizaciju. No, moramo istaknuti najzabavniji dio SFerakona - naime, po prvi put na zagrebačkoj konvenciji uživali smo u predstavi u pet činova Dr.Horrible koji se odvijao kroz cjelodnevni subotnji program i dobio pozitivnu reakciju većine posjetitelja. Isto tako smo uživali i u predavanjima počasnih gostiju Chrisa Becketta i Nikolasa Lloyda. No, da se vratimo na početak...

sferaI ove godine možete uživati u programima 36.Dane znanstvene fantastike pod popularnim nazivom SFerakon 2014. Tema ovogodišnjeg SFeraKona su "Paralaleni svjetovi i alternativna povijest", a s tom temom vas tradicionalno čekaju radionice, predavanja, cosplayeri te poznati domaći i strani predavači.

Atlantida - put prema mogućem izvoru legende

Autor: Max

atlantiscityAtlantida - veliki davno potonuo otok kojim su vladali potomci Titana Atlanta, smještena zapadno od Heraklovih stupova (Gibraltarskog tjesnaca).

U prenesenom smislu predstavlja simbol izgubljenog raja i netragom nestalog zlatnog doba prapočetaka čovječanstva[1]. Iako vlada mišljenje kako Atlantida ima nekakve veze s grčkim mitovima i legendama, istina je da ona ima izvor samo u starogrčkom svijetu.

platon_310_396Naime, dok su priče iz grčke mitologije zajednička baština svih starih Grka, iza priče o Atlantidi stoji samo atenski filozof Platon (427.–347. pr. Kr.)[2]. Sve što je kasnije napisano o ovom legendarnom otoku ima svoje korijene u Platonovim djelima Timej i Kritija.

U svom se opisu Platon pozvao na poseban izvor - dalekog rođaka, političara i pjesnika Solona (638.–558. pr. Kr.)[3]. Osim što je bio veliki atenski političar i zakonodavac, Solon je bio i brodovlasnik te je svoja brojna prekomorska putovanja financirao trgovinom. Putujući tako Sredozemljem doplovio je do Egipta gdje su mu, ako je vjerovati Platonu, egipatski svećenici grada Saisa u delti Nila ispričali nevjerojatnu priču.

aristotel2Tu priču, koja nas i danas ne ostavlja ravnodušnima, Platonov učenik Aristotel (384.–322. pr. Kr.) odbacio je kao izmišljotinu. I sada se postavlja pitanje kome vjerovati? Ako je Platon lagao, onda je u to upleo i svog dalekog rođaka Solona za kojeg se govorilo kako je pred smrt počeo sastavljati ep o Atlantidi.

Kako do danas nije pronađen Solonov original, za pretpostaviti je kako se priča prenosila usmeno unutar obitelji[4]. Je li moguće kako je Platon nastavio gdje je Solon stao ili mu je nikad dovršeni ep poslužilo kao oslonac za vlastitu verziju?

Kako nije sporno da je Platon usmenoj predaji uvijek dodavao svoj ton, ipak se još nije dokazalo kako je kriv zbog prijevare te mu treba vjerovati dok se ne dokaže suprotno. No, je li Platon dobro razumio kada tvrdi kako su Solonu tu priču ispričali egipatski svećenici?

Egipatska veza zapravo je ključ čitavog problema. Kako su stari Egipćani imali vrlo maglovite predodžbe o strancima, tvrdnja kako su baš oni sačuvali detaljnu predaju o atlantidskoj civilizaciji čini se malo vjerodostojna. Još je neuvjerljivija tvrdnja kako su Egipćani, koji su se hvalisali kako su "najstarija" kultura na svijetu, opisivali civilizaciju poput atlantidske, koja je od njihove daleko starija i samim time i viša. Kad se u priču dodaju i Atenjani stvari se dodatno kompliciraju jer se ne mogu složiti (kad je riječ o godinama) u nekakav razumljivi obrazac.

Slično je i sa smještajem same Atlantide. Sve iznesene teorije ne postavljaju pitanje kako je Platon mogao doći do saznanja o tim mjestima. One jednostavno polaze od uvjerenja kako Platon, zbog tko zna kojeg razloga, govori istinu.

Druga pretpostavka kaže kako je Platon imao pravo rekavši da je Solon do svoje priče došao na svojim putovanjima, ali je pogrešno pretpostavio kako se to dogodilo za njegovog posjeta Egiptu. Solon je putovao i u druge krajeve svijeta, a među njegovim putovanjima je i ono u kraljevinu Lidiju na egejskoj obali Anadolije (Turske). Tu je, na dvoru kralja Kreza (560.–547. pr. Kr.) – poslovično poznatog zbog svojega bogatstva, ali ipak historijskog – Solon, prema predaji razmjenjivao priče ne samo s kraljem nego i sa basnopiscem Ezopom.[5]

karta_anatolije

U Anadoliji se nalaze i drugi dokazi kao što je Atlas[6], slavni div grčkog mita koji drži nebo, a prema Platonu on je bio prvi kralj Atlantide koja je po njemu dobila i ime. Atlas kao središnji lik priče o Atlantidi najbolji je ključ zagonetke o njezinom postanku. Ta veza s Anadolijom koja se u mitu o Atlasu stalno ponavlja, upućuje na pomisao kako su Grci do slike o divu koji drži nebo došli baš u tom kraju.

Među spisima antičkih autora sačuvala se i priča o Tantalu, legendarnom kralju Lidije i obližnje Frigije. Među poznavateljima antike odavno je prihvaćeno kako je Tantal zapravo lidijska verzija Atlasa. Usporedbe između Tantalisa (grada gdje je vladao Tantal) i Atlantide su neizbježne – basnoslovno bogat grad, nekoć miljenik bogova, najednom pada u nemilost da bi ga na kraju razorili potres i poplava.

Gioacchino_Assereto_-_tantalova_kazna

Razumno je pretpostaviti kako je Solon posjetivši lidijskog kralja Kreza oko 570. godine pr. Kr. doznao za priču o Tantalisu, čime se pobija često ponavljana tvrdnja kako je Platon Atlantidu potpuno izmislio. Sad se može postaviti pitanje kako je priča o potonulom gradu u Lidiji prerasla u priču o uništenom kontinentu?

Gledajući zemljopisno mjesto katastrofe moglo se zabunom ili namjerno prenijeti na zapad, gdje stoji Atlas poslije svoga pada, umjesto u njegovu prvobitnu domovinu. Kad je priča prenesena na Atlantik, samo je mašta postala ograničavajući faktor. Slično je i s legendom o Amazonkama.

Tu bismo mogli doći do kraja potrage za izvorom priče o Atlantidi. Međutim, je li moguće naći mjesto gdje je nekoć stajao legendarni Tantalis? Prema zapisu grčkog putopisca Pausanija (2. st. pr. Kr.), vjerovalo se kako Tantalov izgubljeni grad leži na brdu Sipilu, kraj današnjeg Manise Dagha, pedesetak kilometara od luke Izmira (Smirne) na egejskoj obali.

Peter-JamesPeter James[7], jedan od autora knjige Drevni misteriji, posjetio je mjesto 1994. godine i uspio je prepoznati sve spomenike koje je Pausanije povezao s Tantalom i njegovom obitelji, iako su većinu njih arheolozi sasvim zanemarili. Prema njemu još samo treba provesti arheološka iskapanja koja će odgovoriti na pitanje je li grad na brdu Sipilu – poput Atlantide iz legende – doista razorio potres i zatim ga položio u vodenu grobnicu[8].

Možda će otkriće "stvarne" Atlantide biti dočekano kao i otkriće Troje. Jednom otkrivena i istražena kao da je izgubila dio svog romantičnog, mističnog prizvuka. Sam Platon sigurno nije ni mogao zamisliti kako će se "njegova" Atlantida razviti u nepresušan izvor nadahnuća svih generacija. Da je kojim slučajem živio u našem vremenu, sigurno bi se potrudio zaštiti autorska prava.

 

Izvori:

[1] Hrvatski enciklopedijski rječnik, sv. 1. Zagreb: Novi Liber, 2004. Str. 185.
[2] Platon http://hr.wikipedia.org/wiki/Platon (2011-09-05)
[3] Solon http://en.wikipedia.org/wiki/Solon (2011-09-05)
[4] James, Peter; Thorpe, Nick. Drevni misteriji. Zagreb: Mozaik knjiga, 2008. Str. 18-21.
[5] Isto, str. 31-33.
[6] Atlas http://en.wikipedia.org/wiki/Atlas_%28mythology%29 (2011-09-05)
[7] Peter James http://en.wikipedia.org/wiki/Peter_James_%28historian%29 (2011-09-05)
[8] James, Peter; Thorpe, Nick. Nav. dj., str. 33 – 41.

Add comment


Security code
Refresh

Goblinov gebis

Galerija

Kliknite na strip za čitanje! Ako želite pogledati starije brojeve posjetite arhivu.

Povezivanje

Primaj obavijesti o novostima na Fantasy Hrvatska putem e-maila!

 
Pratite nas putem RSS-a! Facebook stranica Pratite nas na Twitteru!

Korisnička zona